GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2008.GODINU

Transcrição

1 1 Temeljem čl. 300 a. i b. Zakona o trgovačkim društvima, čl. 2. Zakona o računovodstvu /NN 109/07./ te čl. 58 Statuta Društva, Uprava Društva podnosi nadzornom odboru Društva na utvrđivanje GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2008.GODINU Sadržaj: 1. Izjava o primjeni Kodeka korporativnog upravljanja 2. Izvješće uprave o stanju društva 3. Poslovanje Čakovečki mlinovi d.d. 4. Poslovanje grupe Čakovečki mlinovi d.d. a.) Bilanca a.)bilanca b.) Račun dobiti b) Račun dobiti c.) Izvještaj o novčanom toku c) Izvještaj o novčanom toku d.) Izvještaj o promjenama kapitala d) Izvještaj o promjenama na kapitalu e.) Bilješke uz financijska izvješća f.) Revizorsko izvješće Čakovec, ožujak 2009.

2 2 Temeljem članka 272.p, a u vezi s čl. 250.a Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93., 34/99., 52/00., 118/03., 107/07. i 148/08., dalje u tekstu: ZTD), Uprava trgovačkoga društva Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Mlinska 1.(dalje u tekstu: Društvo), dana 18. ožujka godine, daje sljedeću IZJAVU o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja 1. Društvo dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojega su zajednički izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza d.d. Zagreb, koji kodeks je usvojen Odlukom HANFE od 26. travnja godine, kl: /07-04/28, ur. br.: (Narodne novine broj 46/07, dalje u tekstu: Kodeks), a integralni tekst Kodeksa objavljen je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. 2. U prošloj godini Društvo je u bitnome primjenjivalo preporuke utvrđene Kodeksom, objavljujući sve informacije čija je objava predviđena pozitivnim propisima te objava kojih informacija je prvenstveno u interesu dioničara Društva. Nadzorni odbor Društva nije osnovao povjerenstvo za imenovanja, povjerenstvo za nagrađivanje i povjerenstvo za reviziju, a iz razloga što Nadzorni odbor Društva zbog dovoljnog broja svojih članova (sedam) sam obavlja poslove iz nadležnosti navedenih povjerenstava, a ujedno, prema Zakonu o reviziji, u Društvu djeluje i Revizorski odbor. Društvo planira tijekom 2009.godine svoje poslovanje i rezultate poslovanja i dalje činiti transparentnima i dostupnima javnosti. 3. Nadzor nad vođenjem poslova Društva provodi Nadzorni odbor u skladu sa odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Uloga Nadzornog odbora također je regulirana Statuom Društva. Članovi Nadzornog odbora redovito dobivaju detaljne informacije o upravljanju i radu Društva kako bi mogli učinkovito ispunjavati svoju nadzornu ulogu. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova dio je Godišnjeg izvješća Društva koje se podnosi Glavnoj skupštini.. Nadzorni odbor djeluje i preko svojeg pod-odbora: Revizorskog odbora. Revizorski odbor je tijelo Nadzornog odbora koje pruža podršku Nadzornom odboru i Upravi Društva u učinkovitom izvršavanju obveza korporativnog upravljanja, financijskog izvješćivanja i kontrole Društva. Društvo primjenjuje Pravila o primjeni računovodstvene politike, a kojim pravilima su uređena primjena postupka i tehnika u iskazivanju imovine, obveza, glavnice, prihoda, rashoda i financijskog rezultata Društva u temeljnim financijskim izvještajima.

3 3 4. Deset najvećih dioničara, sa stanjem na dan 31. prosinca su: Red. br. Dioničar Broj dionica 1. Stjepan Varga Ružica Varga Branko Grašić PBZ d.d Zoran Štefulj Hypo Alpe-Adria Bank dd.d./raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom d.d. za Raiffeisen obvezni mirovinski fond Branka Blažeka Dražen Berkopić Ivan Vuk Societe generale-splitska banka d.d./allianz zb d.o.o. za AZ obvezni mirovinski fond Pravo glasa dioničara Društva nije ograničeno na određeni postotak ili broj glasova niti postoje vremenska ograničenja za ostvarivanje prava glasa. Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini. Društvo je ovlašteno izdavati redovite dionice na ime kao i izdavati i druge vrste i rodove dionica u skladu sa pozitivnim propisima Republike Hrvatske i Statutom Društva. Odluku o izdavanju dionica, sukladno članku 172 ZTD-a, donosi Glavna skupština ili osnivači Društva, a u skladu sa Statutom Društva. Prava i obveze Društva koja proizlaze iz stjecanja vlastitih dionica ostvaruju se u skladu s odredbama ZTD-a te sukladno tome Društvo može stjecati vlastite dionice na temelju ovlasti Glavne skupštine za njihovo stjecanje. Izmjene i dopune Statuta Društva donose se na način utvrđen Zakonom o trgovačkim društvima. 5. Uprava Društva sastavljena je od jednoga člana, direktora Društva. Funkciju direktora Društva obavlja g. Stjepan Varga, ing. Direktor vodi poslove Društva samostalno i na vlastitu odgovornost te pojedinačno zastupa društvo, a pojedine poslove, određene člankom 28. Statuta Društva (stjecanje, otuđenje ili opterećenje nekretnina, osnivanje novih društava, otuđenje i stjecanje dionica i udjela drugih trgovačkih društava, izdavanje obveznica i dr.) te u drugim slučajevima, kada je to propisano zakonom, Statutom Društva ili odlukom Nadzornoga odbora, ovlašten je poduzimati samo uz prethodnu suglasnost Nadzornoga odbora. Upravu imenuje i opoziva Nadzorni odbor na vrijeme od pet godina. Nadzorni odbor je sastavljen od sedam članova: 1. Zoran Štefulj (predsjednik), 2. Nino Varga (zamjenik predsjednika), 3. Vladimir Bulić (član), 4. Marija Drvoderić (član), 5. Ana Grašić (član),

4 4 6. Ružica Varga (član), 7. Lidija Posavec (član). Glavna Skupština vrši izbor i razrješenje šest članova nadzornog odbora dok jednog člana nadzornog odbora biraju, imenuju i opozivaju radnici Društva na način utvrđen pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Nadzorni odbor djeluje kao kolegijalno tijelo na sjednicama koje se održavaju najmanje jednom tromjesečno, a na kojima raspravlja i odlučuje o svim pitanjima iz svoje nadležnosti propisane ZTD-om i Statutom Društva. Odluke Nadzornog odbora donose se većinom danih glasova osim u slučajevima kada je Statuom Društva za donošenje odluke predviđeno što drugo. 6. Sukladno odredbama čl. 250.a st. 4. i čl. 272.p st. l. ZTD-a, ova Izjava je poseban odjeljak i sastavni dio Godišnjega izvješća o stanju Društva za godinu. Direktor: Stjepan Varga ing,

5 5 Temeljem odredbi članka 250 i 300.a i b Zakona o trgovačkim društvima, odredbi članka 15.,16.,17. i 18. Zakona o računovodstvu /NN 109/07./, te članka 58 Statuta Društva, Uprava Društva podnosi godišnje IZVJEŠĆE O STANJU DRUŠTVA ZA POSLOVNU GODINU 1. PREZENTACIJA PODUZEĆA Opći podaci o poduzeću Puni naziv poduzeća: Čakovečki mlinovi dioničko društvo za proizvodnju i promet prehrambenih proizvoda, Čakovec. Skraćeni naziv poduzeća: Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec. Adresa: ČAKOVEC, Mlinska ulica 1 Šifra djelatnosti: 1061 OIB Matični broj: MBS Brojevi poslovnih računa: Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec uskladilo je opće akte sa Zakonom o trgovačkim društvima te je na osnovu istih Trgovački sud u Varaždinu rješenjem T-95/482-2 dana godine upisao Društvo u sudski registar. Naknadne promjene vezane za podatke o Društvu upisane su u sudski registar temeljem slijedećih rješenja: 1. Rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu Tt-00/849-2 od g. 2. Rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu Tt-01/343-2 od g. 3. Rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu Tt-03/830-2 od g. 4. Rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu Tt-04/812-2 od g. 5. Rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu Tt-06/4-2 od g. 6. Rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu Tt-06/896-2 od g. 7. Rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu Tt-07/843-2 od g. 8. Rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu Tt-08/ od g. Temeljni kapital Društva iznosi ,00 kn i podijeljen je na dionica nominalne vrijednosti 400,00 kn. Na dan godine u knjizi dioničara evidentirano je 392 dioničara.

6 6 Djelatnost poduzeća je: - mljevenje i ljuštenje žitarica, - proizvodnja kruha i peciva, - proizvodnja biljnih, jestivih i tehničkih ulja, - proizvodnja svih vrsta kaša, - zamjena mlinskih prerađevina za žitarice, jestivog ulja za uljarice, - obavljanje laboratorijskih, proizvodnih i transportnih usluga za vlastite potrebe, - usluge uskladištenja žitarica, uljarica i mlinskih proizvoda, - pakiranje prehrambenih proizvoda, - otkup svih vrsta žitarica i uljarica Organiziranost poduzeća Poduzeće se sastoji od slijedećih radnih jedinica: 1. Mlin Čakovec 2. Mlin Donji Kraljevec 3. Pekara Čakovec 4. Pekara Konjščina 5. Pekara Oroslavje 6. Uljara Čakovec 7. Zajednički poslovi Na dan godine u poduzeću je bilo uposleno 226 djelatnika. Kvalifikacijska struktura zaposlenih: NK NNS PK KV SSS VKV VSS VSS UKUPNO Pregled prosječno isplaćenih plaća od g. Opis 2005.g g. Indeks 2007.g. Indeks 2008.g. Indeks Prosječna neto 4.961, ,50 107, ,57 103, ,29 103,90 plaća Prosječna bruto plaća 6.908, ,20 110, ,66 104, ,76 103,88 Masa neto plaća , , ,25 Ukupni troškovi osoblja , , ,14

7 Organi društva Uprava (direktor): Varga Stjepan Nadzorni Odbor Društva: 1. Štefulj Zoran predsjednik 2. Varga Nino zamjenik predsj. 3. Bulić Vladimir član 4. Drvoderić Marija član 5. Grašić Ana član 6. Posavec Lidija član 7. Varga Ružica član. Glavna skupština: Čine je svi dioničari Društva, a predsjednika prema čl. 50 Statuta Društva određuje Nadzorni odbor za svaku Skupštinu Revizorska tvrtka Revizorska tvrtka koje je revidirala poslovanje društva je REVCONTO d.o.o. Čakovec, K. Tomislava Podaci o društvima grupe Društvo na dan 31. prosinca u većinskom vlasništvu ima slijedeća trgovačka društva s područja Republike Hrvatske: /prilog; shema/ % vlasništva Radnik d.d. Opatija 52,48 Trgovina Krk d.d. Malinska 86,15 METSS d.o.o. Čakovec 100,00 Primorac d.o.o. Matulji 100,00 Vražap d.o.o. Zadar 100,00 Dana g. za Pogaču Babin Kuk d.o.o. sklopljen je novi Društveni ugovor prema kojem Čakovečki mlinovi d.d. smanjuju udio od 50 % na 1/3 vlasništva. U po jednoj trećini vlasništva su još DUBROVNIK-BABIN KUK d.d., sa sjedištem u Dubrovniku, Ćira Carića 3 i Pemo d.o.o. Dubrovnik, Vukovarska 26. Temeljni kapital društva Pogača d.o.o. Dubrovnik ostao je ,00 kuna, a osnovna djelatnost proizvodnja i promet prehrambenim proizvodima. Nad trgovačkim društvom Primorac d.o.o. otvoren je stečaj temeljem rješenja Trgovačkog suda u Rijeci od 10. prosinca godine, poslovni broj St-38/07, Čakovečki mlinovi izvršili su prijavu svojih tražbina svojom prijavom od 22. siječnja godine, koju prijavu je stečajna upraviteljica zaprimila 24. siječnja godine. Temeljem Rješenja istog suda, određeno je završno ročište vjerovnika za 17. ožujka 2009.g.

8 8 GRUPA - proizvodnja kruha, peciva i kolača -veleprodaja, maloprodaja - TK: ,00 kn - MBS: ,47 % udio u vlasništvu - trgovina na malo i na veliko - TK: ,00 kn - MBS: ,15 % udio u vlasništvu - proizvodnja i promet prehrambenim proizvodima - TK: ,00 kn - MBS: proizvodnja kruha, peciva i kolača - veleprodaja, maloprodaja - ugostiteljstvo, turizam - prijevoz robe - TK: ,00 kn - MBS: % udio u vlasništvu - veleprodaja i maloprodaja robe - proizvodnja hrane i pića - servisne i uslužne djelatnosti - promet nekretninama - cestovni prijevoz i catering - TK: ,00 kn - MBS: % udio u vlasništvu

9 9 S ponosom možemo konstatirati da je bila jedna od najplodnijih godina u dugogodišnjem radu i razvoju Čakovečkih mlinova. Mnogo onoga što smo ranijih godina mukotrpno pripremali, sada je počelo davati očekivane rezultate. To se odnosi kako na same Čakovečke mlinove d.d. kao matičnu firmu naše grupe, tako i na sve firme članice Grupe Čakovečki mlinovi. Tijekom cijele godine nastojali smo donositi odluke koje će proširiti tržište i otvoriti nove mogućnosti za još širi plasman proizvoda Čakovečkih mlinova. U sklopu toga količinski pokazatelji su tijekom prošle godine bili zadovoljavajući u najvećem dijelu proizvodnih radnih jedinica Čakovečkih mlinova. Prerada žitarica i uljarica od preko t je dala izvanrednu podlogu za rad svih pekarskih pogona, opskrbila kvalitetnim proizvodima kako našu trgovačku mrežu, tako i sve ostale kupce. Jednako tako i proizvodnja pekarskih proizvoda od preko t pekarskih proizvoda je pekarama predstavljala značajan rast u odnosu na prethodna razdoblja. Naravno, sve to nije rezultat samo rada u godini. Već u godini je Društvo osiguralo dovoljne količine sirovina, tako da je za razliku od nekih drugih proizvođača mlinskih proizvoda, proizvodnja brašna i otprema na tržište bila nesmetana tijekom cijele godine, a što je potrebno posebno naglasiti, izuzetno dobro funkcionirala u drugom kvartalu prošle godine. Pravovremeno osiguranje sirovina, pšenice i kukuruza omogućilo je postizanje i održavanje kvalitete proizvoda koji odgovaraju svim zahtjevima kupaca, kako domaćica koje kupuju u maloprodaji, tako i velikih industrijskih potrošača. Time smo nešto više izloženi oscilacijama na cjenovnom polju, ali i to smo uspjeli prevladavati tijekom cijele godine. Pekara Čakovec je u ožujku dobila novo tržište na području Varaždina, što je povećalo proizvodnju za preko 10% i time dalo novi zamah u pekarskoj proizvodnji. U ostalim pekarama je proizvodnja očuvala ranije razine, a sve to je ukupno dalo izvrsne rezultate. Vrlo slično stanje je i u drugim proizvodnim društvima članicama naše grupe. Radnik d.d. Opatija je u travnju pustio u rad rekonstruirani pogon pekare u Lovranu. Moderno postrojenje s termouljnim pekarskim pećima, te automatizirano punjenje i pražnjenje peći, uz novo postrojenje za hlađenje pečenih proizvoda, osigurali su zadržavanje visoke kakvoće proizvoda. Na taj je način Radnik održao postojeće tržište, a uz to se izborio i za proširenje prodajnog područja na Kvarneru i u Istri. Proizvodnja je u cijelosti reorganizirana, tako da se sve sada odvija u jednom pogonu, u Lovranu, kamo je iz Opatije preseljen i upravni dio poduzeća sa svom administracijom. Ovime su uvelike smanjeni troškovi zbog ranije dislociranosti pojedinih pogona, a prostori su oslobođeni za nove djelatnosti, bilo da se radi o trgovačkim ili proizvodnim namjenama. Vražap d.o.o. Zadar se isto tako preselio u novi proizvodni pogon u industrijskoj zoni Zadra, i to u svibnju godine. Instalirana je dijelom nova pekarska oprema, silosi za brašno i uređaji za hlađenje. Upravo prije početka turističke sezone je pogon osposobljen za novu povećanu proizvodnju. To je omogućilo besprijekornu opskrbu svih kupaca traženim količinama robe, s vremenom dostave i asortimanom prema njihovim zahtjevima. To je pak Vražapu omogućilo da povećani broj kupaca zadrži i nakon turističke sezone. Novi je pogon dalje omogućio proširenje asortimana peciva i kolača što se postupno provodi u posljednjem dijelu godine, opet kao pripremu za turističku sezonu 2009., ali i radi dobave tih proizvoda u trgovački dio Grupe Čakovečki mlinovi. Pogača Babin kuk d.o.o. Dubrovnik je u godini postigla veliko proširenje prodajnog tržišta. Pemo d.o.o. Dubrovnik, jedna od članica CBA International d.o.o., ujedno i

10 10 najveća trgovačka kuća na širem području Dubrovnika je u prvom polugodištu prošle godine stupila u suvlasništvo Pogače Babin kuk, uz Čakovečke mlinove i Valamar. Pemo je otvorio svoje prodajne prostore za prodaju pekarskih proizvoda Pogače Babin kuk, tako da je to pekarsko poduzeće ostvarilo veliki rast proizvodnje. Proizvodnja u godini je utrostručena u odnosu na ono što je postignuto u sedam mjeseci godine. Potrebno je još naglasiti da smo uspjeli organizirati da rukovođenje Pogačom Babin kuk preuzmu stručni kadrovi iz Dubrovnika, uz naš nadzor tehnologije. Time smo postigli još bolju prisutnost na tržištu, uz mogućnost najboljeg odgovora lokalnim potrebama. U trgovačkom dijelu Grupe Čakovečki mlinovi u godini je došlo do opsežnih promjena. Uz ranije članice naše Grupe Trgovinu Krk d.d. Malinska i Metss d.o.o. Čakovec, stupili smo u vlasništvo daljnjih dviju trgovačkih firmi: Trgocentar d.d. Virovitica i Trgostil d.d. Donja Stubica. U ovim dvjema firmama Čakovečki mlinovi nemaju većinski udio, ali su uključene u Grupu Čakovečki mlinovi kao punopravne članice. U Trgocentru d.d. Virovitica Čakovečki mlinovi su zajedno s Metssom i Trgovinom Krk su koncem godine imali udio od oko 38%, koji je početkom godine narastao na preko 42%. U Trgostilu je taj udio koncem iznosio 13%, da bi početkom godine narastao na 26%. Trgovina Krk je u prošloj godini nastavila s širenjem svoje maloprodajne mreže. Otvorena je jedna nova prodavaonica u Malinskoj, ali i jedna van otoka, u Viškovu, što bi trebao biti budući trend razvoja i širenja društva. Tijekom cijele godine se ulagalo u uređenje prodajnih mjesta, tako da se većim komforom za kupce, prodajni prostori učine još poželjnijim mjestom svraćanja. Glavne investicije su se odnosile na ulaganja u vrijednosnice, gdje je tipični primjer Trgocentar Virovitica. Metss je godinu iskoristio za daljnje širenje prodajne mreže i uređivanje niza prodajnih mjesta. Tako su renovirane postojeće prodavaonice u Nedelišću, Vulariji, Gornjem Hrašćanu, Murskom Središću i Mihovljanu. U Mačkovcu je srušen stari ruševni objekt i na njegovom mjestu sagrađen novi mnogo veći. Kupljena je prodavaonica u Šenkovcu. Na taj je način Metss na koncu godine došao do 85 prodavaonica prehrambeno mješovite robe i 6 prodavaonica tehničke robe i građevnog materijala. Vrlo je važan projekt uvođenja HACCP-a koji je Metss završio u godini, da bi se certifikacija obavila u godini. Trgocentar d.d. Virovitica je već duže vremena u procesu preuređivanje postojećih prodajnih objekata. Prošla je godina iskorištena za daljnje restrukturiranje prodavaonica. Racionaliziran je broj zaposlenih u društvu ukupno, s time da se posebno vodilo računa o pojedinačnim profitnim centrima. I dalje se nastavlja širenje maloprodajne mreže, koristeći pri tome prednosti postojećih povoljnih lokacija. Trgostil d.d. Donja Stubica je ranijih godina pretežne aktivnosti obavljao na području Stubičkog bazena godine je definitivno prevaziđeno to ograničenje, tako da je s jedne strane počelo širenje tržišta prema Zlataru, Krapini i Varaždinskoj županiji, a s druge strane prema Zagrebačkoj županiji i Zagrebu. Renovirani su objekti u Donjoj Stubici i Jakovlju, s time da su u nizu drugih prodajnih prostora osuvremenjeni sadržaji ponude potrošačima. Opseg provedenih ulaganja je u cijelom trgovačkom dijelu Grupe Čakovečki mlinovi doveo do znatnog povećanja obujma prometa i profitabilnosti trgovina. Ispravnom se pokazala politika Društva da vlastitim prodajnim prostorima osigura plasman proizvoda Grupe.

11 NATURALNI OBIM PROIZVODNJE (tone sirovina ili gotovih proizvoda) Radna jedinica Indeks 08/07. Mlin Čakovec Mlin D. Kraljevec Pekara Čakovec Pekara Konjščina Pekara Oroslavje Uljara Čakovec Pakirnica Uljara Mlinska proizvodnja tone godine Mlin Čakovec Mlin Donji Kraljevec Pekarska proizvodnja tone Pekara Čakovec Pekara Oroslavje Pekara Konjščina godina

12 12 Ostale proizvodnje tone Uljara prerada Uljara pakirnica godine Tablica prosječnih težina pekarskih proizvoda po pekarama je dodatni podatak koji potkrjepljuje pozitivna kretanja u pekarstvu: Pekara Pekara Čakovec 498,28 486,71 479,02 465,29 Pekara Konjščina 457,16 439,71 438,16 448,64 Pekara Oroslavje 631,07 567,19 542,37 540,33 Pekara Karlovac 636,64 567, Prosječno Čakovečki 525,93 498,27 487,10 483,75 mlinovi (težine proizvoda u gramima) ULAGANJA U (INVESTICIJE OD DO ) tečaj s : 7, kn EUR ZAJEDNIČKI POSLOVI , ,81 RJ MLIN ČAKOVEC , ,87 RJ MLIN DONJI KRALJEVEC 2.175,50 297,02 RJ PEKARA ČAKOVEC , ,28 RJ PEKARA KONJŠĆINA , ,60 RJ PEKARA OROSLAVJE 9.695, ,75 RJ TVORNICA ULJA ČAKOVEC 0,00 0,00 FINANCIJSKO , ,20 SVEUKUPNO: , ,54

13 13 INVESTICIONO I TEKUĆE ODRŽAVANJE godine tečaj s : 7, kn EUR ZAJEDNIČKI POSLOVI , ,80 RJ MLIN ČAKOVEC , ,50 RJ MLIN DONJI KRALJEVEC , ,92 RJ PEKARA ČAKOVEC , ,60 RJ PEKARA KONJŠĆINA , ,91 RJ PEKARA OROSLAVJE , ,19 RJ TVRONICA ULJA ČAKOVEC , ,46 FINANCIJSKO 6.842,90 934,26 SVEUKUPNO: , ,63 INVESTIRANJE (2000 g g.) Godina Ulaganja u investicije Investiciono održavanje Ostala ulaganja Ukupno , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,81 Ukupno , , , ,13

14 14 Investiranje g. Milijuni 45,00 40,00 35,00 30,00 25,00 20,00 15,00 10,00 5,00 0,00 Ulaganja u inv esticije Inv esticiono održav anje Ostala ulaganja Ukupne investicije Milijuni 60,00 50,00 40,00 30,00 Ukupno 20,00 10,00 0, Investiranje po vrstama Ulaganja u investicije Investiciono održavanje Ostala ulaganja

15 15 FINANCIJSKI POKAZATELJI UTVRĐENI NA TEMELJU BILANCE I RAČUNA DOBITI I GUBITKA DIONIČKOG DRUŠTVA PROMATRANO RAZDOBLJE I-XII. KOEFICIJENT TEKUĆE LIKVIDNOSTI u 000 kn god god god. INDEKS 2008/2007. Kratkotrajna imovina ,9 Kratkoročne obaveze ,2 KTL 5,21 2,81 4,10 145,7 Ako je pokazatelj manji od 2,0 likvidnost može biti upitna, a ako je manji od 1,0 veoma je izvjesna nesposobnost plaćanja KOEFICIJENT FINACIJSKE STABILNOSTI god god god. INDEKS 2008/2007. Dugotrajna imovina ,0 Kapital + dugor. obveze ,3 KFS 0,64 0,74 0,69 93,6 KFS ukazuje na nepokrivenost dugotrajne imovine dugoročnim izvorima. Što je KFS manji, to je bolje za poduzeće jer se u tom slučaju povećava neto radni kapital. KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI god god god. INDEKS 2008/2007. Ukupne obveze ,2 Ukupna aktiva ,6 KZ 0,08 0,13 0,09 73,2 KZ pokazuje koliko se ukupne imovine poduzeća finacira iz tuđih, odnosno vlastitih izvora. Što je KZ veći, to je veći rizik ulaganja u poduzeće. (Max=0,50) KOEFICIJENT OBRTAJA UKUPNE IMOVINE god god god. INDEKS 2008/2007. Ukupni prihodi ,1 Ukupna aktiva ,6 KOui 0,47 0,43 0,59 136,5 Ukazuje na učinkovitost upravljanja poduzećem. Što je koeficijent veći, to je veća aktivnost poduzeća. KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA god god god. INDEKS 2008/2007. Prihodi od prodaje ,1 Zalihe ,9 Koz 3,32 2,54 2,70 106,3 Pokazuje koliko puta se "okrenu" zalihe u toku obračunskog razdoblja, odnosno ukazuje na efikasnost kojom poduzeće koristi zalihe za stvaranje prihoda. KOEFICIJENT OBRTAJA POTRAŽIVANJA god god god. INDEKS 2008/2007. Prihodi od prodaje ,1 Potraživanja ,7 KOp 1,74 2,72 3,09 113,5 Koeficijet se povećava ako se potraživanja smanjuju u odnosu na prihode od prodaje. Što je koeficijet veći, to je bolja naplata potraživanja.

16 16 TRAJANJE NAPLATE POTRAŽIVANJA U DANIMA god god god. INDEKS 2008/2007. Broj dana u godini ,0 KOp 1,74 2,72 3,09 113,5 TN 209,33 134,22 118,27 88,1 Pokazuje vrijeme napalte. Što je TN manji, odnosno kraći, to tvrtka brže dolazi do sredstava. EKONOMIČNOST UKUPNOG POSLOVANJA god god god. INDEKS 2008/2007. Ukupni prihodi ,1 Ukupni rashodi ,4 Eu 1,24 1,25 1,27 102,1 Eu predstavlja odnos prihoda i rashoda, te pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Eu manji od 1 ukazuje na neekonomično poslaovanje. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI Profitabilnost glavnice - ROE 2006.g g g. Indeks 08/07 Neto dobit ,52 Trajni kapital ,32 ROE (return on exit) 8,39 8,17 11,30 138,22 neto dobit/trajni kapital x 100 Pokazatelj utvrđuje učinkovitost uporabe vlastitog raspoloživog kapitala. Što je pokazatelj veći, to dioničar dobiva veću zaradu. Bruto profitabilnost imovine - Bpi 2006.g g g. Indeks 08/07 bruto dobit ,90 kamate ,29 imovina ,59 Bpi 0,09 0,09 0,13 148,96 (bruto dobitak+kamate)/imovina Neto profitabilnost imovine - Npi 2006.g g g. Indeks 08/07 neto dobit ,52 kamate ,29 imovina ,59 Npi 0,08 0,07 0,10 143,55 (neto dobitak+kamate)/imovina Profitabilnost vlastitog kapitala - Pvk 2006.g g g. Indeks 08/07 neto dobit ,52 glavnica ,32 Pvk 0,08 0,08 0,11 138,22 neto dobit/glavnica

17 17 Dobitak po dionici - Dp 2006.g g g. Indeks 08/07 neto dobit ,52 broj dionica ,00 Dp 219,44 239,25 321,84 134,52 neto dobit/broj dionica Dividenda po dionici - Dpd 2006.g g g. Indeks 08/07 dobit za dividendu ,33 broj dionica ,00 Dpd 69,66 120,00 100,00 83,33 dio neto dobiti za dividendu/broj dionica Odnos isplaćene dividende - Oid 2006.g g g. Indeks 08/07 dividenda pod dionici 69,66 120,00 100,00 83,33 doitak po dionici 219,44 239,25 321,84 134,52 Oid 0,32 0,50 0,31 61,95 dividenda po dionici/dobitak po dionici 4. ZNAČAJNIJI POSLOVNI DOGAĐAJI NAKON KRAJA POSLOVNE GODINE Početkom g. kupljeno je 13 % dionica Trgostila d.d. Donja Stubica. Također, od početka godine Metss d.o.o. u 100-%nom vlasništvu Čakovečkih mlinova i Trgovina Krk d.d. Malinska u 86,15 %nom vlasništvu, nisu više članice Ultra Gros grupacije d.o.o. već su zajedno sa Trgocentrom d.d. Virovitica i Trgostilom d.d. Donja Stubica članice NTL-a (Narodnog trgovačkog lanca). 5. RAZVOJ I UNAPREĐENJE POSLOVANJA DRUŠTVA U 2008.godini društvo je sve svoje obveze podmirivalo pravodobno: - količinske; poštujući ugovorene rokove, cijenu i kvalitetu proizvoda, - financijske; podmirivanjem obveza prema dogovorenoj valuti, bez kašnjenja. I dalje je kao jedan od osnovnih preduvjeta u provođenju zacrtanih ciljeva kontinuirano održavanje financijske stabilnosti čime će biti omogućena redovna nabava sirovina, redovna isplata plaća djelatnicima, dividenda dioničarima, kao i ulaganja u novu opremu i održavanje postojeće. I nadalje je naš osnovni cilj i strategija daljnjeg razvoja u smjeru što većeg približavanja krajnjem potrošaču kojega navikavamo da prepozna i traži kvalitetan proizvod Čakovečkih mlinova. Da bismo to postigli nužno je stalno prilagođavanje asortimana proizvoda željama i potrebama potrošača, pri čemu visoka kvaliteta i proizvoda i usluga mora biti i ostati stalna i prepoznatljiva značajka Čakovečkih mlinova.

18 18 6. IZLOŽENOST RIZICIMA I UPRAVLJANJE RIZICIMA Društvo je izloženo raznim financijskim rizicima koji su povezani s valutnim, kamatnim, kreditnim i rizikom likvidnosti. Objašnjenja su dana u Bilješkama uz financijska izvješća za godinu. 7. STJECANJE VLASTITIH DIONICA DRUŠTVA Dioničko društvo "Čakovečki mlinovi" d.d. Čakovec nije stjecalo, odnosno kupovalo vlastite dionice. Od 27. rujna godine dionice Društva pohranjene su u depozitoriju Središnje depozitarne agencije Zagreb, Heinzelova 62/a, a temeljem odredbi Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima /NN 107/95. i 142/98./. Od 25. srpnja godine dionice Društva uvrštene su u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze, Kapucinski trg 2/I, a temeljem odredbi Zakona o tržištu vrijednosnih papira /NN 84/02./. Godine došlo je do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala i pripajanja Varaždinske burze Zagrebačkoj, 19. ožujka g. 8. ZAKLJUČAK Iz neisplaćene neto dobiti ostvarene u 2005.g., na prijedlog Uprave i uz suglasnost Nadzornog odbora na Skupštini društva održanoj dana g. isplaćena je dividenda u iznosu od 50,00 kn po dionici, a prema odluci Skupštine od 22. prosinca 2008.g. također iznos od 50,00 kn po dionici.rezultat poslovanja prikazan je u Računu dobiti dioničkog Društva, a pojašnjenja o pojedinim stavkama u Računu dobiti i Bilanci u Bilješkama uz financijska izvješća za godinu. Uprava: Varga ing. Stjepan

19 19 Naziv pozicije BILANCA stanje na dan Prethodna godina (neto) Tekuća godina (neto) AKTIVA A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL 0 0 B) DUGOTRAJNA IMOVINA I. NEMATERIJALNA IMOVINA 0 0 II. MATERIJALNA IMOVINA Zemljište Građevinski objekti Postrojenja i oprema Alati, pogonski inventar i transportna imovina Materijalna imovina u pripremi Ostala materijalna imovina Ulaganje u nekretnine III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika Dani zajmovi povezanim poduzetnicima Sudjelujući interesi (udjeli) Ulaganja u vrijednosne papire IV. POTRAŽIVANJA 0 0 V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA C) KRATKOTRAJNA IMOVINA I. ZALIHE Sirovine i materijal Gotovi proizvodi Trgovačka roba Predujmovi za zalihe 0 0 II. POTRAŽIVANJA Potraživanja od povezanih poduzetnika Potraživanja od kupaca Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika Potraživanja od države i drugih institucija Ostala potraživanja III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika Dani zajmovi, depoziti i slično Ostala financijska imovina IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI E) UKUPNO AKTIVA

20 20 PASIVA A) KAPITAL I REZERVE I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL II. KAPITALNE REZERVE 0 0 III. REZERVE IZ DOBITI Zakonske rezerve Ostale rezerve IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE V. ZADRŽANA DOBIT VI. DOBIT POSLOVNE GODINE B) REZERVIRANJA Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze Rezerviranja za porezne obveze Druga rezerviranja C) DUGOROČNE OBVEZE 0 0 D) KRATKOROČNE OBVEZE Obveze prema povezanim poduzetnicima Obveze za zajmove, depozite i slično Obveze prema bankama i drugim financijskim 0 0 institucijama 4. Obveze za predujmove Obveze prema dobavljačima Obveze po vrijednosnim papirima Obveze prema zaposlenicima Obveze za poreze, doprinose i slična davanja Obveze s osnove udjela u rezultatu Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji Ostale kratkoročne obveze E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA F) UKUPNO PASIVA G) IZVANBILANČNI ZAPISI 0 0

21 21 RAČUN DOBITI I GUBITKA za godinu koja je završila 31. prosinca Prihodi od prodaje Prihodi od upotrebe vlastitih proizvoda Ostali poslovni prihodi Ukupno poslovni prihodi Povećanje/smanjenje vrijednosti zaliha ( ) Troškovi sirovine i materijala Nabavna vrijednost prodane robe Troškovi vanjskih usluga Troškovi osoblja Amortizacija Ostali troškovi Usklađenje vrijednosti kratkotrajne imovine Ostali poslovni rashodi Ukupno poslovni rashodi Dobit iz poslovanja Financijski prihodi Financijski rashodi ( ) ( ) Neto prihodi od financiranja UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI Dobit prije poreza Porez na dobit ( ) ( ) Neto dobit Osnovna i razrijeđena zarada po dionici 239,25 321,84 Financijske izvještaje prikazane na stranicama 3 do 28 odobrila je Uprava Društva u Čakovcu dana 12. ožujka godine. Uprava Stjepan ing. Varga

22 22 IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU za godinu Opis povećanje smanjenje Upisani kapital Premije na emitirane dionice 3. Rezerve Zadržana dobit ili preneseni gubitak ( ) Dobit ili gubitak tekuće godine ( ) Dividende (Udjeli u dobiti) - 7. Ukupno uloženi i zarađeni kapital ( ) Revalorizacija nekretnina postrojenja i opreme ( ) Revalorizacija financijske imovine za prodaju ( ) Ostala revalorizacija 11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje 12. Tekući i odgođeni porezi Promjene računovodstvenih politika 14. Ispravak temeljnih pogrešaka 15. Ukupno izravno povećanje smanjenje zadržane dobiti 16. Ukupno kapital.i rezerve ( )

23 23 IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU za 2008.godinu Povećanje (smanjenje) neto obrtnih sredstava ( u kunama ) Novčani tok iz poslovne aktivnosti Dobit prije poreza Amortizacija Povećanje kratkoročnih obveza Ukupno povećanje novčanog tijeka iz poslovnih aktivnosti Smanjenje kratkoročnih obveza Povećanje kratkotrajnih potraživanja Povećanje zaliha Ostalo smanjenje novčanog tijeka Ukupno smanjenje novčanog tijeka iz poslovnih aktivnosti Neto povećanje novčanog tijeka iz poslovnih aktivnosti Novčani tijek iz investicijske aktivnosti Novčani primici od prodaje dugotrajne imovine Novčani primici od kamata Novčani primici od dividendi Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne imovine Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih instrumenata Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti Neto smanjenje novčanog tijeka iz investicijske aktivnosti Novčani tijek od financijske aktivnosti Novčani primici od glavnice kredita,pozajmica i posudbi Ostali primici od financijskih aktivnosti Ukupno novčani primici od financijske aktivnosti Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica Novčani izdaci za isplatu dividendi Ukupno novčani izdaci od financijske aktivnosti Neto smanjenje novčanog tijeka od financijske aktivnosti Ukupno povećanje novčanog tijeka Ukupno smanjenje novčanog tijeka Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

24 24 5) BILJEŠKE UZ FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2008.g. Bilješka 1 opći podaci Podaci o Čakovečkim mlinovima d.d. Čakovec, Mlinska 1. (u daljnjem tekstu: Društvo) dati su u Izvještaju Uprave o stanju Društva. Podaci o društvima Grupe Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Mlinska 1. (u daljnjem tekstu: Društvo) dati su također u Izvještaju Uprave o stanju Društva. U odnosu na 2007.g., na dan 31. prosinca 2008.g. Društvo ima u većinskom vlasništvu slijedeća trgovačka društva s područja Republike Hrvatske: % vlasništva % vlasništva Radnik d.d. Opatija 52,48 Radnik d.d. Opatija 52,48 Trgovina Krk d.d. Malinska 86,15 Trgovina Krk d.d. Malinska 86,15 METSS d.o.o. Čakovec 100,00 METSS d.o.o. Čakovec 100,00 Primorac d.o.o. Matulji 100,00 Primorac d.o.o. Matulji 100,00 Vražap d.o.o. Zadar 100,00 Vražap d.o.o. Zadar 100,00 Pogača d.o.o. Dubrovnik 50,00 (Pogača d.o.o. Dubrovnik) 33,33 BILJEŠKA 2 - SAŽETAK ZNAČAJNIJIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA U ovim su bilješkama date značajnije računovodstvene politike usvojene za pripremu ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno Osnove sastavljanja Društvo je sastavilo ove nekonsolidirane financijske izvještaje u skladu s hrvatskim zakonskim propisima koji zahtijevaju da financijski izvještaji budu pripremljeni u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI), koje objavljuje Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde, a koje je, temeljem članka 19. Zakona o računovodstvu, preveo i objavio u Republici Hrvatskoj Odbor za standarde financijskog izvješćivanja. Društvo je također sastavilo konsolidirane financijske izvještaje u skladu s MSFI za Društvo i njegove podružnice (Grupa), koji su odobreni od strane Uprave Društva na dan 18. ožujka 2008.g. U konsolidiranim izvještajima podružnice (navedene u bilješci 1.) - koje predstavljaju sva društva nad kojima Društvo kao matica, neposredno ili posredno ima više od pola glasačkih prava ili na neki drugi način ima kontrolu nad poslovanjem, u potpunosti su konsolidirane, radi dobivanja cjelokupnih informacija o financijskom položaju Grupe, rezultatima poslovanja i promjenama financijskog stanja Grupe u cjelini. Ovi nekonsolidirani financijski izvještaji Društva sastavljeni su sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Financijski izvještaji Društva izrađeni su primjenom metode povijesnog troška koji su promijenjeni zbog:

25 25 - obavljene revalorizacije zemljišta i građevinskih objekata u i godine i - vrednovanja financijske imovine raspoložive za trgovanje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. - obavljene revalorizacije financijske imovine raspoložive za prodaju do tržne vrijednosti. Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena. Područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za financijske izvještaje prikazana su u Bilješci Ulaganje u podružnice Podružnice su sva društva nad kojima Društvo ima kontrolu nad financijskim i poslovnim politikama, što u pravilu uključuje više od pola glasačkih prava. Postojanje i učinak potencijalnih prava glasa koja se mogu iskoristiti ili zamijeniti razmatraju se prilikom procjene da li Društvo ima kontrolu nad drugim poslovnim subjektom. Podružnice su u potpunosti konsolidirane od datuma na koji je kontrola stvarno prenesena na Grupu, te isključene iz konsolidacije od dana gubitka kontrole. Metoda kupnje koristi se za iskazivanje stjecanja podružnica od strane Društva. Trošak kupnje mjeri se kao fer vrijednost dane imovine, izdanih glavničnih instrumenata te nastalih ili preuzetih obveza na dan kupnje, uvećan za troškove neposredno povezane s kupnjom. Višak troška stjecanja iznad fer vrijednosti udjela Društva u neto stečenoj imovini podružnice, iskazuje se kao goodwill. Ako je trošak stjecanja manji od fer vrijednosti neto stečene imovine podružnice, razlika se priznaje izravno u računu dobiti i gubitka 2.3 Izvještavanje o poslovnim segmentima Poslovni segment je grupa poslovnih aktivnosti vezanih za proizvode ili usluge koje su podložne određenim rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi drugih poslovnih segmenata uz koje je vezana određena imovina. Društvo mjesečno izrađuje obračune u kojima se po segmentima poslovanja prate prihodi i troškovi i to za mlinarstvo, pekarstvo, uljarstvo i ostalo. 2.4 Strane valute a) Funkcionalna i izvještajna valuta Stavke uključene u financijske izvještaje svake pojedine članice Društva iskazane su u valuti primarnog gospodarskog okruženja u kojem Društvo posluje (funkcionalna valuta). Financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Društva. b) Transakcije i stanja u stranoj valuti Transakcije u stranim sredstvima plaćanja prevode se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju po tečaju na dan transakcije. Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u računu dobiti i gubitka.

26 Nekretnine, postrojenja i oprema Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju osim zemljišta koje je iskazano po revaloriziranoj vrijednosti knjiženoj u godini temeljem stručne procjene. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine. Povećanje knjigovodstvene vrijednosti nastalo revalorizacijom zemljišta i građevinskih objekta iskazano je kao revalorizacijska pričuva u dioničkoj glavnici. Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Društvo imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete račun dobiti i gubitka u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljište i imovina u pripremi se ne amortizira. Amortizacija ostale imovine obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe. Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije sredstva ili do rezidualne vrijednosti sredstava ako je značajna. Procijenjeni korisni vijek uporabe i godišnja stopa amortizacije utvrđene su kako slijedi: - zgrade od 5% - 10% - oprema od 25% - 50% - transportna sredstva od 20% - 40% Rezidualna vrijednost imovine i korisni vijek uporabe pregledavaju se na svaki datum bilance i po potrebi usklađuju. U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa. Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i uključuju se u ostale dobitke - neto u računu dobiti i gubitka. 2.6 Ulaganja u nekretnine Ulaganja u nekretnine odnose se uglavnom na poslovne zgrade i zemljišta koja se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i društvo se njima ne koristi. Ulaganje u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u slijedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem slučaju se svrstavaju u kratkotrajnu imovinu. Ulaganje u nekretnine iskazuje se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranja za umanjenje vrijednosti ako je potrebno. Amortizacija zgrada obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška tijekom njihova korisnog vijeka uporabe. Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Društvo od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano izmjeriti. Svi ostali troškovi popravka i održavanja terete račun dobiti i gubitka kada nastanu. ukoliko Društvo počne koristiti imovinu namijenjenu prodaji, ona se reklasificira u nekretnine, postrojenja i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos troška koji će se naknadno amortizirati tijekom.

27 Nematerijalna imovina (a) Goodwill Goodwill predstavlja razliku između fer vrijednosti troška stjecanja i fer vrijednosti udjela Društva u neto prepoznatljivoj imovini stečene podružnice na dan stjecanja. Goodwill nastao stjecanjem podružnica iskazan je u okviru nematerijalne imovine. Zasebno iskazan goodwill godišnje se provjerava zbog umanjenja vrijednosti, te se iskazuje po trošku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Gubici od umanjenja vrijednosti goodwilla se ne ukidaju. Dobici i gubici od prodaje poslovnog subjekta uključuju knjigovodstvenu vrijednost goodwilla koja se odnosi na prodani subjekt. (b) Software Licence za Software kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem software-a u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (5 godina). 2.8 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti imovine koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja vrijednosti kada događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdio novčani tok (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina, osim goodwilla, za koju je iskazan gubitak od umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti. 2.9 Financijska imovina Društvo klasificira svoju financijsku imovinu u sljedeće kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, financijska imovina raspoloživa za prodaju, te krediti i potraživanja. Klasifikacija ovisi o svrsi za koju je financijska imovina stečena. Uprava klasificira financijsku imovinu kod početnog priznavanja i procjenjuje tu klasifikaciju na svaki datum izvještavanja. Pojašnjenja su dana u Bilješci 17. (a) Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka U ovoj kategoriji nalazi se financijska imovina namijenjena trgovanju. Financijska se imovina klasificira u ovu kategoriju ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku. koja je kod početnog priznavanja klasificirana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina. Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka početno se priznaju po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u računu dobiti i gubitka. Dobici i gubici nastali promjenama fer vrijednosti ove financijske imovine iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru ostali dobici /(gubici) neto u razdoblju u kojem su nastali.

28 28 (b) Krediti i potraživanja Krediti i potraživanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaćanjem koja ne kotira na aktivnom tržištu. Iskazana je u okviru kratkotrajne imovine, osim imovine s dospijećem dužim od 12 mjeseci nakon datuma bilance. Takva se imovina klasificira kao dugotrajna imovina. (c) Financijska imovina raspoloživa za prodaju Financijska imovina raspoloživa za prodaju predstavlja nederivativnu imovinu koja je iskazana u ovoj kategoriji ili nije klasificirana u neku drugu kategoriju. Uključena je u dugotrajnu imovinu osim ako Uprava nema namjeru prodati je unutar razdoblja od 12 mjeseci od datuma bilance. Financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazuje se po fer vrijednosti. Promjene u fer vrijednosti financijske imovine klasificirane kao raspoložive za prodaju priznaju se u kapitalu u okviru pozicije revalorizacijske rezerve. Fer vrijednosti ulaganja koja kotiraju na burzi temelje se na tekućim cijenama ponude. Ako tržište za neko financijsko sredstvo nije aktivno (kao i za vrijednosnice koje ne kotiraju), Društvo utvrđuje fer vrijednost pomoću tehnika procjene vrijednosti koje uzimaju u obzir nedavne transakcije pod uobičajenim trgovačkim uvjetima, te usporedbu s drugim sličnim instrumentima. Na svaki datum bilance Društvo procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Provjera umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja opisana je u Bilješci Najmovi (a) Društvo je najmodavac Imovina dana pod poslovni najam amortizira se tijekom očekivanog vijeka trajanja jednako kao ostala imovina Društva. Prihod od najma evidentira se ravnomjerno tijekom trajanja najma, osim ako bi postojala druga sustavna osnova koja bi bolje predstavljala vremenski okvir u kojem se sučeljavaju korist od najma i amortiziranje imovine dane u najam. (b) Društvo je najmoprimac Društvo unajmljuje određenu nekretninu /leasing za auto/ pri čemu Društvo snosi sve rizike i koristi vlasništva i najmovi se klasificiraju kao financijski najmovi. Financijski najmovi se kapitaliziraju na početku najma prema fer vrijednosti unajmljene nekretnine ili sadašnje vrijednosti minimalne najamnine ovisno o tome što je niže. Svako plaćanje razvrstava se na obveze i financijske rashode. Kamatni rashodi iskazuju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja najma. Unajmljena imovina amortizira se po korisnom vijeku upotrebe sredstva ili trajanju najma ovisno o tome što je kraće. Najmovi u kojima Društvo ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaćanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u računu dobiti i gubitka prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma.