IZVJEŠDE O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE GODINE. Pregled za i 2013.

Transcrição

1

2 REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu IZVJEŠDE O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE GODINE Pregled za i godinu (Zagreb, rujan 2014.)

3 SADRŽAJ 1. UVOD 3 2. DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM 2.1. PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM GRADOVA I OPDINA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM PROIZVOĐAČA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE IZVJEŠDA O PROVEDBI/IZVRŠENJU PLANOVA GOSPODARENJA OTPADOM U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI IZVJEŠDE O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE IZVJEŠDE O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM GRADOVA I OPDINA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE DOZVOLE I POTVRDE U GOSPODARENJU OTPADOM 3.1. DOZVOLE ZA GOSPODARENJE OPASNIM OTPADOM I ZA SPALJIVANJE I SUSPALJIVANJE DOZVOLE TVRTKI S PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE DOZVOLE ZA GOSPODARENJE NEOPASNIM OTPADOM DOZVOLE TVRTKI S PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE DOZVOLE TVRTKI REGISTRIRANIH U DRUGIM ŽUPANIJAMA, A KOJE DJELUJU NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE GOSPODARENJE OTPADOM 4.1. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE GOSPODARENJE PROIZVODNIM OTPADOM NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE GOSPODARENJE POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 34 A. AMBALAŽNI OTPAD 35 B. GRAĐEVNI (GRAĐEVINSKI) OTPAD 36 C. OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST 37 D. OTPADNE GUME I OTPADNA VOZILA 38 E. OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI 40 F. OTPADNA ULJA 41 G. OTPADNI ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI UREĐAJI I OPREMA 42 H. MEDICINSKI OTPAD 44 I. POLIKLORIRANI BEFENILNI (PCB) 45 J. OTPAD OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA ODLAGALIŠTA OTPADA 5.1. SLUŽBENA ODLAGALIŠTA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE NELEGALNA ODLAGALIŠTA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJA OTPADOM TARNO ZAKLJUČAK 55 2

4 1. UVOD Zagrebačka županija smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske te, poput prstena, prekinutog samo na sjevernom dijelu, okružuje Grad Zagreb. Površina Zagrebačke županije iznosi nešto više od km 2, što je oko 5,4% ukupne površine Republike Hrvatske. Prema popisu stanovništva iz godine, u Zagrebačkoj županiji živi stanovnika u kudanstava, što je prosječno 3,1 stanovnik po kudanstvu. Područje Zagrebačke županije određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i opdina u Republici Hrvatskoj i obuhvada devet (9) gradova i dvadesetpet (25) opdina sa sveukupno šetodevedesetdevet (699) naselja. Na temelju odredbi Zakona o otpadu ( Narodne novine broj 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) Županijska skupština Zagrebačke županije je na svojoj 14. sjednici, održanoj 27. rujna godine donijela Odluku o donošenju Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije ( Glasnik Zagrebačke županije broj 28/11). Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije izrađen je za period Zakon o održivom gospodarenju otpadom ( Narodne novine broj 94/13) određuje da postojedi županijski, gradski i opdinski planovi gospodarenja otpadom koji su doneseni na temelju Zakona o otpadu ( Narodne novine broj 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) do dana stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, ostaju na snazi do isteka roka na koji su doneseni u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 3

5 2. DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM 2.1. PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije za razdoblje godine, ( Službeni glasnik Zagrebačke županije broj 28/11) planski je dokument gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji čija je izrada obveza propisana Zakonom o otpadu i koji se temelji na Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša ( Narodne novine broj 46/02), Nacionalnom planu djelovanja na okoliš ( Narodne novine broj 43/02), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ( Narodne novine broj 130/05) i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od godine ( Narodne novine broj 85/07, 126/10 i 31/11), a čijom provedbom de se Osigurati preduvjeti za smanjenje proizvodnje otpada, Povedati udio odvojeno sakupljenog, recikliranog i oporabljenog otpada, Smanjiti količine odloženog otpada, Sanirati nelegalna odlagališta, Sanirati i zatvoriti postojeda odlagališta, Izgraditi Centar za gospodarenje otpadom i ostale neophodne građevine namijenjene skladištenju, pretovaru, obradi i konačnom odlaganju otpada, Osigurati nadzor sustava gospodarenja otpadom, Osigurati funkcionalan i financijski održiv sustav gospodarenja otpadom Planovi gospodarenja otpadom gradova i opdina na području Zagrebačke županije Temeljem obveze iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, jedinice lokalne samouprave (gradovi i opdine) dužne su izraditi i usvojiti planove gospodarenja otpadom za svoje područje. Sukladno obvezama koje proizlaze iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom, jedinice lokalne samouprave odgovorne su za gospodarenje komunalnim otpadom, te sanaciju divljih odlagališta otpada na svojem području. U slijededoj su tablici dani podaci o planovima gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave s područja Zagrebačke županije. Red. br. Grad / Opdina Datum usvajanja PGO Razdoblje za koje je donesen PGO PGO usvojilo OV/GV PGO objavljen u Sl. glasniku 1. Dugo Selo veljača da SG 02/13 2. Ivanid Grad listopad da SG 09/09 3. Jastrebarsko ožujak da SG 02/11 4. Samobor srpanj da da 5. Sveta Nedelja siječanj ne ne 6. Sveti Ivan Zelina PGO u postupku izrade 7. Velika Gorica PGO u postupku izrade 6. Vrbovec PGO u postupku izrade 9. Zaprešid PGO u postupku izrade 10. Bedenica studeni da da 11. Bistra ožujak da SG 01/ Brckovljani PGO u postupku izrade 13. Brdovec veljača da SG 02/13 4

6 14. Dubrava prosinac (TP) da SG 06/ Dubravica srpanj da ne 16. Farkaševac listopad (TP) da SG 28/ Gradec PGO u postupku izrade 18. Jakovlje ožujak nije određeno da SG 02/ Klinča Sela ožujak da SG 12/ Kloštar Ivanid PGO u postupku izrade 21. Krašid kolovoz d ne 22. Kravarsko rujan da ne 23. Križ PGO u postupku izrade 24. Luka PGO u postupku izrade 25. Marija Gorica PGO u postupku izrade 26. Orle kolovoz da ne 27. Pisarovina da ne 28. Pokupsko kolovoz da SG 19/ Preseka PGO u postupku izrade 30. Pušda prosinac da SG 07/ Rakovec rujan da SG 22/ Rugvica listopad da ne 33. Stupnik studeni da SG 28/ Žumberak PGO u postupku izrade Planovi gospodarenja otpadom proizvođača otpada na području Zagrebačke županije Zakon o održivom gospodarenju otpadom (''Narodne novine'' broj 94/13) u članku 48. stavku 1. propisuje da proizvođač otpada koji stvara 200 kg opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača za određenu lokaciju. Gospodarski subjekti s područja Zagrebačke županije čijom djelatnošdu nastaje opasni otpad u navedenim godišnjim količinama, nadležnom upravnom tijelu su na obrascima propisanim dodatkom XIV Pravilnika o gospodarenju otpadom (''Narodne novine'' broj 23/14), dostavili slijedede planove gospodarenja otpadom proizvođača otpada: Naziv tvrtke/obrta OIB/MBO Naziv organizacijske jedinice Adresa organizacijske jedinice Mjesto AutoZubak doo PJ 03 VELIKA GORICA Zagrebačka bb Velika Gorica Belje d.d Pc Svinjogojstvo Pj Gradec 2 Gradec 183 Gradec Belje d.d PJ Agroprerada Žitna 1 Ivanid-Grad Belje d.d PC Vinski Podrumi PJ Vočnjak Obreška Bešlinec bb Kloštar Ivanid Belje d.d P.C. Tov junadi - farma Poljanski Lug Poljanski Lug bb Vrbovec BIJUK HPC d.o.o PROIZVODNA HALA VRBOVEC 1 a Samobor BLAŽIČ-RUBNE TRAKE d.o.o BLAŽIČ-RUBNE TRAKE d.o.o. Javorska 2 Sveta Nedelja BMTI d.o.o BMTI Lonjica Greda bb Lonjica BRAVEL d.o.o radiona Brezani 47 Rakovec C Pakiranje d.o.o Proizvodnja Zona gospodarske namjene 165 Donja Zelina C.I.A.K. d.o.o C.I.A.K. d.o.o. prodavaonica br. 6 A.K. Miošida 22c Velika Gorica C.I.A.K. d.o.o Servis akumulatora C.I.A.K. Pokupska 32 Velika Gorica CESAR COMPANY D.O.O PAJSA HRUŠČICA IVANJA REKA SAVSKA BB Dugo Selo Cinčaona Helena d.o.o Cinčaona Helena Sveta Helena bb Donja Zelina Color M obrt Color M Pleška 74 Velika Gorica Color Mikulčid Color Mikulčid Pleška 74 Velika Gorica Croatan doo Tiskara Krapinska bb Donja Bistra Tehnički poslovi, Zračna luka CROATIA AIRLINES d.d Zagreb Pleso bb Pleso bb CROSCO, naftni servisi d.o.o Gospodarski objekt Geoservis Industrijska cesta 10 Ivanid-Grad 5

7 CROSCO, naftni servisi d.o.o Gospodarski objekt Žutica Žutica bb Križ SBS, Servis cementacija i Graberje CROSCO, naftni servisi d.o.o stimulacija Zagrebačka 17 Ivaničko CROSCO, naftni servisi d.o.o Centralno skladište Ivanid Grad Industrijska cesta 1 Ivanid-Grad Servis procesnih postrojenja, CROSCO, naftni servisi d.o.o Grupa za pripremne radove AKZ Industrijska cesta 1 Ivanid-Grad CROSCO, naftni servisi d.o.o Gospodarski objekt Ivanid Grad Industrijska cesta 1 Ivanid-Grad CROSCO, naftni servisi d.o.o Centar za obrazovanje, Ivanid Grad Omladinska 22 Ivanid-Grad CROSCO, naftni servisi d.o.o Gospodarski objekt Graberje Ivanidko Zagrebačka 17 Graberje Ivaničko Cvipek d.o.o CVIPEK IVANID GRAD Savska bb Ivanid-Grad ČAČKOVID PROM d.o.o ČAČKOVID PROM D.O.O. DR.M.BIŠDANA 4 Samobor DALEKOVOD PROIZVODNJA d.o.o Pogon za vrude cinčanje Trnoščica bb Dugo Selo DALEKOVOD PROIZVODNJA d.o.o PC PROIZVODNJA TVORNICA VELIKA VUKOMERAČKA BB Velika Gorica DELT PAPIR d.o.o delt papir industrijska bb Donja Lomnica DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISPOSTAVA DUGO SELO DRAGUTINA DOMJANIDA 12a Dugo Selo DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISPOSTAVA SAMOBOR LJUDEVITA GAJA 37 Samobor DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISPOSTAVA ZAPREŠID PAVLA LONČARA 1 Zaprešid DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISPOSTAVA JASTREBARSKO KRALJA TOMISLAVA 29 Jastrebarsko DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISPOSTAVA IVANID-GRAD OMLADINSKA 25 Ivanid-Grad DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISPOSTAVA SVETI IVAN ZELINA BOCAKOVA 5 Sveti Ivan Zelina DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISPOSTAVA VELIKA GORICA MATICE HRVATSKE bb Velika Gorica DOMITRAN, vl.zvonimir Domitran pogon 2 Krečaves 7 Sveti Ivan Zelina Drvna industrija Novoselec d.o.o Prerada i obrada drva Oark hrvatskih mučenika 4 Novoselec Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o Odlagalište otpada i reciklažno dvorište Andrilovec bb Dugo Selo Eko-Flor Plus d.o.o JASTREBARSKO Matije Gupca bb Jastrebarsko ELEKTRO SERVIS I TRGOVINA ELEKTRO SERVIS I TRGOVINA MEŠTROVID MEŠTROVID Slavka Kolara 10 Velika Gorica Elektroda Zagreb d.d Elektroda Zagreb d.d. Ruševje 7 Zaprešid Energogrom Energogrom Okuje 114 Velika Gorica EURO PETROL d.o.o BP GRADEC Gradec bb Gradec EUROCABLE GROUP d.d Jakovlje Jakovljanska ulica 40 Jakovlje Fidifarm d.o.o Fidifarm Obrtnička 37 Bestovje Findas d.o.o proizvodnja Blaškovečka ulica 27 Donja Zelina OBRT ZA PROIZVODNJU I FRIGO-LO MONTAŽU CUGOVEC 51a Gradec Fuchs maziva d.o.o Centralno skladište I Krmica 8 Domaslovec Samobor Gašparid-Auto d.o.o Gašparid-Auto d.o.o. Velikogorička 19 Velika Gorica GENERA ANALITIKA d.o.o RJ Analitika Svetonedeljska 2 Rakov Potok Genera d.d RJ Dezinficijensi Svetonedeljska 2 Rakov Potok Genera d.d RJ Stočna hrana Svetonedeljska 2 Rakov Potok Genera d.d RJ Biologija Svetonedeljska 2 Rakov Potok Genera d.d Lokacija i energetika Svetonedeljska 2 Rakov Potok Genera d.d RJ Kemofarmaceutika Svetonedeljska 2 Rakov Potok Genera d.d RJ Zaštita bilja Svetonedeljska 2 Rakov Potok GEOPLIN D.O.O GEOPLIN D.O.O. KLAKE 15 Zaprešid Ghetaldus d.o.o Proizvodnja okvira i leda Rudarska Draga 17 Samobor Graditeljstvo Rožid d.o.o Kamenolom Trstenica Trstenica bb Jastrebarsko Grafika grafoprint d.o.o pogon Podreber 3a Bestovje Haramustek d.o.o Haramustek d.o.o. - servis - Rug Posavska ulica 9 Dugo Selo HED Obrt Servis Augusta Šenoe 28 Sveta Nedelja 6

8 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o HEP ODS d.o.o., ELEKTRA ZAGREB, POGON VELIKA GORICA Slavka Kolara 17 Velika Gorica HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o Elektra Križ, poslovni prostor Industrijska cesta bb Križ HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o Elektra Zagreb - Pogon Zaprešid Bana Josipa Jelačida 14 Zaprešid HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o HEP-ODS D.O.O., ELEKTRA ZAGREB, POGON SVETI IVAN ZELINA ZAGREBAČKA 58 Sveti Ivan Zelina HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o POGONA SAMOBOR MLINSKA 22 Samobor HEP - Operator prijenosnog sustava d.o.o PRIVREMENO SKLADIŠTE OTPADA MRACLIN Brade Radid bb Velika Gorica HEP-Toplinarstvo d.o.o POGON POSEBNE TOPLANE- KOTLOVNICA CIBLJANICA JURJA DOBRILE 40 A Velika Gorica HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA dd AT pogon Novo Čide Novo čide bb Velika Gorica HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA dd Pogon Zajarki Kolodvorska bb Zaprešid HOLI-SAMOBOR d.o.o Samoposlužna autopraona Zagrebačka bb Sveti Ivan Zelina Hospira Zagreb d.o.o Hospira Savski Marof Prudnička 60 Prigorje Brdovečko Hospira Zagreb d.o.o Hospira Savski Marof Prudnička 60 Prigorje Brdovečko Hospitalija trgovina d.o.o Poduzede Samoborski Novaki, Vojvodidi 25 Sveta Nedelja HRUŠKAR d.o.o HRUŠKAR d.o.o. ZAGREBAČKA 27 Dugo Selo Sektor tehničkih poslova - HRVATSKA LUTRIJA d.o.o Skladište Vukomerička 3 Velika Gorica Hrvatske autoceste d.o.o TJO IVANJA REKA IVANJA REKA bb Ivanja Reka Hrvatske autoceste d.o.o TJO Lučko Jadranska avenija 6 Lučko HRVATSKE ŠUME d.o.o. ZAGREB Šumarija Vrbovec Kolodvorska 26 Vrbovec Hrvatski Telekom d.d R1-OJ-Komin Varaždinska cesta 36 Komin Hrvatski Telekom d.d R1-OJ-Klinča Sela Kolodvorska 4 Jastrebarsko Hrvatski Telekom d.d HQ-OJ V.Gorica Vukomerička bb Velika Gorica Hrvatski Telekom d.d R1-ZG-OJ Dugo Selo J.Zorida 36 Dugo Selo organizacijske jedinice na Hrvatski Telekom d.d području Zagrebačke županije INA-Industrija nafte, d.d BP Velika Mlaka-jug Zagrebačka cesta 25 Velika Mlaka INA-Industrija nafte, d.d BP Jakovlje-zapad Autocesta Zagreb-Macelj bb Jakovlje INA-Industrija nafte, d.d BP Ježevo-jug Autocesta Zagreb-Lipovac bb Dugo Selo INA-Industrija nafte, d.d BP Ježevo-sjever Autocesta Zagreb-Lipovac bb Dugo Selo INA-Industrija nafte, d.d BP Velika Mlaka-jug Zagrebačka cesta 25 Velika Mlaka INA-Industrija nafte, d.d BP Jastrebarsko Franje Tuđmana 123 Jastrebarsko INA-Industrija nafte, d.d BP Zaprešid Maršala Tita bb Zaprešid INA-Industrija nafte, d.d BP Pokupsko Pokupsko bb Pokupsko INA-Industrija nafte, d.d Upravna zgrada pogona Žutica Žutička cesta bb Ivanid-Grad Otpremna stanica Žutica, Pogon INA-Industrija nafte, d.d Žutica Žutička cesta bb Ivanid-Grad INKER d.d proizvodnja sanitarne keramike Industrijska 1 Zaprešid INOX CENTAR SESVETE d.o.o PROIZVODNJA INOX CIJEVI BRCKOVLJANI KRALJA ZVONIMIRA 8 Dugo Selo INTERKLIMA obrt za instaliranje,trgovinu i usluge INTERKLIMA Cvjetna 2 Donja Pušda IPK-Industrijska plastifikacija Kordid d.o.o Pogon za plastificiranje metala Ledinska 35 Gornji Stupnik IREKS AROMA d.o.o POGON PRAŠKASTIH ADITIVA TREŠNJEVKA 24 Jastrebarsko itd-tim d.o.o itd-tim d.o.o. Seljine brigade 75 Vukovina IVAK d.o.o IVAK d.o.o. Josipa Zorida 88 Dugo Selo ivasim Ivasim Industrijska cesta 4 Ivanid-Grad Jamnica d.d Pogon Juicy Josipa bana Jelačida 85 Jastrebarsko Jamnica d.d Pogon Jamnica Vladimira Nazora 57 Pisarovina 7

9 Jamnica d.d Pogon Jana Svetojanske Toplice bb JONING D.O.O OJ Luka Zagorske magistrale 14 Luka Gorica Svetojanska JUB, trgovina i promet d.o.o JUB Ulica hrvatskih branitelja 11 Samobor Kaufland Hrvatska k.d Trgovački centar Kaufland Zaprešid Ruševje 1 Zaprešid Kaufland Hrvatska k.d Trgovački centar Kaufland Samobor Ul. Grada Wirgesa 2 G Samobor Kaufland Hrvatska k.d Trgovački centar Kaufland Velika Gorica Ljudevita Posavskog 51 Velika Gorica KEMIS-TERMOCLEAN d.o.o Skladište otpada Jastrebarsko V. Holjevca 20 Jastrebarsko Kemokop d.o.o KEMOKOP Industrijska bb Dugo Selo Klimatizacija i popravak aparata ''Borovec'' Obrt Borovec Pljuskovec 4 Donja Bistra KMAG d.o.o Servis vozila Gornjostupnička 18j Gornji Stupnik Krka-farma d.o.o. DPC Krka Farma d.o.o Jastrebarsko Cvetkovid bb Jastrebarsko KUEHNE-NAGEL d.o.o Kuehne-Nagel d.o.o. GOSPODARSKA 2 Sveta Nedelja Kvasac d.o.o Pročišdavanje otpadnih voda Prudnička cesta 98 Prigorje Brdovečko Proizvodnja kvasca Prudnička cesta 98 Prigorje Brdovečko Lagermax autotransport d.o.o Lagermax autotransport d.o.o. Zagorske magistrale 14 Luka Lidl Hrvatska d.o.o.k.d Skladište LIDL 005 Čabdin 56 Jastrebarsko LINDID OBRT ZA POPRAVAK I ODRŽAVANJE MOTORNIH VOZILA I TRGOVINU Lindid obrt Milana Bišdana 2 Samobor Logistika Violeta d.o.o Proizvodni pogon Obrež Zelinski 55 Sveti Ivan Zelina MALI POGONSKI STROJEVI d.o.o Mali Pogonski Strojevi d.o.o. Ulica 65. bataljuna ZNG 18 Ivanid-Grad MATO EL-D d.o.o proizvodni pogon Obilaznica bb Ivanid-Grad MEDICAL INTERTRADE d.o.o Medical Intertrade d.o.o. Plešivička 8 Sveta Nedelja Medical Intertrade d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 3 Sveta Nedelja Medicinsko biokemijski laboratorij Josip Blažak i Mirjana Radin MBL Blažak-Radin Omladinska 25 Ivanid-Grad Medicinsko-biokemijski laboratorij Ivanka Novosel mag.med.biochem. MEDICINSKO-BIOKEMIJSKI LABORATORIJ TOTH-PALDI Medicinsko-biokemijski laboratorij Ivanka Novosel mag.med.biochem. Pavla Lončara 1 Zaprešid MEDICINSKO-BIOKEMIJSKI LABORATORIJ TOTH-PALDI Matice Hrvatske bb Velika Gorica MESSER CROATIA PLIN d.o.o Administracija Industrijska 1 Zaprešid MESSER CROATIA PLIN d.o.o Transport Industrijska 1 Zaprešid Meštrovid prijevoz d.o.o SERVIS VOZILA STUBIČKA 458 Donja Bistra Microclima d.o.o Microclima d.o.o. dr.franje Tuđmana 36 Bestovje Miltonia d.o.o proizvodnja Bobovica 46 Samobor Mlakar Viličari d.o.o Mlakar Viličari d.o.o.-bestovje Savska cesta 1a Bestovje Molvik Molvik-Samobor Molvička c. 41 Molvice Samobor MONTING d.o.o PROIZVODNI POGON DUGO SELO Trnošdica bb Dugo Selo MOTOPLASTIKA MAC d.o.o MOTOPLASTIKA MAC d.o.o. Lazina Čička 15A Novo Čiče MR servis društvo s ograničenom odgovornošdu za trgovinu i usluge MR servis društvo s ograničenom odgovornošdu za trgovinu i usluge Dugoselska cesta 5 Dugo Selo NEVA d.o.o NEVA d.o.o. Proizvodnja Obrtnička 37 Rakitje Bestovje Obrt auto-servis i vučna obrt auto-servis i vučna služba služba "POLJAK" "POLJAK" Dubravička 5 Harmica Šenkovec OBRT ŠPAGNUT OBRT ŠPAGNUT DIRILOMETODSKA 16 Samobor 8

10 Obrt za održavanje motornih vozila, ugostiteljstvo, trgovina i usluge vl. Davor Išlid Pogon za pranje i kemijsko čišdenje Guci Draganidki 35 Jastrebarsko OMV HRVATSKA d.o.o BS STUPNIK ZAPAD Jadranska 10 Gornji Stupnik OMV HRVATSKA d.o.o BS SV.HELENA ZAPAD Lužan bb Donja Zelina OMV HRVATSKA d.o.o BS SV. HELENA ISTOK Lužan bb Donja Zelina Orbico maziva d.o.o Skladište Ivanid Grad Industrijska cesta bb Ivanid-Grad P.S.C. ZAGREB d.o.o POSLOVNICA 3 Zagrebačka bb Velika Gorica Palma d.o.o Proizvodnja pogrebne opreme Donja Reka 24 Jastrebarsko PASTOR INŽENJERING d.d PI Novačka 2 Rakitje Bestovje Petrol Hrvatska d.o.o BP PUO DESINEC I (SJEVER) DONJI DESINEC BB Jastrebarsko Petrol Hrvatska d.o.o BP GOLI VRH GOLI VRH BB Jastrebarsko Petrol Hrvatska d.o.o BP VRBOVEC DIJANEŠ 1A Vrbovec Petrol Hrvatska d.o.o BP PUO DESINEC II (JUG) DONJI DESINEC BB Jastrebarsko PIK Vrbovec-Mesna industrija d.d PIK Vrbovec-Mesna industrija d.d. Zagrebačka 148 Vrbovec Pliva Hrvatska d.o.o Lokacija SM Prudnička 54 Prigorje Brdovečko Poliklinika Škvorc Poliklinika Škvorc Malinska 1 Samobor Poliklinika za internu medicinu i dijalizu HO-med POLIKLINIKA ZA INTERNU MEDICINU I DIJALIZU HO-MED I.G.KOVAČIDA 13 Velika Gorica POLION Automehaničarska radionica Grada Wirgesa 4 Samobor PPS-Galekovid Parketara Brade Radida 199 a Velika Gorica PRINTERA GRUPA d.o.o Tiskara Dr. Franje Tuđmana 14a Sveta Nedelja PRODUKT BASTAL D.O.O Produkt Bastal lazina čička 8 Novo Čiče Prolak obrt za prskanje i bojanje motornih vozila Lakirnica Medsave 40 Samobor PSV STUDIO d.o.o Poslovnica br. 1 Gornjostupnička 18E Gornji Stupnik Purid d.o.o Servis vozila Andrije Hebranga 54 Samobor Radin print d.o.o Tiskara GOSPODARSKA 9 Sveta Nedelja Radin-Grafika d.o.o Radin-Grafika d.o.o.-trgovina Gospodarska 9 Sveta Nedelja Red Bull Adria d.o.o Red Bull Adria d.o.o. Radnička cesta 37b Gornji Stupnik Roefix d.o.o Röfix d.o.o.-pogon Zaprešid Maršala Tita 94 Zaprešid Rotoplast d.o.o Rotoplast d.o.o. Poduzetnička 7 Sveta Nedelja Roving d.o.o Roving d.o.o. Nikole Tesle 14 Strmec Samoborski S. i M. Zelina d.o.o S. i M. Zelina d.o.o. Psarjevo Donje 81 Sveti Ivan Zelina Samoborček d.o.o Samoborček Dobriše Cesarida 26 Samobor Samoborka d.d Uprava Zagrebačka 32a Samobor Samoborka d.d Kamenolom Gradna Smerovišde bb Samobor Scheidt&Bachmann TUBS d.o.o proizvodni pogon Dolenica 20 Gornji Stupnik Spar Hrvatska d.o.o Interspar Stupnik Gospodarska ulica 5 Gornji Stupnik Spectra-Media d.o.o Spectra-Media d.o.o Pogon za privremeno skladištenje i obradu EE otpada Krapinska 62 Donja Bistra Pogon za skupljanje, privremeno skladištenje i oporabu EE otpada Strmec Strmec Kralja Tomislava 6b Samoborski STOLAR d.o.o Stolar d.o.o. Goričica Zagrebačka 8 Donja Zelina STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI d.o.o. član INA grupe SEKTOR ODRŽAVANJA SD ISTRAŽIVANJE I PROIZVODNJA NAFTE I PLINA Zagrebačka 17 Graberje Ivaničko SUVREMENI MATERIJALI I TEHNOLOGIJE D.O.O PROIZVODNJA DUGA ULICA 2 Donja Lomnica SVIJET VILIČARA d.o.o Servisna radiona Ulica grada Wirgesa 10 Samobor TEHNOPLAST d.d Proizvodnja Nikole Šubida Zrinskog 14 Samobor Trast d.d Uprava Zagreb Vojvodidi 11 Sveta Nedelja 9

11 TVA Pastor d.d TVA Pastor Novačka cesta 2 Bestovje UNIKOMERC-AUTOMOBILI d.o.o UNIKOMERC-AUTOMOBILI d.o.o.-servis i Vulkanizacija Zagrebačka 115 Velika Gorica UNIKOMERC-UVOZ d.o.o Skladište Velika Gorica Ljudevita Posavskog 56 Velika Gorica Uvez d.o.o UVEZ D.O.O. KLAKE 7 Zaprešid V.S.T. d.o.o V.S.T. d.o.o. Svetonedeljska 89 Rakov Potok Velebit Promet d.o.o AUTOSERVISNA RADIONA Industrijska 5 Dugo Selo Veterinarska stanica Križ d.o.o Veterinarska stanica Križ d.o.o. Milke Trnine 22 Križ VETERINARSKA STANICA VELIKA GORICA VETERINARSKA STANICA VELIKA GORICA Sisačka bb Velika Gorica VETERINARSKA STANICA VRBOVEC d.o.o VETERINARSKA STANICA VRBOVEC d.o.o. Kolodvorska 68 Vrbovec VG Komunalac d.o.o Mehanička radiona Sisačka bb Velika Gorica VG Vodoopskrba d.o.o Mehanička radiona Čički gaj bb Velika Gorica Uređaj za pročišdavanje otpadnih VG Vodoopskrba d.o.o voda Čički gaj bb Velika Gorica VIADUKT D.D Tvornica betonskih proizvoda Zagrebačka 2 Pojatno Donja Pušda VMV D.O.O VMV D.O.O VRBOVEC 54 Samobor Vode Jastrebarsko d.o.o Lokacija Dr.Franje Tuđmana 47 Dr.Franje Tuđmana 47 Jastrebarsko Vodoprivreda-Zagorje d.o.o Poslovni prostor Kupljenovo Matije Gupca 64 Kupljenovo VULKANIZACIJA I PRAONICA VG d.o.o VULKANIZACIJA I PRAONICA VG Kurilovečka 41 Velika Gorica ZAGI-PLUS ZAGI PLUS DR.F.TUĐMANA 22 Sveta Nedelja Zagrebačke pekarne Klara d.d Radna jedinica Samobor Prekovčeva 108 Samobor Zagrebački holding d.o.o Asfaltna baza Rakitje Zagrebačka bb Sveta Nedelja Zagrebački holding d.o.o Podružnica ZET V.Gorica Zagrebačka 46 Velika Gorica ZAPREŠID društvo s ograničenom odgovornošduza obav RADNA JEDINICA GOSPODARENJE MARŠALA TITA 6 Zaprešid Zračna luka Zagreb d.o.o Odjel održavanja Rudolfa Fizira 1 Velika Gorica Zrakoplovno-tehnički centar d.d Servis zrakoplova Čički gaj bb Velika Gorica zzjz zagrebačke županije ispostava ivanid grad omladinska 25 Ivanid-Grad zzjz zagrebačke županije ispostava rakitje školska 4 Sveta Nedelja Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o Mehaničarska radiona Zagrebačka cesta 44 Donja Zelina 2.2. Izvješda o provedbi/izvršenju Planova gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji Izvješde o provedbi plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije Planom organizacije sustavom gospodarenja otpadom Zagrebačke županije utvrđeni su ciljevi i potrebne mjere koje je potrebno provesti, kako bi se ostvario primarni cilj, odnosno pozitivan utjecaj na okoliš, koji je mogude postidi odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom, čime se može jamčiti društveni razvitak u skladu s očuvanjem prirodnih vrijednosti. Osnovni ciljevi i mjere, te rokovi sukladni su Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. CILJ 1 Uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije o MJERE Uspostaviti i kontinuirano razvijati jedinstveni sustav gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije (PR /TR) Nositelj ZŽ u suradnji s JLS-e CILJ 2 Izbjegavanje nastajanje otpada i edukacija o MJERE 10

12 Provoditi preventivne mjere i mjere izbjegavanja nastajanja otpada u kudanstvima i ostalim djelatnostima (promicanje načela čistije proizvodnje, izbjegavanje suvišne ambalaže i sl.) (TR/PR) Nositelj RH i ZŽ u suradnji s JLS-e Educirati stanovništvo i ostale subjekte, te izgraditi planove za komunikaciju s javnošdu (definiranje ciljnih skupina škole, javne ustanove, trgovine itd., načini komunikacije - radio i TV postaje, otvorene tribine, nevladine udruge, izložbe i sl.) (TR/PR) Nositelj ZŽ u suradnji s JLS-e CILJ 3 - Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada o MJERE Uspostaviti sustav odvojenog skupljanja pojedinih sastavnica komunalnog otpada u kudanstvima (TR/PR) Nositelj JLS u suradnji sa ZŽ Uspostaviti optimalnu mrežu zelenih otoka (TR/PR) Nositelj JLS u suradnji sa ZŽ Definirati lokacije, izgraditi dokumentaciju i izgraditi reciklažna dvorišta (SR) - Nositelj JLS u suradnji sa ZŽ CILJ 4 Fazna izgradnja građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada o MJERE Izgraditi prethodne studije potrebne za pravilno lociranje i dimenzioniranje pretovarnih stanica (PR) Nositelj ZŽ u suradnji s JLS Izgraditi projektnu dokumentaciju, te ishoditi dozvole potrebne za izgradnju pretovarnih stanica (SR) - Nositelj ZŽ u suradnji s JLS Izgraditi pretovarne stanice (DR) - Nositelj ZŽ u suradnji s JLS Izraditi prethodnu studiju izvodljivosti za Županijski centar gospodarenja otpadom (SR) - Nositelj ZŽ Izgraditi projektnu dokumentaciju, te ishoditi potrebne dozvole potrebne za izgradnju Županijskog centra gospodarenja otpadom (SR) - Nositelj ZŽ Izgraditi Županijski centar gospodarenja otpadom (DR) - Nositelj ZŽ CILJ 5 Sanacija postojedih službenih odlagališta otpada o MJERE Započeti sa sanacijom svih službenih odlagališta na području Zagrebačke županije prema važedim propisima i dozvolama (PR) - Nositelj JLS Zatvoriti sva službena odlagališta otpada na području Zagrebačke županije, prema važedim propisima i dozvolama (DR) - Nositelj JLS CILJ 6 Sanacija nelegalnih odlagališta otpada o MJERE Sanirati postojeda nelegalna (divlja) odlagališta otpada i kontinuirano sprječavati nastajanje novih i obnavljanje saniranih nelegalnih odlagališta (TR/PR) - Nositelj JLS CILJ 7 Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom Pravovremeno dostavljati potpune, dosljedne i vjerodostojne podatke u Agenciju za zaštitu okoliša (TR) Nositelj ZŽ Pravovremeno izrađivati godišnja izviješda o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera (TR) - Nositelj ZŽ Kontinuirano informirati javnost o osnovnim problemima i poduzetim mjerama u gospodarenju otpadom (TR) - Nositelj ZŽ *Rokovi za provedbu mjera TR Trajne mjere, PR Prioritetne mjere (do 2 godine), SR Srednje mjere (do 4 godine), DR Dugoročne mjere (preko 4 godine) 11

13 U ovom dijelu izvješda posebno de se obraditi ciljevi i mjere nositelj kojih je Zagrebačka županija, dok je dio koji se odnosi na provođenje ciljeva i mjera nositelji kojih su JLS-e prikazan u poglavlju (Izvješde o provedbi PGO-a gradova i opdina na Području Zagrebačke županije) CILJ 1 Uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije PGO Zagrebačke županije je predmetnu mjeru u dinamici realizacije predvidio kao prioritetnu, a istovremeno i trajnu mjeru. Realizacija predmetnog cilja u konačnici je uspostava organizacije gospodarenja otpadom, koji de biti usklađen sa sustavom opisanom u Nacionalnom PGO te prilagođen potrebama i specifičnostima Zagrebačke županije. Subjekti u takvom sustavu gospodarenja otpadom su uz samog proizvođača otpada, Republika Hrvatska, Zagrebačka županija i JLS-e sa njezinog područja. Bududi da u takvom sustavu gospodarenja otpadom, sukladno zakonskim odredbama u podjeli odgovornosti u gospodarenju otpadom niti jedan od uključenih subjekata nije u nadređenom položaju u odnosu na druge, osmišljavanje, usvajanje i provođenje cjelovitog zajedničkog rješenja, kakvo se predlaže i Nacionalnim Planom i Strategijom, mogude je jedino kroz proces postupne izgradnje konsenzusa po svim važnim pitanjima, koja u prvom redu, obuhvadaju odabir lokacije ŽCGO, lokacija PS, usklađivanje prostorno-planske dokumentacije i modele financiranja zajedničkog sustava gospodarenja otpadom. Premda se postizanje konsenzusa često čini nerealno i neostvarivo, možemo redi da je Zagrebačka županija u toj namjeri uspjela prvenstveno iz razloga što su Sporazum o uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, izgradnji i korištenju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije u periodu od srpnja godine do listopada godine potpisale 33 od 34 jedinice lokalne samouprave s područja Zagrebačke županije. (Opdina Jakovlje potpisala je Sporazum 28. veljače godine). Na taj način je još jednom dobivena potvrda koncepta cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i opravdanost realizacije Županijskog koncepta gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji. Sporazum predstavlja temelj za sve budude aktivnosti, kao što su aktivnosti na izradi projektne i ostale dokumentacije potrebne za uspostavu sustava i izgradnju potrebnih infrastrukturnih objekata, aktivnosti vezane uz izgradnju i upravljanje ŽCGO, PS i ostalim infrastrukturnim objektima u funkciji zajedničkog sustava gospodarenja otpadom, aktivnostima na osiguranju financijskih sredstava i sl. Dio aktivnosti predviđenih ovim ciljem iz PGO Zagrebačke županije, a koji e odnosi na određivanje lokacije ŽCGO, lokacija PG i usklađivanje prostorno-planske dokumentacije detaljno je ograđen u poglavlju 6. Izvješda Županijski centar za gospodarenje otpadom Tarno CILJ 2 Izbjegavanje nastajanje otpada i edukacija PGO Zagrebačke županije je predmetnu mjeru u dinamici realizacije predvidio kao trajnu, a istovremeno i prioritetnu mjeru. Ovim ciljem pokušavaju se unaprijediti mjere prevencije nastanka otpada. Teoretski, u idealnim uvjetima, to znači da ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za njegovim trajnim odlaganjem nestaje, a time i pritisak na okoliš biva potpuno uklonjen. Važno je napomenuti da se ovdje radi o mjerama kojima se problemi gospodarenja otpadom ne rješavaju u kratkom roku i koje se moraju kontinuirano sustavno provoditi. U pogledu izbjegavanja nastajanja otpada potrebna je široka suradnja svih subjekata koje možemo podijeliti na neizravne i izravne. Neizravni subjekti su zakonodavna tijela koja donose zakonsku regulativu i postavljaju ekonomsko-političke smjernice, kao npr: pružanje financijske pomodi, vođenje 12

14 stimulativne politike poreza i naknada, vođenje dugoročne infrastrukturne politike, transparentnost informiranja, savjetovanja, edukacije i dr. Izravni subjekti su oni, koji svojim ponašanjem i direktnim ponašanjem pojedinca unutar subjekta, mogu značajno pridonijeti izbjegavanju nastajanja otpada na svakom mjestu i u svakom trenutku, a u koje se ubrajaju: kudanstva, uslužne djelatnosti i trgovine, turizam, društvene djelatnosti (obrazovanje, kultura i dr.), industrije i zdravstvo. U provođenju mjera iz ovog cilja Zagrebačka županija je posebnu pozornost posvetila kudanstvima (stanovništvu) kao izravnim subjektima u pogledu izbjegavanja nastajanja otpada. U tom smislu Zagrebačka županija i njezino trgovačko društvo Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. provele su u izvještajnom periodu niz aktivnosti koje su bile usmjerene edukaciju i komunikaciju. Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. je tako provelo veliku promotivnoedukativnu kampanju koja je obuhvatila sve gradove Zagrebačke županije (9) i devet opdina, u okviru koje je provedeno i anketiranje građana. Rezultati ankete bili su objavljeni na mrežnoj stranici trgovačkog društva. U sklopu kampanje podijeljeno je nekoliko tisuda promotivnih letaka i edukativnih knjižica koji upozoravaju na problem neadekvatnog gospodarenja otpadom i koji pokušavaju upoznati javnost sa ciljevima novog cjelovitog koncepta gospodarenja otpadom. U 6 osnovnih škola na području Sv. Ivana Zeline, Dugog Sela i Opdine Brckovljani proveden je niz edukativnih radionica kojima je bilo obuhvaden 371 učenik i 20 nastavnik. Ciljana skupina bila su djeca četvrtih razreda, a cilj radionica je jačanje svijesti mladih o važnosti zaštite okoliša i očuvanju prirodnih resursa. Poseban naglasak stavljen je na usvajanje mjera za izbjegavanje i smanjenje otpada, te sortiranje i recikliranje otpada. Održane su tri prezentacije stručnih studija i elaborata izrađenih za uspostavu ŽCGO Zagrebačke županije, čija je svrha bila upoznavanje stručne javnosti, direktora komunalnih poduzeda te predstavnika gradova i opdina sa provedenim aktivnostima trgovačkog društva Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. i Zagrebačke županije na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Trgovačko društvo Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. je, isto tako, u svrhu upoznavanja javnosti, prosljeđivalo informacije o svim događanjima vezanim uz zbrinjavanje otpada u lokalne medije (tiskane i elektronske), te je u više navrata sudjelovalo u emisijama TV Jabuka na tu temu. Zagrebačka županija, trajno za sve svoje stanovnike, putem informativnog biltena Županijska kronika koji izlazi jedanput mjesečno i distribuira se po cijeloj županiji, u svakom broju objavi najmanje jedan tekst vezan uz gospodarenje otpadom te na taj način stalno nastoji biti aktivna u smislu edukacije građana kako bi oni pravovremeno i detaljno upoznali sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom i prednostima koje on donosi. Zagrebačka županija provela je, sa ciljem da naše najmlađe motivira i educira o korisnosti sakupljanja starog papira, u suradnji sa trgovačkim društvom Unijapapir d.o.o. dvije akcije sakupljanja starog papira u školama na području Zagrebačke županije. Zaštita šuma je moto tih akcija, jer se sakupljenom jednom tonom starog papira uštedi 3.5m 3 drva, odnosno od sječe spasi 20 stabala. Akcije su osim edukativnog imale i natjecateljski karakter. U tom smislu je Zagrebačka županija najuspješnijim školama u prikupljanju starog papira tijekom akcije osigurala vrijedne nagrade u vidu informatičke opreme (6 kompleta po akciji). Putem Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačka županija je organizacijama civilnog društva za zaštitu okoliša i prirode sa područja Zagrebačke županije za njihove projekte/programe tijekom i dodijelila financijske potpore u ukupnom iznosu od ,00 kuna. Sufinancirani su, između ostalog projekti/programi koji se odnose na: provođenje aktivnosti na temu zaštite okoliša i održivog razvoja, edukaciju i promociju životnih stilova koji nastoje smanjiti 13

15 količinu otpada (recikliranje, kompostiranje, odvojeno sakupljanje otpada i sl.), uključivanje škola i vrtida u programe vezane uz ekologiju, zaštitu okoliša i održivi razvoj, te projekti čišdenja divljih odlagališta otpada sa uspostavom mjera za sprečavanje njihovog ponovnog nastanka. Držimo da smo, pored prethodno navedenog, davanjem podrške tim i takvim projektima/programima organizacija civilnog društva za zaštitu okoliša i prirode isto tako doprinjeli realizaciji ovog cilja iz PGO Zagrebačke županije. CILJ 3 - Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada PGO Zagrebačke županije je mjeru koja se odnosi na uspostavu sustava odvojenog skupljanja pojedinih sastavnica komunalnog otpada u kudanstvima i mjeru koja se odnosi na uspostavu optimalne mreže zelenih otoka u dinamici realizacije predvidio kao trajnu, a istovremeno i prioritetnu mjeru. Mjera koja se odnosi na definiranje lokacija, izradu dokumentacije i izgradnju reciklažnih dvorišta u dinamici realizacije predviđena je kao srednjoročna. Realizacijom ovog cilja se direktno utječe na izbjegavanje nastajanja otpada, formiranje odvojenih tokova različitih kategorija otpada i smanjenje ukupnih količina otpada koji se trajno odlaže, što u konačnici rezultira smanjenim ukupnim opteredenjem na okoliš. Nositelji realizacije ovog cilja su JLS-e u suradnji sa Zagrebačkom županijom. Prema PGO Zagrebačke županije odvojeno sakupljanje određenih sastavnica otpada po kudanstvima, sustavom od vrata do vrata, predstavlja, u ovom trenutku optimalno rješenje za područje Zagrebačke županije. Odvojeno sakupljanje mora se provoditi prema Programima odvojenog sakupljanja otpada koji moraju odrediti sve elemente važne za provedbu. U želji da se što brže provede implementacija predmetnih mjera Zagrebačka županija je godine u suradnji sa Gradom Sveti Ivan Zelina realizirala pilot projekt odvojenog sakupljanja otpada, koji se u godini nastavio u suradnji sa Opdinom Bistra i Gradom Ivanid Gradom. Partneri u realizaciji provedbe ovih projekata pored navedenih javnih uprava su bila i trgovačka društva Gospodarenje otpadom zagrebačke županije d.o.o. u edukacijskom, komunikacijskom i informativnom dijelu te trgovačka društva Zelinske komunalije d.o.o., Zaprešid d.o.o. i Ivakop d.o.o. u operativnom dijelu. U tu svrhu Zagrebačka županija je utrošila ,00 kn kao kapitalne financijske pomodi jedinicama lokalne samouprave u dijelu koji se odnosi na upravljanje i održavanje sustava odvojenog sakupljanja otpada te ,00 kn kao kapitalne pomodi trgovačkom društvu Gospodarenje otpadom zagrebačke županije d.o.o. u edukacijskom, komunikacijskom i informativnom dijelu. Provođenjem ovih projekata potvrdilo se da je potrebno provoditi trajnu edukaciju i komunikaciju s javnošdu, posebno u svrhu pravodobnog informiranja javnosti o stanju okoliša i trenutnim aktivnostima. Rezultati projekata su iznimno dobri, količina otpada koji se odlaže na odlagališta komunalnog otpada se u masenom udjelu smanjila za cca. 30%, dok je ta količina promatrajudi volumni dio manja za cca 50%. Odvojeno sakupljanje otpada u ove tri JLS-e nastavlja se i dalje, uz određene korekcije i poboljšanje usluge te kao takvi mogu biti primjer (uvažavajudi lokalne karakteristike) za odvojeno sakupljanje i u ostalim JLS-e na području Zagrebačke županije. CILJ 4 Fazna izgradnja građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada PGO Zagrebačke županije je mjere koja se odnose na realizaciju ovog cilja u dinamici realizacije predvidio kao srednjoročne i dugoročne. Aktivnosti Zagrebačke županije koje se odnose na realizaciju ovog cilja prikazane su u poglavlju 6. Izvješda Županijski centar za gospodarenje otpadom Tarno. 14

16 CILJ 5 Sanacija postojedih službenih odlagališta otpada PGO Zagrebačke županije je mjere koja se odnose na realizaciju ovog cilja u dinamici realizacije predvidio kao prioritetne u dijelu koji se odnosi na početak sanacije odlagališta i dugoročne u dijelu konačnog zatvaranja odlagališta. Nositelji realizacije predmetnih mjera su isključivo jedinice lokalne samouprave. Prema podacima prikupljenim od JLS-e stanje vezano uz realizaciju predmetnog cilja je slijedede: Na području Zagrebačke županije locirano je devet službenih odlagališta neopasnog i inertnog otpada i to: Andrilovec Dugo Selo; Tarno Ivanid Grad, Božidka Jastrebarsko, Trebež Samobor, Cerovka Sveti Ivan Zelina, Mraclinska Dubrava Velika Gorica, Beljavine Vrbovec, Novi Dvori Zaprešid i Kraljev Vrh - Jakovlje. Od navedenih devet, tri odlagališta neopasnog otpada, Božidka Jastrebarsko, Trebež Samobor i Kraljev Vrh - Jakovlje su zatvorena, te se na njih više ne odlaže otpad. Preostalih šest odlagališta neopasnog otpada je aktivno, odnosno na njih se i dalje odlaže mješoviti komunalni otpad. Na šest aktivnih odlagališta neopasnog otpada na području Zagrebačke županije, odlaže se otpad iz devetnaest jedinica lokalne samouprave (Dugo Selo, Ivanid Grad, Kloštar Ivanid, Križ, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec, Zaprešid, Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušda) što čini 56% svih JLS u Zagrebačkoj županiji (19 od ukupno 34 JLS), u kojima, sukladno popisu stanovništva iz godine, živi 64% ukupnog stanovništva Zagrebačke županije. Preostale jedinice lokalne samouprave odlažu otpad izvan području Zagrebačke županije. Temeljem zakonske regulative Republike Hrvatske i prema vlastitim mogudnostima, jedinica lokalne samouprave u Zagrebačkoj županiji danas razlikujemo s obzirom na stupanj uređenosti, četiri (4) osnovne kategorije odlagališta neopasnog otpada: Aktivna odlagališta neopasnog otpada koja se kontinuirano saniraju Andrilovec, Tarno i Mraclinska Dubrava, Aktivna odlagališta neopasnog otpada koja uglavnom nisu sanirana Cerovka, Beljavine i Novi Dvori, Zatvorena odlagališta neopasnog otpada koja su sanirana Božidka i Kraljev Vrh Zatvorena odlagališta neopasnog otpada koja uglavnom nisu sanirana Trebež. Konačno zatvaranje preostalih, aktivnih odlagališta otpada može se očekivati tek po otvaranju Centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije, odnosno u godini, bududi da sva aktivna odlagališta uz plansku provedbu odvojenog sakupljanja sastavnica komunalnog otpada i plansko raspolaganje prostorom odlagališta imaju dostatne kapacitete za prihvat otpada do planiranog roka za otvaranje Centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije. Ostali podaci vezani uz postojeda odlagališta komunalnog (neopasnog i inertnog) otpada obrađeni su u poglavlju 5.1. Izvješda Službena odlagališta na području Zagrebačke županije CILJ 6 Sanacija nelegalnih odlagališta otpada PGO Zagrebačke županije je predmetnu mjeru koja se odnosi na realizaciju ovog cilja u dinamici realizacije predvidio kao trajnu, a istovremeno i prioritetnu mjeru. Nositelji realizacije predmetnih mjera su isključivo jedinice lokalne samouprave. Sukladno izvješdima o stanju okoliša Zagrebačke županije, na području Zagrebačke županije je evidentiran niz nelegalnih odlagališta otpada (preko 350 lokacija). Zbog 15

17 neujednačenosti podataka nije mogude utvrditi točan broj i količine nelegalno odbačenog otpada. Obzirom da se broj nelegalnih odlagališta mijenja na, možemo redi, dnevnom nivou, koliko toliko precizne podatke o njihovom broju mogu imati samo jedinice lokalne samouprave na čijem se terenu ista nalaze. Nažalost podatke pristigle temeljem izvješda JLS-e nije jednostavno objediniti i u principu ne daju pravu sliku na terenu (pristiglo je 16 izvješda od maksimalnih 34). Znajudi za predmetni problem na terenu, u želji da pomogne JLS-e u rješavanju predmetne problematike, Zagrebačka županija je JLS-e putem kapitalnih financijskih pomodi u izvještajnom periodu, doznačila na ime sufinanciranja sanacije divljih deponija sredstva u iznosu od ,50 kuna. CILJ 7 Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom PGO Zagrebačke županije je mjere koje se odnose na realizaciju ovog cilja u dinamici realizacije predvidio kao trajne. Nositelj realizacije predmetnih mjera je Zagrebačka županija. Sustav nadzora se može prikazati kroz dvije osnovne grupe mjera, a to su: mjere nadzora provedbe usvojenog PGO Zagrebačke županije (provedba koje je ovo Izvješde) te mjere nadzora sustava gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije koje se provode putem Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša. Nadzor sustava gospodarenja otpadom uključuje: o obvezu prikupljanja podataka o komunalnom i proizvodnom otpadu (podatke su dužni dostaviti svi obveznici koji proizvode, skupljaju, oporabljuju ili zbrinjavaju više od 50 kg opasnog otpada ili više od 2000 kg neopasnog otpada godišnje), o u suradnji s nadležnom inspekcijom provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka, o dostavu AZO podataka iz registra onečišdavanja okoliša o pradenje usklađenosti PGO JLS-e s PGO Zagrebačke županije o izdavanje dozvola za gospodarenje komunalnim otpadom i posebnim kategorijama otpada o izdavanje suglasnosti na PGO od mineralnih sirovina koje ne pripadaju u kategoriju A o evidentiranje PGO proizvođača otpada koji godišnje proizvede više od 150 t neopasnog i/ili 200 kg opasnog otpada. Možemo redi da se najvedi dio prethodno navedenih mjera kontinuirano provodi, međutim prilikom provođenja nailazimo na nemali broj problema, na rješavanje kojih nismo u mogudnosti uvijek utjecati. ROO obveznici u Zagrebačkoj županiji u gotovo 100-postotnom broju sami, temeljem ishođenih pristupnih podataka (korisničko ime i lozinka), pristupaju ROO bazi, upisuju potrebne podatke, te nakon kompletiranja, potvrđuju unos. Nakon toga u provođenju kvalitativne i kvantitativne kontrole podataka prijavljenih u ROO nadležno županijsko, a to je UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, kontaktira obveznike na više dostupnih načina (putem dopisa, ili, najčešde, radi brže razmjene informacija, telefonskim putem, mailom, ili usmeno) te iste, ukoliko zadovoljavaju razinu kvalitete, verificiraju. Međutim, ROO baza se kontinuirano razvija i mijenja, broj obveznika raste ili pada, a sve sukladno gospodarskom trenutku u kojem se nalazimo. Konkretno, obveznik koji je redovito prijavio podatke za jednu izvještajnu godinu, u narednoj godini može ne prijaviti podatke iz različitih razloga (prestanak obavljanja djelatnosti, ili proizvodnja otpada u količinama ispod zakonskog praga prijave u ROO (50 kg opasnog ili kg neopasnog otpada godišnje po jednoj organizacijskoj jedinici). U tom smislu, smatramo da je broj 16

18 operatera koji su zakonom obvezni, obzirom na obavljanje registrirane djelatnosti, dostavljati podatke u ROO, vedi od broja onih koji navedenu obvezu i ispune. Svakako bi bilo nužno uspostaviti i koordinirati aktivnosti subjekata s različitih razina (županija, nadležno ministarstvo, AZO, gospodarska i obrtnička komora ), a sve u cilju, obuhvadanja što vedeg broja potencijalnih obveznika u ROO evidenciju. Uvažavajudi sve prethodno navedeno, u mnogo slučajeva dolazimo u situaciju kada nismo u mogudnosti verificirati podatke kod vedeg broja obveznika. Uzroci tome su uglavnom nekompletnost, netočnost i nedosljednost podataka u ROO bazi. Primjeri su brojni, navedimo samo neke: obveznici otvore korisnički račun, popune samo opde obrasce, te u njima prijave otpad, ali ne popune potrebne posebne obrasce za otpad a kad ih i popune, česte su pogreške. Smatrajudi da su time ispunili zakonsku obvezu, potvrđuju unos. Obzirom da se takvi podaci ne mogu verificirati, prisiljeni smo bazu ponovno otključati i na sve dostupne načine tražiti dopune i/ili ispravke (telefonski, mailom, službenim dopisima ). Rezultati ispravaka, su često dvojbeni, slijedi ponovno ''ispravak ispravka'', zbog čega se gubi dosta dragocjenog vremena. Pojedini obveznici u radu nedovoljno koriste upute iz Priručnika ROO dostupnog na web stranici AZO-a. Priručnik sadrži upute o popunjavanju, primjere pravilno popunjenih obrazaca, odgovore na najčešda pitanja, alate i metode za proračune i kontrolu emisija u zrak i vode itd. Sve su to dragocjeni izvori čije korištenje u konačnici dovodi do povedanja kvalitete i točnosti podataka u bazi ROO. Iz tablice u poglavlju Izvješda, vidljivo je da je Planove gospodarenja otpadom sa područja Zagrebačke županije donijelo 22 od 34 jedinice lokalne samouprave. Od ta dvadesetdva plana 19 ih je usvojeno po predstavničkim tijelima prije nego je usvojen županijski plan gospodarenja otpadom (nisu dostavljeni u Zagrebačku županiju). U tom trenutku njihova kontrola i usklađenost sa Županijskim planom nije vršena. Međutim, po donošenju PGO Zagrebačke županije, sve JLS-e su upoznate i obaviještene da je Županijski plan usvojen i objavljen u Glasniku Zagrebačke županije te da je postojede lokalne planove uvažavajudi zakonske odredbe, potrebno uskladiti sa Županijskim. Stupanjem na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom uloga Županije u proceduri donošenja lokalnih planova je bolje definirana i razrađena, tako da svi planovi koji su u izradi i u postupku donošenja prolaze proceduru kontrole i usklađivanja sa Planom Republike Hrvatske, a time i Županijskim planom (koji je usklađen sa Planom RH). PGO proizvođača otpada na području Zagrebačke županije, sukladno članku 48. stavku 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom ( Narodne novine broj 94/13) navedeni su u poglavlju Izvješda Dio mjera iz ovog cilja je promjenom Zakonske regulative prešao u nadležnost drugih subjekata iz sustava gospodarenja otpadom, no obzirom da Izvješde obuhvada period, prije zakonskih promjena, dio su ovog Izvješda Izvješde o provedbi plana gospodarenja otpadom gradova i opdina na području Zagrebačke županije Sukladno članku 20. stavak 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješde o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekude godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje da u svom službenom glasniku. Obvezama koje proizlaze iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom jedinice lokalne samouprave odgovorne su za gospodarenje komunalnim otpadom, te sanaciju divljih odlagališta komunalnog otpada na svojem području. 17

19 Prema dostavljenim izvješdima Upravnom odjelu za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke županije, obvezu izrade i usvajanja predmetnog izviješda izvršili su slijededi gradovi i opdine Zagrebačke županije: popis jedinica lokalne samouprave (gradovi/opdine) koji su dostavili izviješda, te imaju donesen Plan gospodarenja otpadom (Opdina Brdovec, Opdina Pušda, Opdina Dubrava, Opdina Klinča Sela, Grad Ivanid Grad, Grad Jastrebarsko, Opdina Pokupsko, Opdina Kravarsko, Opdina Pisarovina, Grad Dugo Selo, Opdina Rakovec, Opdina Stupnik, Opdina Dubravica i Opdina Orle) (14) 1. OPDINA BRDOVEC Plan gospodarenja otpadom za opdinu Brdovec za razdoblje godine usvojen je na 37. sjednici Opdinskog vijeda dana 27. veljače godine. Prema popisu stanovništva iz godine na području Opdine Brdovec živi stanovnika Organizirano sakupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domadinstvima na području Opdine vrši tvrtka Zaprešid d.o.o. (plastične PVC posude volumena 120 litara i 240 litara). Na području Opdine Brdovec nema aktivnog legalnog odlagališta komunalnog otpada, ved Zaprešid d.o.o. sakupljeni komunalni otpad odvozi na odlagalište komunalnog otpada Novi Dvori Zaprešid. Na području Opdine Brdovec utvrđena su slijededa divlja odlagališta otpada i to: Zdenci Brdovečki (Lubanova jama) Zdenci Brdovečki (na zemljištu vlasnika Čujko) Ključ Brdovečki (stari kanal rijeke Sutle) Prudnice (kod Lovačkog doma) Opdina Brdovec u sklopu akcije ZELENI SVIBANJ svojim vlastitim sredstvima i ljudskim snagama djelomično sanira divlja odlagališta. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u godini Opdina Brdovec planira odrediti zemljište, izraditi projektnu dokumentaciju za reciklažno dvorište, te samostalno i dalje u okviru svojih mogudnosti sanirati divlja odlagališta. Razmatrajudi gospodarenje otpadom može se zaključiti da na području Opdine Brdovec za sada nije uspostavljen dobar sustav zbrinjavanja otpada, tj. nije omogudeno građanima da sav proizvedeni otpad mogu zbrinuti na zakonom predviđeni način, ali je vidljivo da Opdina kontinuirano sudjeluje i radi na realizaciji mjera definiranih unutar Programa gospodarenja otpadom, te Zakona. 2. OPDINA PUŠDA Na području Opdine Pušda provodi se organizirani način prikupljanja otpada, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada. Prikupljeni komunalni otpad provodi tvrtka Zaprešid d.o.o., te se isti odlaže na odlagalište komunalnog otpada Novi Dvori. Prikuplja se isključivo miješani komunalni otpad, bez prethodnog izdvajanja korisnih (i štetnih) otpadnih tvari. Sakupljanje otpada organizirano je putem čipiranih plastičnih PVC posuda volumena 120 ili 240 litara za individualna domadinstva koja izraze potrebu za trajno povedanim volumenom. 18

20 Na području Opdine Pušda evidentirana su tri veda odlagališta otpada i to: Bregovljana, Bregovljanska 6 (područje oko lovačkog doma Fazan) vrsta otpada: bijela tehnika, štednjaci, glomazni otpad procijenjena količina otpada: 200 m 3 Pušdanski Hruševec (šuma gđe. Vere Kunid) vrsta otpada: građevinski materijal, glomazni otpad procijenjena količina otpada: 200 m 3 Gornja Pušda kurija Rauh (područje oko kurije) vrste otpada: građevinski materijal, bijela tehnika, glomazni otpad procijenjena količina otpada: 500 m 3 Na području Opdine Pušda postavljeni su zeleni otoci za odvojeno prikupljanje korisnih otpadnih tvari i to u tri naselja (Donja Pušda, Gornja Pušda i Bregovljana) s najvedom koncentracijom stanovništva. Odvojeno je omogudeno prikupljanje nekoliko komponenti različitih vrsta otpada npr. papir, plastika, staklo, metal, baterije, te stari lijekovi. Pored navedenog na području Opdine postavljeni su i kontejneri namijenjeni za odlaganje stare odjede, a koju skuplja i zbrinjava Z.I.T.O. d.o.o. Osnovni cilj sustava gospodarenja otpadom na području Opdine je smanjiti u što vedoj mjeri količinu proizvedenog otpada s minimalnim onečišdenjima i organiziranim selektiranjem i odvozom sekundarnih sirovina i bio otpada. 3. OPDINA DUBRAVA Plan gospodarenja otpadom za Opdinu Dubrava donijet je na opdinskoj sjednici održanoj 06. prosinca godine i objavljen je u Glasniku Zagrebačke županije broj 06/13. Organizirano skupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domadinstvima na području Opdine Dubrava obavlja komunalno poduzede KOMUNALAC VRBOVEC d.o.o. Tako skupljeni otpad odlaže se na odlagalištu Beljavina na području Grada Vrbovca. Korisnicima usluge podijeljene su PVC posude zapremine 120 litara. Odvoz komunalnog otpada od domadinstava provodi se jednom tjedno. Do sada nije bilo odvojenog sakupljanja otpada po domadinstvima. Prema podacima dobivenim od poduzeda Komunalac Vrbovec d.o.o. na području Opdine Dubrava, postavljeno je: 1612 komada posuda od 120 litara 2 kontejnera od 240 litara 1 kontejner od 360 litara 1 kontejner za staklo od 660 litara 1 kontejner od 770 litara 3 kontejnera po 4,0 m 3 Na području Opdine Dubrava živi 5300 stanovnika u 1650 kudanstava. U periodu na području Opdine Dubrava sakupljene su i zbrinute slijedede količine otpada: 19

21 GODINA KOMUNALNI OTPAD (tona) PAPIR (tona) STAKLO (tona) ,13 6,28 nema podataka ,30 14,42 3,85 Papirni otpad uglavnom se skuplja putem OŠ Dubrava, a zbrinjava se u trgovačkom društvu UNIJA PAPIR d.d., Belišde. Stakleni otpad skuplja se i odvozi u posebnim kontejnerima od strane firme UNIJA NOVA d.o.o. Ostali otpad koji nije biorazgradiv zbrinjava se preko firme LAMPAŠ SISAK. Do sada nije realizirano obvezatno reciklažno dvorište na isto de se realizirati u godini, na jedan od mogudih načina (zajedničko sa drugim opdinama, na određenoj lokaciji ili tzv. mobilno reciklažno dvorište putem prijevoznog sredstva). 4. OPDINA KLINČA SELA Plan gospodarenja otpadom za Opdinu Klinča Sela prihvaden je 31. ožujka godine. Na području Opdine Klinča Sela prema popisu stanovništva iz godine živi stanovnika. Organizirano skupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domadinstvima na području Opdine Klinča Sela vrši tvrtka EKO-FLOR PLUS d.o.o. iz Oroslavlja. Tako sakupljeni otpad koncesionar odvozi na odlagalište otpada. Na području opdine nema aktivnog legalnog odlagališta komunalnog otpada, ved koncesionar sakupljeni komunalni otpad odvozi na odlagalište grada Zagreba. Po domadinstvima su podijeljene PVC kante za sakupljanje otpada volumena 120 i 240 litara, kao i pravnim osobama. Od studenog godine na području Opdine Klinča Sela provodi se selektivno prikupljanje otpada (papir, karton, plastika, staklo, metal i tekstil) od strane komunalne tvrtke EKO-FLOR d.o.o. Na području opdine postoji 23. Zelena otoka za prikupljanje sekundarnih sirovina; papira, stakla, i pet ambalaže. Na području Opdine Klinča Sela utvrđena su slijededa divlja (nelegalna) odlagališta otpada: Novo Selo Okidko (kod starog farofa površine 1200 m 2 ) Klinča Sela (šuma kod Amruševa površine 500 m 2 ) Goli Vrh (kod pruge površine 700 m 2 ) Donja Zdenčina (zaselak Domini površine 400 m 2 ) Zdenčina Centar (uz cestu prema vojnoj ekonomiji u dužini 700 m) Kupinec (Mala Znoš površine 1000 m 2 ) Kupinec (šuma Šestačka površine 300 m 2 ) Repišde (šuma Šumbar površine 1000 m 2 ) Ciglana Kupinec (površine 800 m 2 ) Sanacijom divljih odlagališta i izgradnjom reciklažnih dvorišta kvaliteta zbrinjavanja komunalnog otpada biti de na zadovoljavajudem nivou, a smanjiti de se i količine koje 20

22 se odlažu na divlja odlagališta. Prema procjeni za provedbu aktivnosti i mjera za saniranje dijelova onečišdenog okoliša trebalo bi ,00 kuna. U slijededem razdoblju očekuje se intenziviranje aktivnosti oko izgradnje reciklažnih dvorišta, zaštite okoliša i načina zbrinjavanja otpada. 5. GRAD IVANID GRAD Plan gospodarenja otpadom Grada Ivanid Grad donesen je na 4. sjednici Gradskog vijeda Grada Ivanid Grada, održanoj dana 06. listopada godine. Plan je donesen za razdoblje od 8 godina, odnosno od godine. Djelatnost gospodarenja komunalnim otpadom zajednički organiziraju i razvijaju Grad Ivanid Grad, Opdina Križ I Opdina Kloštar Ivanid kao JLS koje su vlasnici tvrtke IVAKOP d.o.o. za komunalne djelatnosti, te upravlja odlagalištem otpada Tarno. Odlagalište otpada TARNO nalazi se oko 4,5 km sjeverozapadno od centra Ivanid Grada, te nešto više od 500 m od najbližih kuda u naselju Tarno. Odlagalište je uređeno sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, a sanacija je dovršena početkom godine. Zahvaljujudi tome odlagalište Tarno je uređeno sa; nepropusnim temeljnim brtvenim sustavom, s visokim koeficijentom nepropusnosti, na koji se fazno odlaže otpad; nepropusnim sustavom za skupljanje procjednih voda iz tijela odloženog otpada, prekrivnim brtevnim sustavom, na dijelu odlagališta gdje je visina odloženog otpada sukladna projektiranoj visini i gdje se više ne odlaže otpad (plohe 1, 2, 3, 4); sustavom za prihvat i odvodnju oborinskih voda; sustavom za sakupljanje i obradu odlagališnog plina prije njegovog puštanja u atmosferu; infrastrukturnim sustavima (vodovod i električna energija, odvodnja, telekomunikacije, prometne i manipulativne površine); sustavom protupožarne zaštite uključivo hidrantsku mrežu, sustavom videonadzora, elektronskom kolnom vagom, sustavom hortikulturnog uređenja, piezometrima, te uspostavljenim sustavom monitorniga kakvode podzemnih i procjednih voda, zraka i odlagališnih plinova, te ostalim objektima (plato za pranje kotača vozila, ograda, objekti za zaposlene). Trenutno se komunalni otpad odlaže na plohu 5. bududi je preostali kapacitet na toj plohi nedostatan za odlaganje do izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije. Komunalni otpad se na odlagalištu odlaže od godine, putem tipiziranih posuda za otpad volumena 80, 120 i 240 litara, koje su građanima besplatno dodijeljene, te kontejnera 660 i 1100 litara koje koriste pravne osobe i višestambene zgrade. Na platou odlagališta komunalnog otpada Tarno, odvaja se električni, elektronički, metalni otpad i gume, te predaje ovlaštenim sakupljačima na obradu. Putem 17 zelenih otoka na području Grada Ivanid Grad izdvojene su iz komunalnog otpada slijedede sastavnice; staklo, PVC, AL/Fe, papir i baterije. U godini sanirana divlja odlagališta u akciji Zelena čistka i to na slijededim lokacijama: Ivanid Grad, Žutička ulica - odvojak lijevo prije nadvožnjaka Ivanid Grad, Žutička ulica odvojak lijevo, iza nadvožnjaka Ivanid Grad, Sjamišna cesta prema bušotini INA-e Ivanid Grad, Etanska cesta kod skretanja prema ulici Petari 21

23 Graberje Ivanidko Petica Dubravčak Lijevi, Savska ulica Poloj Na osnovi iznijetih podataka, može se ocijeniti da se Plan gospodarenja otpadom Grada Ivanid Grad, realizira u planiranim rokovima i putem planiranih mjera i ciljeva. Na odlagalištu otpada Tarno kontinuirano se provodi nadzor na zbrinjavanjem otpada, a svakodnevno se prati i količina odloženog otpada. Provode se i sve potrebne mjere za smanjenje štetnih utjecaja odloženog otpada na okoliš (zaštita podzemnih voda, otplinjavanje odlagališta, sakupljanje procjednih voda). 6. GRAD JASTREBARSKO Plana gospodarenja otpadom Grada Jastrebarsko za razdoblje do godine objavljen je u Službenom glasniku Grada Jastrebarsko broj 02/11 dana 18. ožujka Usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada Grada Jastrebarskog obavlja tvrtka Eko flor plus d.o.o. iz Jastrebarskog. Za zbrinjavanje otpada koncesionara je koristio odlagališta u Vukovaru, Donjem Miholjcu, Gažešnici i Krapini, a MBO obrada otpada provođena je u Vukovaru. Na cijelom području Grada Jastrebarskog obavljalo se odvojeno odlaganje i sakupljanje komunalnog otpada, papira i kartona, te plastične ambalaže. Zeleni otoci na području Grada Jastrebarskog: ukupno 15 lokacija (13 u Jastrebarskom, 1 u Cvetkovidu, 1 u Stankovu) s kontejnerima za odvojeno skupljanje papira, stakla i PET ambalaže ukupno 18 lokacija u naseljima s kontejnerima za prikupljanje stakla Količine sakupljenog, odvoženog i zbrinutog otpada s cijelog područja Grada Jastrebarskog u 2013.godini ; Miješani komunalni otpad (KBO ) 2.998,28 t Glomazni otpad (KBO ) 184,32 t Ambalaža od plastike (KBO ) 1,00 t Staklena ambalaža (KBO ) 15,68 t Papir i karton (KBO ) 96,39 t Plastika (KBO ) 89,39 t ukupno 3.385,06 t Količine otpada sakupljenog, odveženog i zbrinutog preko ovlaštenih oporabitelja/zbrinavatelja iz reciklažnog dvorišta Božida u godini, ukupno 173,08 t. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Božidka, krajem lipnja godine završeni su radovi i aktivnosti i zatvaranju komunalnog otpada Božidka prema projektu sanacije i troškovniku radova. Sanacija i zatvaranje odlagališta radilo se u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 22

24 7. OPDINA POKUPSKO Na području Opdine Pokupsko u godini odvoz miješanog komunalnog otpada dva puta mjesečno obavljala je tvrtka Eko flor plus d.o.o., prilikom čega je sakupljeno 273,44 t miješanog komunalnog otpada, odnosno 13,94 t glomaznog otpada. Miješani komunalni otpad sa područja Opdine Pokupsko zbrinuo se na odlagalištu Petrovačka Dola od Komunalca d.o.o. iz Vukovara, odlagalištu Doroslav od KG Park-a iz Donjeg Miholjca, odlagalištu Jahovča od Komunalca d.o.o. iz Garešnice, te MBO pogonu od T-7 VIS-a d.o.o. iz Varaždina odnosno, Održivog razvoja d.o.o. iz Varaždina. 8. OPDINA KRAVARSKO Plan gospodarenja otpadom Opdine Kravarsko za razdoblje do godine, donesen je 05. rujna godine, a objavljen je u Glasniku Zagrebačke županije broj 24/08. U tijeku godine od Plana gospodarenja otpadom Opdine Kravarsko ostvareno je: Odvoz glomaznog otpada organiziran je dva puta godišnje i to putem koncesionara Eko flor. Organizirano je prikupljanje otpada iz domadinstava i od pravnih osoba. Za domadinstva usluga odvoza se plada po veličini (volumenu) posude, a za pravne osobe po kanti ili veličini spremnika. Provodile su se mjere povremenog odvojenog sakupljanja otpada putem spremnika za papir i karton, te staklo i plastiku. U planu za godinu, uvrštena je izgradnja reciklažnog dvorišta. 9. OPDINA PISAROVINA Plan gospodarenja otpadom za Opdinu Pisarovina donijelo je Opdinsko vijede Opdine Pisarovina dana godine. Prema popisu stanovništva iz godine, Opdina Pisarovina ima stanovnika, koji žive u 14 naselja. Uslugu sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada, koji nastaje u domadinstvima, obrtima i pravnim subjektima na području Opdine Pisarovina, vrši tvrtka Eko-flor plus d.o.o. Na području Opdine Pisarovina postoje dva reciklažna dvorišta koja su utvrđena Urbanističkim planom Opdine. Jedno reciklažno nalazi se u Bratini i u vlasništvu je tvrtke EKO FLOR d.o.o., a drugo reciklažno dvorište nalazi se u gospodarskoj zoni Pisarovina, te je u vlasništvu tvrtke N.T. EKO d.o.o.. Oba reciklažna dvorišta potrebno je predvidjeti i Planom gospodarenja otpadom. Na području Opdine Pisarovina je ukupno prikupljeno; Miješani komunalni otpad (KBO ) 975,47 t Glomazni otpad (KBO ) 5,99 t Staklena ambalaža (KBO ) 4,0 t Papir i karton (KBO ) 14,28 t Na području Opdine Pisarovina, ukupno je zaduženo 1092 kanti za miješani komunalni otpad i 539 kanti za papir ukupne zapremine 180 l. Postavljeno je 10 plastičnih spremnika za papir zapremine 1100 l, te 3 press kontejnera, pružna, 23

25 zapremine 20 m 3, koja se nalaze na grobljima: Jamnica Pisarovinska, Donja Kupčina, te na sajmištu u naselju Pisarovina. Miješani komunalni otpad sa područja Opdine Pisarovina zbrinuo se na odlagalištu Petrovačka Dola od Komunalca d.o.o. iz Vukovara, odlagalištu Doroslav od KG Park-a iz Donjeg Miholjca, odlagalištu Jahovča od Komunalca d.o.o. iz Garešnice, te MBO pogonu od T-7 VIS-a d.o.o. iz Varaždina odnosno, Održivog razvoja d.o.o. iz Varaždina. Na području Opdine Pisarovina postojala su 3 divlja nelegalna odlagališta otpada Jagodnjački put (Bratina), Puheki polje (Bratina) i Kravaršdica (Lijevo Sredičko). Planom sanacije divljih odlagališta predviđena je sanacija, odnosno zatvaranje svih lokacija na način da se lokacije počiste od drveda i šiblja, te da se otpad sa svih lokacija iskopa i preseli na odlagalište Kravaršdica koje de se u konačnici sanirati i zatvoriti. Radovi na sanaciji divljih odlagališta Jagodnjački put i Puheki polje započeti su dana 25. listopada godine i izvedeni zaključno do 14.studenog godine, dok se sanaciji odlagališta Kravaršdica pristupilo godine, te su radovi završeni u srpnju godine, čime su u potpunosti ispunjeni ciljevi Plana gospodarenja otpadom Opdine Pisarovina u pogledu sanacije divljih odlagališta. U narednom periodu potrebno je intenzivirati aktivnosti oko zaštite okoliša i načina zbrinjavanja otpada, u smislu zelenih otoka, te osigurati funkcioniranje najmanje 1. reciklažnog dvorišta i postavljanje odgovarajudeg broja i vrsta spremnika za odvojeno skupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvadeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini. 10. GRAD DUGO SELO Plan gospodarenja otpadom Grada Dugo Selo za razdoblje do godine, donesen je 28. ožujka godine. Grad Dugo Selo ima stanovnika, koji žive u 11 naselja. Uslugu sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada, obavlja Dugoselski komunalni poduzetnički centar d.o.o., a tako zbrinuti komunalni otpad odlaže se na odlagalištu komunalnog otpada Andrilovec. Oprema na odlagalištu otpada : navozna vaga. Temeljni brtveni sloj zatvorenog dijela odlagališta izrađen je prema Glavnom projektu s PHD folijom, slojem šljunka 0,3m, geotekstilnom folijom i zemljanom zaštitom 0,2m,jednako kao i završni pokrovni sloj. Procjedne vode se odvode u sabirnu betoniranu jamu površinu 20 m2, ne ispuštaju se u prijemnik nego se voda isparava ili se ovisno o količini padalina prepumpava nazad na tijelo odlagališta. Odlagalište ima izveden obodni kanal s unutrašnje strane ograde odlagališta u koji se slijevaju oborinske vode i vode koje se slijevaju prama odlagalištu s okolnog terena. Voda iz obodnog kanala ispušta se u sistem melioracijskih kanala. Zatvoreni dio odlagališta ima izvedene cijevi za otplinjavanje odlagališta. U sklopu odlagališta Andrilovec nalazi se i reciklažno dvorište površine 1000 m 2, na kojem se obavlja odvojeno prikupljanje papira, plastike, PE folija, otpadni tekstil i obuda, glomazni otpad, ravno staklo, ambalažno staklo, metal, otpadna električna i elektronička oprema, otpadno motorno ulje, ambalaža onečišdena opasnim tvarima, otpadne gume. 24

26 Na području Grada Dugo Selo ukupno je prikupljeno: komunalni otpad t/god. neopasni proizvodni otpad 562 t/god. ukupno t/god. Dio divljih odlagališta djelomično je saniran kroz akciju Zelena čistka, a Grad je zasebno sanirao divlje odlagalište građevinskog otpada na Martin Bregu u blizini crkve Sv. Matin. Od navedenih lokacija nepropisno odbačenog otpada, količinom i učestalošdu odbacivanja ističu se: Put za prugu (Novska), V. OStrna-Puhovo Put za prugu (Križevci) V. Ostrna-Puhovo Put Andrilovec V. Ostrna (lokacija V. Ostrna) Uz planirane aktivnosti tijekom godine provedene su slijedede aktivnosti: na području grada postavljen je 21 kontejner za prikupljanje plastike, 20 kontejnera za prikupljanje tekstila i 20 kontejnera za prikupljanje staklene ambalaže izrađen je projektni zadatak za izradu dokumentacije za izgradnju reciklažnog dvorišta za građevinski otpad u sklopu odlagališta Andrilovec, izrađen je projektni zadatak za izradu dokumentacije za izgradnju reciklažnog dvorišta u poduzetničkoj zoni Puhovec, načinjen je plan uređenja zelenih otoka 15. kom. 11. OPDINA RAKOVEC Plan gospodarenja otpadom Opdine Rakovec za razdoblje donesen je u rujnu godine, te objavljen u Glasniku Zagrebačke županije broj 22-I/08. Prema popisu stanovništva iz godine na području Opdine Rakovec živi 1252 stanovnika u 376 kudanstava. Organizirano sakupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domadinstvima na području Opdine Rakovec obavlja komunalno poduzede Komunalac Vrbovec d.o.o. iz Vrbovca. Tako sakupljeni otpad odlaže se na odlagalištu Beljavine koje se nalazi na području Grada Vrbovec. U periodu od do godine na području Opdine Rakovec skupljene su i zbrinute slijedede količine otpada: u 2012 miješani komunalni otpad 131,64 t, u 2013 miješani komunalni otpad 124,37 t, staklo 0,642 t Za skupljanje komunalnog nabavljene su kante kapaciteta 120 l za svako domadinstvo Izgradnja reciklažnog dvorišta i zelenih otoka predviđena je u svrhu sprečavanja ponovnog nastajanja divljih odlagališta. U svrhu funkcioniranja zelenih otoka u naselju Rakovec postavljen je jedan kontejner za skupljanje ambalažnog stakla. Na području Opdine Rakovec divljih odlagališta otpada nije bilo. U cilju provedbe Plana gospodarenja otpadom nastaviti de se sa edukacijom stanovništva o važnosti odvojenog prikupljanja otpada, organizirati odvojeno prikupljeno otpada postavom kontejnera za sortiranje otpada, te posredstvom mobilne jedinice u svrhu reciklažnog dvorišta, kao i poduzeti mjere u svrhu prestanka stvaranja divljih deponija. 25

27 12. OPDINA STUPNIK Plan gospodarenja otpadom Opdine Stupnik za razdoblje od godine do godine usvojen je 04. studenog godine. Opdina Stupnik sastoji se od 3. naselja; Gornji Stupnik, Donji Stupnik i Stupnički Obrež. Prema popisu stanovništva iz godine Opdina Stupnik ima stanovnika u kudanstava. Na području Opdine Stupnik ne postoji odlagalište komunalnog otpada. Otpad s područja Opdine prikuplja tvrtka Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoda iz Zagreba, te ga odlaže na odlagalište Prudinec Jakuševac, koje se nalazi na području Grada Zagreba. Na području Opdine Stupnik organizirano se prikuplja komunalni otpad, glomazni otpad, te papir i staklo, kao odvojeno prikupljani korisni otpad. Na području Opdine Stupnik ne postoje posude niti kontejneri za prikupljanje komunalnog otpada. Komunalni otpad prikuplja se putem vreda za otpad, na način da građani vrede iznose ispred kuda tj. na mjesta gdje je mogud prilaz komunalnom vozilu. U godini na području Opdine Stupnik prikupljeno je 696,91 t miješanog komunalnog otpada (KBO ) i 232,41 t glomaznog otpada (KBO ). Korisni otpad, papir i staklo prikupljaju se putem posebnih zvonolikih spremnika za staklo i papir zapremine 2,0 m 3. Spremnici za papir u vlasništvu su tvrtke Unija Papir d.d. (na 8. lokacija), dok su spremnici za staklo u vlasništvu tvrtke Unija nova d.o.o. (na 5 lokacija). Pražnjenje navedenih spremnika obavlja se jednom mjesečno ili češde po potrebi. U godini je putem odvojenih spremnika za papir skupljeno kg papira. Divlja odlagališta otpada na području Opdine Stupnik mahom su nastala odbacivanjem pretežito miješanog komunalnog, glomaznog i građevinskog otpada. Opdina Stupnik planira pokrenuti kontinuiranu edukaciju za sve subjekte (pravne i fizičke) koji sudjeluju u nastanku otpada, predviđeno Planom gospodarenja otpadom Opdine Stupnik. 13. OPDINA DUBRAVICA Plan gospodarenja otpadom Opdine Dubravica za razdoblje do godine, donesen je 07. srpnja godine. Opdina Dubravica ima stanovnika, odnosno 463 domadinstava raspoređenih u 10 naselja. Organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada koji nastaje u domadinstvima, obrtima i pravnim osobama na području Opdine Dubravica obavlja komunalno poduzede Zaprešid d.o.o., Pavla Lončara 2. Organizirano skupljen otpad s područje Opdine Dubravica, komunalna tvrtka Zaprešid d.o.o. odlaže na odlagalište Novi dvor. Na području Opdine u domadinstvima je zaduženo 391 spremnika (kanti) za odlaganje otpada pojedinačne zapremine od 120 litara i 7 spremnika (kanti) za odlaganje kanti pojedinačne zapremine od 240 litara. Za pravne osobe i obrte zaduženo je ukupno 10 posuda zapremine 120 litara, 9 posuda zapremine 240 litara i 5 posuda zapremine 1100 litara. Papir / karton odvojeno se skuplja na mjestu nastanka, kod svakog pojedinog korisnika putem vreda, te se odvozi jednom mjesečno. Odvoz papira se ne napladuje. 26

28 Za staklo su postavljena dva spremnika, a troškove pražnjenja istih mjesečno podmiruje Opdina Dubravica. Na području Opdine Dubravica, prema Planu gospodarenja otpadom utvrđena su slijededa divlja odlagališta otpada: Lokacija divljeg odlagališta Površina (m 2 ) Volumen otpada (m 3 ) Vrste otpada Procjena sredstva za sanaciju Šuma Dubrava pretežno glomazni Odlagalište kod šume Crnac 1000 pretežno glomazni U g. uvidjela se potreba za sanaciju još jednog divljeg odlagališta koje se pojavilo u razdoblju od do godine u naselju Vučilčevo, a za koje je bila potrebna hitna sanacija jer se nalazilo u neposrednoj blizini kudanstava. Radi se o divljem odlagalištu Stara Sutla, koje je uspješno sanirano. 14. OPDINA ORLE Plan gospodarenja otpadom za Opdinu Orle za razdoblje od do godine, donesen je u kolovozu godine. Opdina Orle ima 1970 stanovnika u 697 kudanstava raspoređenih u 10 naselja (Obed, Čret Posavski, Bukevje, Drnek, Orle, Vrbovo Posavsko, Stružec Posavski, Veleševec, Ruča i Suša). U sklopu sustava zbrinjavanja komunalnog otpada postavljene su posude za odvojeno prikupljanje otpada na način da je na svakoj lokaciji postavljeno po 3 posude. Konstantno se prati stanje na terenu, pa se broj posuda i njihov volumen prilagođava potrebama. Poslovni subjekti imaju vlastite posude za otpad, a ostala domadinstva imaju postavljene spremnike na javnoj površini. U godini na području Opdine Orle ukupno je prikupljeno otpada: 1. Odloženo: DEPONIJI PETROVAČKA DOLA 9,23 t DEPONIJ DOROSLAV 30,19 t DEPONIJ JAHOVAČA 132,74 t Obrada: VIS d.o.o. Varaždin 83,7 t Održivi razvoj d.o.o. Varaždin 45,66 t Ukupan broj postavljenih spremnika na zelenim otocima je 12 i to za razvrstavanje i prikupljanje ambalaže: PET, plastike i limenki, papira, kartona i tetra paka i stakla. Reciklažno dvorište sagrađeno je uz zgradu Opdine Orle. popis jedinica lokalne samouprave (gradovi/opdine) koji su dostavili očitovanja, a Plan gospodarenja otpadom je trenutno u izradi (Opdina Križ, Opdina Gradec, Opdina Marija Gorica, Opdina Preseka, Grad Sveti Ivan Zelina, Opdina Brckovljani, Opdina Žumberak i Grad Zaprešid) (8) 27

29 1. OPDINA KRIŽ Opdina Križ trenutno je u fazi izrade Plana gospodarenja otpadom od strane izvođača IRI SISAK. Proces prikupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada je važan zbog očuvanja zdravlja ljudi, životne sredine, estetskih i ekonomskih razloga. U ovaj proces su uz sakupljanje otpada uključene i transportne aktivnosti prenošenja istog do mjesta obrade odnosno zbrinjavanja. Poslove organiziranog sakupljanja i prijevoza komunalnog otpada na području Grada Ivanid Grada, te Opdina Križ i Kloštar Ivanid, obavlja tvrtka IVAKOP d.o.o. za komunalne djelatnosti sa sjedištem u Ivanid Gradu, a sustavom odvoza komunalnog otpada obuhvadeno je svih četrdeset devet naselja prostorne cjeline i gotovo cjelokupno gospodarstvo. Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja se prema utvrđenom rasporedu, koji je javno dostupan na internetskim stranicama tvrtke IVAKOP d.o.o. Sav sakupljeni otpad i ostali neopasan otpad odvozi se na odlagalište neopasnog otpada Tarno. Trenutno se provodi sustav napladivanja odvoza i zbrinjavanja otpada na temelju količine proizvedenog otpada. Taj sustav je u primjeni od 01. siječnja godine i od tada se komunalni otpad skuplja u tipiziranim posudama od 80, 120 i 240 litara, koje odgovaraju EU normama EN 840:1 i koje su besplatno dijeljenje za građanstvo. Domadinstva u stambenim zgradama i pravne osobe odlažu otpad u kontejnere zapremine 660 i 1100 litara. Pored navedenog pravnim su osobama na raspolaganju kontejneri zapremine 7 m 3.Glomazni otpad se odvozi jednom godišnje. Na području Opdine Križ godine registrirane su dvije lokacije divljih odlagališta otpada; u šumi Tuginec u Bunjanima Čret u Novoselcu troškovnik za sanaciju je izrađen u ožujku godine, te se pristupilo sanaciji divljih odlagališta Trenutno se na području Opdine Križ nalaze tri zelena otoka sa spremnicima za odvojeno sakupljanje papira, staklene, metalne i PET ambalaže, te baterija. Oni su smješteni na lokacijama; Školska ulica u Križu (kod sportske dvorane), Ulica hrvatske mladeži u Novoselcu (kod dječjeg vrtida), te u naselju Obedišde (kod društvenog doma). Izvršenju obveze osiguranja reciklažnog dvorišta na području Opdine Križ, odnosno izmijeni Prostornog plana uređenja Opdine i izradi Idejnog projekta za reciklažno dvorište, te njegovoj izgradnji pristupiti de su sukladno Zakonu i Planu gospodarenja otpadom. Opdina Križ odabrala je tri mogude lokacije za izgradnju reciklažnog dvorišta i to: Poduzetnička zona (predviđena je jedna lokacija za izgradnju reciklažnog dvorišta za komunalni i građevinski otpad) Naselje Novoselec (predviđene su dvije lokacije za reciklažno dvorište za komunalni otpad) i Naselje Križ (predviđena je jedna lokacija za izgradnju reciklažnog dvorišta za komunalni i građevinski otpad) 28

30 Prema dostupnim podacima dobivenim od poduzeda IVAKOP d.o.o. u razdoblju od fo godine na odlagalište otpada Tarno, s područja Opdine Križ, odloženo je cca; 6.554,55 t komunalnog otpada, odnosno 253,39 t ukupno glomazni otpad 17,58 t metalni 19,34 t gume 6.517,63 t odloženo na odlagalište 36,92 t predano ovlaštenim sakupljačima na daljnju obradu Kada se količine miješanog komunalnog otpada proizvedenog i dopremljenog na odlagalište otpada u godini (1.028,54 t) podjele s brojem stanovnika na području Opdine Križ (6.963 stanovnika), dobije se prosječna količina miješanog komunalnog otpada po stanovniku za godinu, koja iznosi 147,7 kg/stanovniku/godišnje, odnosno 433,8 kg/kudanstvu/godišnje. Trenutno je na području Opdine u tijeku edukativno informativna akcija upoznavanja stanovništva sa zakonskom regulativom obaveznog odvojenog sakupljanja otpada i novim načinom sakupljanja i odvoza otpada, sa ciljem podizanja ekološke svijesti građana. Pored navedenog vrše se dodatne edukacije i u predškolskim ustanovama (dječji vrtid Križ i dječji vrtid Novoselec) na način kako pravilno postupati s otpadom. Plan gospodarenja otpadom Opdine Križ trenutno je u fazi izrade od strane izrađivača trgovačkog društva IRI SISAK za istraživanje, razvoj i ispitivanje iz Siska. 2. OPDINA GRADEC Plan gospodarenja otpadom za područje Opdine Gradec je u postupku izrade. 3. OPDINA MARIJA GORICA Plan gospodarenja otpadom za područje Opdine Marije Gorice je u postupku izrade. u tijeku su pripremne radnje za izvršavanje zakonske obveze, te je Plan gospodarenja otpadom u postupku izrade. 4. OPDINA PRESEKA Plan gospodarenja otpadom za područje Opdine Preseka je u postupku izrade. 5. GRAD SVETI IVAN ZELINA Plan gospodarenja otpadom za područje Grada Sveti Ivan Zelina je u postupku izrade. Na području Grada sakupljanje i zbrinjavanje otada provodi tvrtka Zelinske komunalije d.o.o. Od 01. srpnja godine na području Grada funkcionira odvojeno sakupljanje otpad sistemom od vrata do vrata, te se ovim načinom skuplja papirni, plastični i miješani komunalni otpad. Komunalni otpad odlaže se na uređeno odlagalište Cerovka, koje se nalazi na području Grada Sveti Ivan Zelina. Odlagalište je smješteno cca. 1,5 km južno od naselja Sv. I. Zelina, te1 km sjeveroistočno od naselja Blaževdol i 0,6 km zapadno od 29

31 naselja Marinovec. U sklopu odlagališta Cerovka posebno se skuplja električni i elektonički otpad, otpadne gume, metalni otpad, otpadno drvo. Prema podacima o sakupljenom otpadu u godini na području Grada Sv. I. Zelina sakupljeno je: KLJUČNI BROJ OTPADA NAZIV OTPADA KOLIČINA OTPADA (tona) Miješana ambalaža 89, Staklena ambalaža 203, Istrošene gume Odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena po , i , Drvo koje nije navedeno pod , Miješani komunalni otpad 2107,91 6. OPDINA BRCKOVLJANI Plan gospodarenja otpadom za područje Opdine Brckovljani je u postupku izrade. 7. OPDINA ŽUMBERAK Plan gospodarenja otpadom za područje Opdine Žumberak je u postupku izrade. Na području Opdine Žumberak vrši se organizirani odvoz komunalnog otpada putem koncesijskog ugovora sa tvrtkom EKO FLOR Plus. Sakupljanjem komunalnog otpada obuhvadeno je 75% domadinstava, a ostalih 25% domadinstava komunalni otpad prikuplja u vredama od koncesionara. 8. GRAD ZAPREŠID Grad Zaprešid je u postupku izrade Plana gospodarenja otpadom od strane ovlaštene tvrtke APO d.o.o. usluge zaštite okoliša. Javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada dodijeljena je trgovačkom društvu Zaprešid d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti. Službeno odlagalište komunalnog otpada je odlagalište Novi Dovri i u tijeku je usklađivanje odlagališta. U tijeku je priprema glavnih i izvedbenih projekata radi početka radova na sanaciji postojede plohe i izgradnje reciklažnog dvorišta. Prema dostupnim podacima na području Grada Zaprešida evidentirano je bilo 15 lokacija nelegalnih odlagališta otpada. Sva predmetna divlja odlagališta sanirana su i uklonjena u okviru europskog projekta REMEDISANUS, natječaj: IPA SI-HR

32 popis jedinica lokalne samouprave (gradovi/opdine) koji nisu dostavili očitovanja, izviješda o provedbi Plana gospodarenja otpadom (12): - Grad Samobor, - Grad Sveta Nedelja, - Grad Vrbovec, - Grad Velika Gorica, - Opdina Bedenica, - Opdina Bistra, - Opdina Farkaševac, - Opdina Jakovlje, - Opdina Kloštar Ivanid, - Opdina Krašid, - Opdina Luka, - Opdina Rugvica 3. DOZVOLE I POTVRDE U GOSPODARENJU OTPADOM 3.1. DOZVOLE ZA GOSPODARENJE OPASNIM OTPADOM I ZA SPALJIVANJE I SUSPALJIVANJE OTPADA Dozvole tvrtki s područja Zagrebačke županije Zakon o održivom gospodarenju otpadom u članku 85. stavku 1. propisuje da Ministarstvo rješava o zahtjevima za izdavanje dozvola za gospodarenje opasnim otpadom te za postupke termičke obrade neopasnog otpada. Slijedom navedenog, u nastavku se prikazuju podaci o izdanim dozvolama za gospodarenje opasnim otpadom za pravne subjekte koji obavljaju navedenu djelatnost na području Zagrebačke županije (izvor: Agencija za zaštitu okoliša, Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom): RB Naziv tvrtke/obrta Sjedište tvrtke/obrta Mjesto obavljanja djelatnosti gospodarenja opasnim otpadom 1. AEKS d.o.o. Ivanid-Grad, Omladinska 25 Šarampov Donji, Žutička bb, Ivanid-Grad 2. Eko otok d.o.o. Samobor, Otočka 3 Jastrebarsko, V.Holjevca Eko Bea d.o.o. Zagreb, Grižanska 19 Jastrebarsko, V.Holjevca Ekoplanet d.o.o. Pula, J. Puljanina 9 Jastrebarsko, V.Holjevca Ekos d.o.o. Mlini, Put kardinala A. Stepinca 4 Jastrebarsko, V.Holjevca Kemis-Termoclean Zagreb, Sudiščak 3 Jastrebarsko, V.Holjevca M San eko d.o.o. Zagreb, Slunjski 32 Rugvica, Dugoselska 5 8. Spectra Media d.o.o. Zagreb, Gradišdanska 20 Donja Bistra, Krapinska Spectra Media d.o.o. Zagreb, Gradišdanska 20 Strmec, Ul.kralja Tomislava 6b 10. Top print d.o.o. Zagreb, Laščinska cesta 78 Strmec, Ul.kralja Tomislava 6b 11. Trgoingrad d.o.o. Sveti Ivan Zelina, Šulinec 4a Donja Zelina, Banja Selo 12. Val-int d.o.o. Sveta Nedjelja, Ul.dr.F.Tuđmana 59 Samobor, N.Š.Zrinskog DOZVOLE ZA GOSPODARENJE NEOPASNIM OTPADOM Dozvole tvrtki s područja Zagrebačke županije Zakon o održivom gospodarenju otpadom u članku 85. stavku 2. propisuje da nadležno upravno tijelo u županiji rješava o zahtjevima za izdavanje dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom. Slijedom navedenog, u nastavku se prikazuju podaci o izdanim dozvolama za gospodarenje 31

33 neopasnim otpadom za pravne subjekte koji obavljaju navedenu djelatnost na području Zagrebačke županije (izvor: Agencija za zaštitu okoliša, Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom): RB Naziv tvrtke/obrta Sjedište tvrtke/obrta Mjesto obavljanja djelatnosti gospodarenja neopasnim otpadom 1. AEKS d.o.o. Ivanid-Grad, Omladinska 25 Skupljanje bez međuskladištenja 2. AURA d.o.o. Ivanid-Grad, Rajski kut 21a Ivanid-Grad, Rajski kut 21a 3. Autoprijevoz i reciklaža Stjepan Vlahovac obrt Velika Gorica, Brade Radida 155 Skupljanje bez međuskladištenja 4. Brkovid d.o.o. Sveta Nedjelja, Industrijska 3 Sveta Nedjelja, Industrijska 3 5. Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o. Dugo Selo, Antuna Mihanovida 1 Odlagalište neopasnog otpada ''Andrilovec'' 6. Komunalac Vrbovec d.o.o. Vrbovec, Kolodvorska 29 Odlagalište neopasnog otpada ''Beljavine'' 7. Kos M.V.M. d.o.o. Donja Zelina, Dragutina Stražimira 1 Donja Zelina, Dragutina Stražimira 1 8. Laura d.o.o. Šenkovec, Dubravidka 31 Ključ brdovečki, M.Krušlina bb 9. Noj produkt d.o.o. Velika Gorica, Velika Kosnica 73 Skupljanje bez međuskladištenja 10. Ljevaonica Žura obrt Novo Čiče, Čička poljana 77 Novo Čiče, Čička Poljana POS-PLAST d.o.o. Vrbovec, Livadarska 21 Vrbovec, Kolodvorska Preplam d.o.o. Jakovlje, Zagrebačka 85 Jakovlje, Zagrebačka RS Metali d.d. Sveta Nedjelja, Alojza Vojvodida 17 Sveta Nedjelja, Alojza Vojvodida Samoborka d.d. Samobor, Zagrebačka 32/a Samobor, Zagrebačka 32/a 15. SUP-ER-BOX d.o.o. Donja Bistra, Stubička 506 Skupljanje bez međuskladištenja 16. Svijet metala j.d.o.o. Gornji Stupnik, Gornjostupnička 4 Gornji Stupnik, Gornjostupnička Unija Ivanid Grad d.o.o. Predavac, Dubravačka 26 Donji Šarampov, Lonjska bb 18. Skupljanje kom.otpada s područja Samobora i Komunalac d.o.o. Samobor, Ul.151.samoborske brigade HV 2 odlaganje na odlagalište neopasnog otpada ''Jakuševec'' 19. VG Čistoda d.o.o. Velika Gorica, Kolodvorska 64 Odlagalište neopasnog otpada ''Mraclin'' 20. IVAKOP d.o.o. Ivanid-Grad, Savska 50 Odlagalište neopasnog otpada ''Tarno'' 21. Zelinske komunalije d..o.o. Sveti Ivan Zelina, K.Krizmanid 1 Odlagalište neopasnog otpada ''Cerovka'' 22. Zaprešid d.o.o. Zaprešid, Pavla Lončara 2 Odlagalište neopasnog otpada ''Novi Dvori'' 23. Radin grafika d.o.o. Sveta Nedjelja, Gospodarska 9 Sveta Nedjelja, Gospodarska Dozvole tvrtki registriranih u drugim županijama, a koje djeluju na području Zagrebačke županije RB Naziv tvrtke/obrta Sjedište tvrtke/obrta Mjesto obavljanja djelatnosti gospodarenja neopasnim otpadom 1. Draiva d.o.o. Oroslavlje, Mokrice 180 c Skupljanje bez međuskladištenja 2. Ecorec d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 2/E Jastrebarsko, Zdihovačka Eko Flor Plus d.o.o. Oroslavlje, Mokrice 180 c Kloštar Ivanid, Duga ulica 4. Eko Flor Plus d.o.o. Oroslavlje, Mokrice 180 c Skupljanje bez međuskladištenja 5. Energija Gradec d.o.o. Zagreb, Trg Dražena Petrovida 3 Gradec, Gradec Hamburger recycling ENS d.o.o. Zabok, Trebež 2 Poduzetnička zona Sveta Helena 7. Jamnica d.d. Zagreb, Getaldideva 3 Pisarovina, Vladimira Nazora Jamnica d.d. Zagreb, Getaldideva 3 Gorica svetojanska, Svetojanske toplice bb 9. Metalko Ivada d.o.o. Sesvete, Bedema ljubavi 34 Donja Zelina, Donjozelinska bb 10. Metalko Ivada d.o.o. Sesvete, Bedema ljubavi 34 Vrbovec, Križevačka Otkupna stanica metali obrt Zagreb, Krivajska 19 Sveta Nedjelja, Alojza Vojvodida 8a 12. P.T.S.S. d.o.o. Hrvatski Leskovac Čeglje Rotame d.o.o. Zagreb, Ilica 421 Rakitje, Radnička c.9/c 14. Roto trans d.o.o. Zagreb, Kopernikova 8 Rakitje, Radnička c.9/c 15. Spectra Media d.o.o. Zagreb, Gradišdanska 20 Donja Bistra, Krapinska Unija papir d.o.o. Zagreb, Radnička c.22 Novi Dvori, Industrijska bb 17. Unimark promet d.o.o. Zagreb, Bednjanska 14 Donja Kupčina 32

34 4. GOSPODARENJE OTPADOM 4.1. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Na području Zagrebačke županije organizirano skupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada obavljaju slijedede komunalne tvrtke (podaci nisu verificirani u bazi ROO): RB Naziv tvrtke Naziv odlagališta neopasnog otpada Područje gospodarenja komunalnim otpadom Količina skupljenog i odloženog komunalnog otpada (t/god) Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o. Dugo Selo, Antuna Mihanovida 1 Andrilovec Dugo Selo 2. IVAKOP d.o.o. Ivanid- Ivanid-Grad, Kloštar Ivanid, Grad, Savka ul. 50 Tarno Križ 3. Komunalac Vrbovec d.o.o. Vrbovec, Kolodvorska Zelinske komunalije d.o.o. Sveti Ivan Zelina, Beljavine Vrbovec, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec 6.505, , , , , , , ,8 Katarine Krizmanid 1 Cerovka Sveti Ivan Zelina 5. VG Čistoda d.o.o. Velika Gorica, Kolodvorska 64 Mraclin Velika Gorica , ,4 6. Zaprešid, Bistra, Brdovec, Zaprešid d.o.o. Zaprešid, Dubravica, Luka, Marija , ,8 Pavla Lončara 2 Novi Dvori Gorica, Pušča 7. Komunalac d.o.o. Samobor, Ulica 151. samoborske brigade HV , ,3 2 Jakuševec Samobor 8. Zagrebački holding d.o.o. Podružnica ZGOS, 929,3 --- Zagreb, Zeleni trg 3 Jakuševec Stupnik 9. Bedenica, Brckovljani, Jakovlje, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašid, Kravarsko, Orle, Eko Flor Plus d.o.o. Pisarovina, Pokupsko, , ,2 Varaždin, Pavleka Rugvica, Sveta Nedjelja, Miškine 63 razna Žumberak UKUPNO , , GOSPODARENJE PROIZVODNIM OTPADOM NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Zakon o održivom gospodarenju otpadom u članku 4. stavku 1. točki 47. proizvodni otpad (opasni i neopasni) definira kao otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Sav nastali proizvodni otpad proizvođač/posjednik mora predati ovlaštenim skupljačima odnosno oporabiteljima/zbrinjavateljima. 33

35 Tablica: Evidentirane količine proizvedenog, skupljenog, oporabljenog, zbrinutog i izvezenog opasnog i neopasnog otpada u godini na području Zagrebačke županije (izvor: Registar onečišdavanja okoliša za godinu): Proizvedeno Skupljeno Zbrinjavanje Oporaba Izvoz Opasni otpad , , , ,0 Neopasni otpad , , , Tablica: Evidentirane količine proizvedenog, skupljenog, oporabljenog, zbrinutog i izvezenog opasnog i neopasnog otpada u godini na području Zagrebačke županije (izvor: Registar onečišdavanja okoliša za godinu): Proizvedeno Skupljeno Zbrinjavanje Oporaba Izvoz Opasni otpad 8.027, , , , ,65 Neopasni otpad , , , , GOSPODARENJE POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Na temelju Zakona o otpadu i provedbenih propisa, određene vrste otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, trebale bi se skupljati i skladištiti odvojeno. To su posebne kategorije otpada čije je gospodarenje uređeno posebnim propisima. a među kojima se nalaze: A. AMBALAŽA I AMBALAŽNI OTPAD B. GRAĐEVNI (GRAĐEVINSKI) OTPAD C. OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST D. OTPADNE GUME I OTPADNA VOZILA E. OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI F. OTPADNA ULJA G. OTPADNI ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI UREĐAJI I OPREMA H. MEDICINSKI OTPAD I. POLIKLORIRANI BIFENILNI (PCB) J. OTPAD OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA 34

36 A. AMBALAŽA I AMBALAŽNI OTPAD Prema pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu ambalaža predstavlja sve proizvode bez obzira na prirodu materijala od koje su izrađeni, a korišteni su za zadržavanje, čuvanje, rukovanje isporuku i predstavljanje robe od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika ili potrošača. Proizvodi se od različitih vrsta materijala stakla, plastike, papira kartona, drva, metala, višeslojnih miješanih materijala i sl. PET AMBALAŽA jedna je od najčešdih primjena plastike u ambalažne svrhe, prvenstveno, zato što je lagana, izdržljiva i otporna na rasprskavanje i vlagu. Osnovni plastični polimeri korišteni za pakiranje su; a) PET ( Polietilen terephthalate) boce za bezalkoholne napitke, tekudine za ispiranje usta, maslac od kikirika i začine, b) HDPE (Gusti polietilen) boce za mlijeko, sokove, vodu, deterdžente, motorna ulja, plastične vredice, c) PVC ili V (Polovinil klorid) podlošci za pakiranje hrane, pakiranja za sendviče, boce za šampone, d) LDPE (Ne gusti polietilen) vredice za zamrzavanje hrane, vredice za kruh, tube, e) PP (Polopropilen) boce za ketchup, dječiji vodni sokovi, lijekovi, čaše za jogurt, posudice za margarin, f) PS (Polistiren) pribor za jelo, šalice za aparate za kavu, posudice za video-kazete i CD-ovi, g) OSTALI (akrilik, polikarbonat, najlon, fiberglas, poliaktid) koriste se u ograničenim količinama i za posebne potrebe. Plastika se proizvodi uglavnom od sirove nafte i zemnog plina. To su glavni izvori za dobivanje različitih tipova plastike, koja se može naknadno promijeniti dodavanjem aditiva i sredstava za punjenje. Jedan od načina dobivanja energije iz plastičnog otpada je njegovo spaljivanje. Plastika sadrži puno energije što ju čini pogodnom za korištenje kao energenta u proizvodnji drugih proizvoda. 35

37 STAKLO Proces recikliranja stakla je proces pretvaranja odbačenog stakla u koristan proizvod. Obično dolazi u različitim bojama do kojih su najčešde prozirno, zeleno i smeđe. Staklo, prema svojoj gustodi i težini, čini veliki dio kudnog i industrijskog otpada, a u gradskom otpadu u najvedoj mjeri su staklene boce, stakleno posuđe, žarulje i sl. Recikliranje stakla troši manje energije nego njegova proizvodnja od pijeska, vapna i vode. Svaka tona stakla iskorištena za proizvodnju novog stakla troši oko 315 kg ispuštenog ugljičnog dioksida. Idealan materijal za recikliranje jer se može gotovo beskonačno puta reciklirati i ponovno koristiti. Korištenje recikliranog stakla za proizvodnju novih proizvoda pridonosi štednji energije, pomaže u proizvodnji opeka i keramike, pridonosi očuvanju sirovina i smanjuje količinu otpada odloženog na odlagalište otpada. Reciklirano staklo koristi se u proizvodnji istih staklenih proizvoda, keramičke sanitarije, opeka, pijeska za golf bunkere, kao mediji za filtriranje vode, sredstvo za bušenje i sl. ALUMINIJ se proizvodi rude BOKSITA. Iako je ta proizvodnja vrlo zahtjevna, ona je pogodna za recikliranje. Reciklaža aluminija omoguduje uštedu energije i do 95%. Za razliku do papira i plastike, aluminijske limenke mogu biti reciklirane bez gubitka svojih svojstava tako da se reciklirani aluminij ne razlikuje od novoproizvedenog. Ambalažni otpad sakupljen na području Zagrebačke županije u godini (podaci iz ROO-a) AMBALAŽNI OTPAD PROIZVEDENO SKUPLJENO ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO Izvoz NEOPASNI 7920, , ,51 169,02 OPASNI 172,30 174,70 44,86 113,02 B. GRAĐEVNI (GRAĐEVINSKI) OTPAD Građevni otpad je otpad koji je nastao prilikom gradnje, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojedih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, a koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Najvedi dio građevnog otpada čini materijal iskopa, a ostalo je otpad od rušenja i građenja, te asfalt, katran, i beton. Iako je ovaj otpad najvedim dijelom inertan, postoje i opasne vrste 36

38 građevinskog otpada, kao što je asfaltno vezivo, otpad koji sadrži azbest, PBC i/ili druge opasne tvari. Građevni otpad i otpad od rušenja objekata (uključujudi iskopanu zemlju s onečišdenih lokacija) Građevni (građevinski) otpad sakupljen na području Zagrebačke županije u godini (podaci iz ROO-a) GRAĐEVNI (GRAĐEVINSKI) OTPAD PROIZVEDENO SKUPLJENO ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO Izvoz NEOPASNI 21624, , , ,18 OPASNI ,44 96,20 0 C. OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST Azbest se u prirodi nalazi u obliku vlaknastih silikata i to: krokidolit (plavi azbest), aktinolit, antrofilit, krizotil (bijeli azbest), amozit (smeđi azbest) i tremolit. Nalazi se u obliku dugih, tankih vlakana koja su vrlo rezistentna na vrudinu i kemikalije, te su vrlo dobar elektro izolator. Takva svojstva još u prošlom stoljedu dovela su ga u upotrebu za širok spektar proizvoda: od materijala koji su otporni na zapaljenje zaštitu od trenja kod kočnica i kvačila, građevinskog materijala za podove, krovove, pregrade, toplinsku izolaciju i cementne cijevi. U Republici Hrvatskoj razvijen je sustav upravljanja otpadom koji sadrži azbest, da bi se minimizirale negativne posljedice nepravilnog rukovanja. Sam azbest opasan je ukoliko se zraku nađe u obliku prašine. Upravo zato je vrlo bitno, posao zbrinjavanja ovakvog otpada prepustiti ovlaštenim osobama. Otpadni azbest je svaka tvar ili predmet koji sadrži azbest i azbestna vlakna, azbestna prašina nastala emisijom azbesta u zrak kod obrade azbesta ili tvari, materijali i proizvodi koji sadrže azbest, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Takav se otpad može podijeliti na a) čvrsto vezani azbestni otpad građevinski otpad koji sadrži azbest i pretežito anorganske tvari, b) čvrsto vezani azbestni otpad građevinski otpad koji sadrži pretežito 37

39 organske tvari nastao u postupcima prerade azbesta i c) slabo vezani azbestni otpad izolacijski materijali koji sadrže azbest. Otpad koji sadrži azbest sakupljen na području Zagrebačke županije u godini (podaci iz ROO-a) OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST PROIZVEDENO SKUPLJENO ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO Izvoz OPASNI 0,02 0,02 0,02 0 D. OTPADNE GUME I OTPADNA VOZILA Prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim gumama, otpadna guma je guma osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica, te slični odgovarajudi proizvod, koje posjednik radi oštedenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može biti ili ne želi upotrebljavati te je zbog toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Procesom reciklaže guma dobije se do 60% gumenog granulata, 35% čelične žice i 5% platna. Novi proizvodi koji nastaju reciklažom guma najčešde su zaštidene podne obloge, zvučne barijere u graditeljstvu, oznake za cestovni promet, podloge za sportske dvorane, obloge u izolaciji krovova, ležedi policajci, poplati od cipela, autodijelovi i sl. Za energetsku upotrebu otpadne gume koriste se u cementarama kao energent. Oko 200 tvornica u svijetu koristi alternativna goriva kao energent. Prednost ovakvog načina zbrinjavanja materijala je u smanjenoj potrebi za dodatnim odlagalištima otpada. Jedna automobilska guma sastoji se od 47% kaučuka, 21,5% čađe, 16,5% metala, 5,5% tekstila, 1% cinka oksida, 1% sumpora i 7,5% aditiva. 38

40 Otpadna vozila su vozila koja zbog oštedenja, dotrajalosti ili nekog drugog uzroka posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Zbog postojanja mogudnosti nekontroliranog ispusta tekudina, predstavljaju opasnost za okoliš i zdravlje pa zahtijevaju posebnu brigu prilikom zbrinjavanja. Otpadano vozilo smatra se opasnim otpadom. Tek nakon rastavljanja i odvajanja opasnih dijelova postaje neopasan otpad. Tako rastavljeno vozilo šalje se dalje na oporabu. Sastav otpadnog vozila vedinom se odnosi na 75% željeza, čelika i aluminija, dok ostale dijelove čine uglavnom plastika, staklo, guma i sl. U nekim dijelovima mogu se pronadi olovo, živa, kamdij i šesterovalentni krom. Sadrže materijale kao što su antifriz, tekudine za kočnice i ulja koja se klasificiraju kao opasan otpad zbog štetnosti za zdravlje čovjeka i okoliš. Gospodarenje otpadnim vozilima propisuje Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, kojima se određuju mjere zaštite okoliša za uspostavu sustava sakupljanja otpadnih vozila radi ponovne upotrebe, recikliranja i drugih oblika oporabe otpadnih vozila, te njihovih dijelova, a sve kako bi se smanjilo odlaganje otpada i poboljšala učinkovitost zaštite okoliša svih gospodarskih subjekata, koji sudjeluju u vijeku trajanja vozila, posebice onih koji izravno sudjeluju u obradi otpadnih vozila. Prema katalogu otpada, otpadna vozila i otpadne gume (kao i ostale vrste otpada koje nastaju rastavljanjem otpadnih vozila) se ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada, svrstavaju u grupu 16. Otpad koji nije drugdje specificiran, podgrupa 16 01: Istrošena vozila iz različitih načina prijevoza i otpad od rastavljanja istrošenih vozila i od održavanja vozila. Otpadne gume i otpadna vozila sakupljeno na području Zagrebačke županije u godini (podaci iz ROO-a) OTPADNE GUME I OTPADNA VOZILA PROIZVEDENO SKUPLJENO ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO Izvoz NEOPASNI 534,4 530,3 521,67 0,72 OPASNI 17,36 16,63 3,39 7,54 39

41 E. OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI Otpadna baterija ili akumulator je baterija ili akumulator je baterija ili akumulator koji se ne može ponovno koristiti, te je namijenjena za obradu i/ili recikliranje. Vedina baterija i akumulatora klasificira se kao opasan otpad jer sadrže tvari koje manje ili više štetno utječu na okoliš (živa, olovo, kadmij, cink, bakar, mangan, litij, nikal), pa je uspostava sustava gospodarenja otpadom od rabljenih baterija i akumulatora od velike važnosti. Sustav gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima propisan je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima čiji cilj je uspostavljanje sustava sakupljanja, obrade i visoke razine recikliranja, te kontrolirane oporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon obrade i recikliranja otpadnih baterija i akumulatora bez obzira na njihov oblik, volumen, masu i materijale od kojih su izrađeni. Otpadne baterije i akumulatori se ovisno o mjestu nastanka otpada, svrstavaju u grupu 16. Otpad koji nije drugdje specificiran, podgrupa 16 06: Baterije i akumulatori. Otpadne baterije i akumulatori sakupljeno na području Zagrebačke županije u godini (podaci iz ROO-a) OTPADNE GUME I AKUMULATORI PROIZVEDENO SKUPLJENO ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO Izvoz NEOPASNI 0,88 0,87 0,80 0 OPASNI 509,60 293,34 498,37 0,28 40

42 F. OTPADNA ULJA Pravilnikom gospodarenju otpadnim uljima, otpadna ulja dijele se na otpadna jestiva (neopasni otpad) i otpadna maziva ulja (opasni otpad). Otpadno jestivo ulje je svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, u industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno. Otpadno mazivo ulje je svako mineralno i sintetičko mazivo, industrijsko, izolacijsko i/ili termičko ulje koje više nije za uporabu kojoj je prvotno bilo namijenjeno, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenjačkih kutija, mineralna i sintetička maziva ulja, ulja za turbine i hidraulička ulja, osim ulja koja se miješaju s benzinima kod dvotaktnih motora s unutarnjim izgaranjem. Prema stupnju onečišdenja, otpadna maziva ulja svrstavaju se u 4 kategorije: I. kategorija otpadna ulja mineralnog porijekla sa sadržajem halogena ispod 0,2% i ukupnim polikloriranim bi- i terfenilima ispod 20 mg/kg. Ona se mogu obraditi i ponovno koristiti za proizvodnju svježih ulja. II. kategorija otpadna ulja mineralnog, sintetičkog i biljnog porijekla sa sadržajem halogena iznad 0,2% i ispod 0,5% i ukupnim polikloriranim bi- i terfenilima iznad 20 mg/kg i ispod 30 mg/kg. Ova se ulja mogu koristiti kao gorivo u energetskim i proizvodnim postrojenjima instalirane snage uređaja vede ili jednake od 3MW ili u pedima za proizvodnju klinkera u tvornicama cementa. III. kategorija otpadna ulja nepoznatog porijekla i sva druga otpadna ulja sa sadržajem halogena iznad 0,5%, ukupnim polikloriranim bi- i terfenilima iznad 30 mg/kg i plamištem ispod 550 C. Ova se ulja moraju spaljivati u pedima za spaljivanje opasnog otpada minimalne djelotvornosti 99,99%. IV. kategorija otpadna ulja na bazi poliglikola/oliglikola koja se radi ne miješanja s ostalim uljima (I. i II. kategorije) i posebnim zahvatima u postupku odstranjivanja moraju skupljati i zbrinuti odovojeno. Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija, miješanje s drugim otapalom, kao i miješanje s opasnim otpadom koji sadrži PBC/PCT, a dozvoljeno je miješanje otpadnih ulja I. i II. kategorije, koja se predaju ovlaštenom sakupljaču za otpremu na termičku obradu. Otpadna ulja, maziva i jestiva, mogu se oporabiti. Materijalna oporaba otpadnih ulja donosi višestruku korist od 41

43 smanjenja onečišdenja okoliša do uštede prirodnih resursa, te je s toga neophodno uspostaviti kvalitetan sustav gospodarenja otpadnim uljima. Otpadna ulja se, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada, svrstavaju u nekoliko različitih grupa; grupa 12. Otpad od mehaničkog oblikovanja, te fizikalne i mehaničke površinske obrade metala i plastike, 13. Otpadna ulja i otpad od tekudih goriva i 20. Komunalni otpad. Otpadna ulja sakupljena na području Zagrebačke županije u godini (podaci iz ROO-a) OTPADNA ULJA PROIZVEDENO SKUPLJENO ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO Izvoz NEOPASNI 30,63 30,63 12,31 18,04 OPASNI 1159, ,52 939,86 3,27 G. OTPADNI ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI UREĐAJI I OPREMA Električni i elektronički uređaji i oprema (EE oprema) predstavljaju sve proizvode koji su za svoje pravilno djelovanje ovisno o električnoj energiji ili elektromagnetskim poljima, kao i oprema za proizvodnju, prijenos i mjerenja struje, te je namijenjena korištenju pri naponu koji ne prelazi 1000 V za izmjeničnu i V za istosmjernu struju. Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom propisuje prikupljanje, oporabu, koncesije i financiranje gospodarenja elektroničkim otpadnom u Republici Hrvatskoj. Razlikujemo 10. vrsta električnog i elektroničkog otpada i to: 1. veliki kudanski uređaji kao npr. električni štednjaci, strojevi za pranje rublja, hladnjaci; 2. mali kudanski uređaji kao npr. usisavači, glačala, tosteri, uređaji za sušenje kose; 3. oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije kao npr. računala, pisači, kopirna oprema, kalkulatori, telefoni, mobiteli; 4. oprema široke potrošnje za razonodu kao npr. radi i TV aparati, videokamere, hi-fi uređaji, glazbeni instrumenti; 42

44 5. rasvjetna oprema 6. električni i elektronički alati, kao npr. bušilice, pile, šivači strojevi; 7. igračke, oprema za razonodu i sportska oprema, kao npr. videoigre, računala za biciklizam, ronjenje, trčanje, veslanje i sl; 8. medicinski uređaji, kao npr. uređaji za dijalizu, kardiološki uređaji, analizatori, radioterapijska oprema; 9. instrumenti za nadzor i upravljanje, kao npr. detekrot dima, termostati, instrumenti za nadziranje; 10. samoposlužni aparati, kao npr. automatski uređaji za izdavanje toplih napitaka, za izdavanje novaca i sl. S obzirom na to da uz veliki udio plastike i sličnih materijala električni i elektronički otpad sadrži i živu, kadmij, krom, brom, olovo, arsen, azbest, spojeve sicilija, berilija, fosfor, on se uglavnom klasificira kao opasni otpad. Električni i elektronički otpad se, ovisno o svojstvima i mjestu otpada, svrstava se u dvije grupe: 16. Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu, podgrupa 16 02: Otpad iz električne i elektroničke opreme i 20. Komunalni otpad (otpad iz kudanstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova) uključujudi odvojeno sakupljene sastojke. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema sakupljena na području Zagrebačke županije u godini (podaci iz ROO-a) OTPADNI ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI UREĐAJI I OPREMA PROIZVEDENO SKUPLJENO ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO Izvoz NEOPASNI 182,73 182,73 182,15 0,58 OPASNI 75,82 76,85 72,

45 H. MEDICINSKI OTPAD Medicinski otpad predstavlja otpad koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja, te drugih srodnih istraživačkih djelatnosti. Medicinski otpad može biti neopasan ili opasan. Opasan medicinski otpad čini oko 14% ukupne količine medicinskog otpada i dijeli se na nekoliko grupa: 1. infektivni (80%), 2. kemijski otpad koji sadrži opasne tvari (2%), 3. oštri predmeti (8%), 4. citotoksici i citostatici (2%), 5. pataloški otpad (5%) i ostali opasan otpad uključivo farmaceutski i amalgamski iz stomatologije (3%). Najvedi proizvođači ove vrste otpada su zdravstvene ustanove (bolnice, poliklinike, domovi zdravlja) i vedi laboratorij, a manji proizvođaču su liječničke, stomatološke i veterinarske ordinacije, domovi za starije i nemodne, ljekarne i manji laboratorij. Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom uređeno je gospodarenje medicinskim otpadom. Medicinski otpad se, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada svrstava u grupu 18. Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (osim otpada iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite). Medicinski otpad sakupljen na području Zagrebačke županije u godini (podaci iz ROO-a) MEDICINSKI OTPAD PROIZVEDENO SKUPLJENO ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO Izvoz NEOPASNI 138,65 138, ,46 OPASNI 276,48 276,45 17,29 4,11 44

46 I. POLIKLORIRANI BIFENILNI (PCB) Poliklorirani bifenili (PCB-i) pripadaju velikoj skupini sintetskih organokloriranih spojeva koji se međusobno razlikuju u fizikalno kemijskim i toksikološkim svojstvima te imaju tendenciju bioakumulacije i biomagnifikacije u okolišu i unutar hranidbenih lanaca. Uslijed toga, ljudi mogu biti izloženi PCB-ima preko kontaminirane vode i hrane (riba, meso i mliječni proizvodi). Proizvodnja i uporaba PCB-a je određenim zakonskim propisima ograničena u vedini zemalja Europske unije, dok je u nekima u potpunosti zabranjena. Međutim, u Republici Hrvatskoj rizik je još uvijek prisutan zbog vojnih razaranja tijekom Domovinskog rata ( ) u kojem su oštedeni ili uništeni mnogi elektroenergetski, industrijski i drugi objekti iz kojih je došlo do istjecanja PCB-a. Postoji potreba provedbe daljnjih aktivnosti na sanaciji kontaminiranih lokacija i zbrinjavanju transformatora i kondenzatora u kojima su korišteni PCB-i te je nužno uspostaviti monitoring i ostalih postojanih organskih onečišdujudih tvari (POP-s) u okolišu sukladno provedbi Stockholmske konvencije čija je supotpisnica i Republika Hrvatska. Dosadašnja znanstvena istraživanja ukazuju na razne negativne učinke PCB-a na ljudsko zdravlje. Gospodarenje PCB-ima, otpadnom opremom, uređajima te ostalim otpadom koji sadrži PCB spojeve propisano je Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima ili polikloriranim tetrafenilima. Otpad koji sadrži PCB se, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada, svrstava u nekoliko grupa: 13. Otpadna ulja i otpad od tekudih goriva (osim jestivih ulja), 16. Otpad koji nije nigdje drugdje specificiran u katalogu i 17. Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujudi iskopanu zemlju s onečišdenih lokacija). Poliklorirani bifenili (PCB) sakupljeni na području Zagrebačke županije u godini (podaci iz ROO-a) POLIKLORIRANI BIFENILI (PCB) PROIZVEDENO SKUPLJENO ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO Izvoz OPASNI

47 J. OTPAD OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA Otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina je otpad nastao istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina u istražnom prostoru i na eksploatacijskom polju. Pravilnikom o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina određuju se mjere i postupci kojima se sprečava ili smanjuje na najmanju mogudu mjeru štetni utjecaj na sastavnice okoliša, te opasnosti po ljudsko zdravlje, a koji mogu nastati kao posljedica gospodarenja otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina. Otpad nastao od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina se, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada, svrstava u grupu 1. Otpad koji nastaje pri istraživanju, eksploatiranju i fizikalno-kemijskoj obradi mineralnih sirovina. Otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina sakupljen na području Zagrebačke županije u godini (podaci iz ROO-a) MEDICINSKI OTPAD PROIZVEDENO SKUPLJENO ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO Izvoz NEOPASNI 2248, ,89 815,

48 5. ODLAGALIŠTA OTPADA 5.1. SLUŽBENA ODLAGALIŠTA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Službeno odlagališta otpada je građevina namijenjena konačnom odlaganju otpada koja posjeduje propisane odluke, suglasnosti i dozvole nadležnih ureda i tijela. Na području Zagrebačke županije nalazi se šest (6) aktivnih službenih odlagališta za neopasni i inertni otpad i to: 1. TARNO (GRAD IVANID GRAD) POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: odlagalište Tarno udaljeno je od naselja Tarno približno 700 m. Površina odlagališta je m 2. Otpad se na lokacije odlaže od godine, te je do godine ukupno odloženo m 3. OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: otpad se odlaže na uređenu plohu s izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom, brtvenim slojevima, sustavom odvodnje, sustavom otplinjavanja, skupljanje i obrada odlagališnog plina spaljivanjem, monitoring procjednih i površinskih voda. U sklopu odlagališta nalazi se i reciklažo dvorište površine oko m 2. PORIJEKLO OTPADA: Ivanid Grad, Kloštar Ivanid i Križ STATUS: Aktivno odlagalište, sanirano, otpad se odlaže na sanitaran način KAPACITET: m 3 (PGO ZŽ) OPERATER: IVAKOP d.o.o. DOZVOLE: Građevinska i lokacijska dozvola, dozvola za odlaganje komunalnog otpada 2. ANDRILOVEC (GRAD DUGO SELO) POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: odlagalište Andrilovec udaljeno je od naselja Andrilovec približno 900 m. Površina odlaganja je m 2. Otpad se na lokaciji odlaže od godine, te je do godine odloženo m3 otpada. OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: otpad se odlaže na uređenu plohu s izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom, brtvenim slojem, sustavom odvodnje, obradom površinskih voda, sustavom otplinjavanja. U sklopu odlagališta nalazi se i reciklažno dvorište površne m 2. PORIJEKLO OTPADA: Dugo Selo STATUS: Aktivno odlagalište, sanirano, otpad se slaže na sanitaran način KAPACITET: m 3 OPERATER: DUKOM d.o.o. DOZVOLE: Građevinska i lokacijska dozvola, dozvola za odlaganje komunalnog otpada 3. BELJAVINE (GRAD VRBOVEC) POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: odlagalište Beljavine je udaljeno od naselja Novo selo približno 800m. Površina odlagališta otpada je oko m 2. Otpad se na lokaciji odlaže od godine, te je do godine odloženo m 3. OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: odlagalište je ograđeno, te je izvedena sva potrebna infrastruktura (vodoopskrba, elektroenergetska mreža, odvodnje, prometnice, vaga itd.). Ploha nije uređena, sanacija u tijeku. U sklopu odlagališta nalazi se i reciklažno dvorište. 47

49 PORIJEKLO OTPADA: Grad Vrbovec, opdine; Gradec, Dubrava, Farkaševac, Rakovec, Preseka STATUS: Aktivno odlagalište, sanacija u tijeku KAPACITET: m 3. OPERATER: KOMUNALAC VRBOVEC d.o.o. DOZVOLE: Lokacijska i građevinska dozvola 4. CEROVKA (GRAD SVETI IVAN ZELINA) POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: najbliže naselje grad Sveti Ivan Zelina. Površina odlagališta Cerovka je oko m2. Otpad se odlaže na lokaciji od godine, te je do godine, odloženo m 3 otpada. OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: Otpad se odlaže na uređenu plohu, sanacija u pripremi PORIJEKLO OTPADA: Sveti Ivan Zelina STATUS: Aktivno odlagalište, sanacija u pripremi KAPACITET: m 3 DOZVOLE: Uporabna i građevinska dozvola, dozvola za odlaganje komunalnog otpada 5. NOVI DVORI (GRAD ZAPREŠID) POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: odlagalište Novi Dvori udaljeno je od naselja Kalamiri približno m. Površina odlagališta je m2. Otpad se na lokaciji odlaže od godine, te je do godine odloženo oko m 3 otpada OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: Odlagalište nije uređeno, te se otpad ne odlaže na temeljni brtveni sustav, sanacija u pripremi. Na prostoru odlagališta postoji neuređeni prostor na kojem se obavlja izdvajanje korisnih sastavnica iz komunalnog otpada, prije njegovog konačnog odlaganja. PORIJEKLO OTPADA: Grad Zaprešid, opdine: Pušda, Brdovec, Marija Gorica, Luka, Dubravica, Međimurska županija (Belica, Dekanovec, Gornji Mihaljevec, Pribislavec, Selnica). STATUS: Aktivno odlagalište, sanacija u pripremi KAPACITET: m 3. DOZVOLE: privremena dozvola za odlaganje (Zaprešid d.o.o.), vrijedi do g. 6. MRACLINSKA DUBRAVA (GRAD VELIKA GORICA) POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: odlagalište Mraclinska Dubrava udaljeno je od naselja Lazi Turopoljski približno 900 m. Površina odlagališta je m 2. Otpad se na lokaciji odlaže od godine, te je do godine odloženo oko m 3. OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: Otpad se odlaže na uređenu plohu s izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom, brtveni slojevi,sustav odvodnje, obrada procjednih voda, sustav otplinjavanja, skupljanje i obrada odlagališnog plina spaljivanjem, monitoring vode i zraka. Odlagalište je ograđeno, te je izvedena sva potrebna infrastruktura (vodoopskrba, elektroenergetska mreža, odvodnja, prometnice, vaga, itd.). U sklopu odlagališta nalazi se i reciklažno dvorište površine oko m 2. PORIJEKLO OTPADA: Velika Gorica 48

50 STATUS: Aktivno odlagalište, sanirano, otpad se odlaže na sanitaran način. KAPACITET: m 3. DOZVOLE: Građevinska dozvola, uporabna i lokacijska dozvola, dozvola za odlaganje komunalnog otpada Pored navedenih aktivnih odlagališta otpada, u Zagrebačkoj županiji nalaze se još i neaktivna službena odlagališta za neopasan i inertan otpad, a tu su: 1. TREBEŽ (GRAD SAMOBOR) Odlagalište Trebež zatvoreno je za odlaganje komunalnog otpada godine. Površina odlaganja je oko m 2, na koju je odloženo približno m 3 otpada. Unutar područja bivšeg odlagališta trenutno se nalazi jednostavna pretovarna stanica, koja se koristi za pretovar komunalnog otpada iz komunalnih vozila kojim se skuplja otpad s područja grada Samobora. Otpad se po pretovaru, vozilima vedeg kapaciteta, odvozi na skladište Prudinec Jakuševec u Zagrebu. 2. KRALJEV VRH (OPDINA JAKOVLJE) Odlagalište Kraljev Vrh je zatvoreno za odlaganje komunalnog otpada godine. Površina odlagališta je m2, na koju je odloženo približno tona komunalnog otpada. Na odlagalištu je završena sanacija sukladno propisima Republike Hrvatske. 3. BOŽIDKA (GRAD JASTREBARSKO) Odlagalište Božidka udaljeno je od groblja Jastrebarsko 500 m. Površina odlagališta je oko m 2. Otpad se na lokaciji odlaže od godine, te je do godine odloženo oko m 3 otpada. Ukupni kapacitet odlagališta je m 3. Otpad se odlaže na uređenu plohu s izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom. U sklopu odlagališta se nalazi i reciklažno dvorište na kojem se obavlja izdvajanje korisnih sastavnica iz komunalnog otpada (npr. staklo, karton, plastika), prije njegovog konačnog odlaganja. Zbog popunjenosti i nemogudnosti širenja i povedanja kapaciteta, odlagalište Božidka je zatvoreno i provedena je sanacija. Naziv odlagališta Komunalna tvrtka Odloženi miješani komunalni otpad ( ) u 2013.g. (t/god) Novi Dvori Zaprešid d.o.o ,8 Mraclinska Dubrava VG Čistoda d.o.o.* ,7 Tarno Ivakop d.o.o 5 496,8 Andrilovec Dugoselski komunalni i 6 873,1 poduzetnički centar d.o.o. Beljavine Komunalac Vrbovec d.o.o.* 4 145,6 Cerovka Zelinske komunalije d.o.o ,8 Ukupno: ,8 * NAPOMENA: podaci nisu verificirani u bazi ROO 49

51 5.2. NELEGALNA ODLAGALIŠTA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Nelegalna odlagališta tzv. divlja odlagališta otpada manju su neuređeni prostori koji nisu predviđenu za odlaganje otpada, a koje su formirali najčešde građani, bez prethodnog znanja ili formalnog rješenja jedinica lokalne samouprave (gradova i opdina). Zakonska obveza jedinica lokalne samouprave je da tako odbačeni otpad ukloni i propisno zbrine, o vlastitom trošku ili trošku osobe koja je taj otpad nepropisno odbacila. Prema podacima pristiglim od opdina i gradova u Zagrebačkoj županiji, a vezano za problematiku nelegalnih (divljih) odlagališta otpada možemo zaključiti da je problem nelegalnog odlaganja otpada prisutan u vedini jedinica lokalne samouprave. Kao najčešde lokacije nelegalnih odlagališta navode se rubovi šuma, prostori uz prometnice, rijeke i jezera, šljunčare i sl. Prema vrstama otpada prevladava komunalni i građevinski otpad, bijela tehnika, stara napuštena vozila, auto gume te ostale vrste glomaznog otpada. Sukladno Izvješdu o stanju okoliša Zagrebačke županije iz prosinca godine, na području Zagrebačke županije je evidentiran niz nelegalnih odlagališta otpada (preko 350 lokacija). Zbog neujednačenosti podataka nije mogude utvrditi točan broj i količine nelegalno odbačenog otpada. Prosječna površina jednog nelegalnog odlagališta otpada je oko 3.840,00 m 2. Količine otpada na pojedinom nelegalnom odlagalištu kredu se od 10,00 m3 do ,00 m 3, ukupne količine od ,00 m 3. Prema vrsti otpada, prevladavali su komunalni otpad, građevinski otpad, električni i elektronički otpad, te otpadna vozila. 50