TEL: 021/ ; 021/ Geografija 3 SKRIPTA ZA 3. RAZRED EKONOMSKIH ŠKOLA. Skriptu priredila: Ines Parlov Pelivan, prof.

Transcrição

1 TEL: 021/ ; 021/ Geografija 3 SKRIPTA ZA 3. RAZRED EKONOMSKIH ŠKOLA Skriptu priredila: Ines Parlov Pelivan, prof.

2 OSNOVNE OZNAKE POSTINDUSTRIJSKOG DOBA:... 3 PROCESI GLOBALIZACIJE GOSPODARSTVA... 3 MULTINACIONALNE KOMPANIJE... 4 GLAVNE REGIONALNE INTEGRACIJE... 4 INDUSTRIJSKE ZONE I TEHNOLOŠKI PARKOVI... 4 EKOLOGIJA - PRESUDNI FAKTOR RAZVOJA... 5 RAZVOJNA ULOGA PROMETA I RASTA GRADOVA... 5 DIFERENCIRANI RAZVOJ I EKSPLOZIJA STANOVNIŠTVA... 6 EUROPSKA UNIJA... 6 NJEMAČKA (Berlin)... 7 FRANCUSKA (Pariz)... 8 UJEDINJENO KRALJEVSTVO (London) ITALIJA (Rim) IRSKA (Dublin) SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (Washington) KANADA (Otawa) JAPAN (Tokyo) AUSTRALIJA (Canberra) KINA (Peking) RUSIJA (Moskva) LATINSKA AMERIKA - GOSPODARSKI USPONI I PADOVI BRAZIL - GOSPODARSKI DIV JUŽNE AMERIKE (Brasilia) ARGENTINA (Buenos Aires) ČILE (Santiago) AZIJA - NAJVEĆI KONTINENT KOREJSKI POLUOTOK - GOSPODARSKI POLET I GLAD U SUSJEDSTVU INDIJA - (PRE)BRZI RAST STANOVNIŠTVA (New Delhi) JUGOZAPADNA AZIJA - REGIJA KOJA «PLIVA» NA NAFTI AFRIKA - ZABORAVLJENI KONTINENT JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA - NAJRAZVIJENIJA ZEMLJA AFRIKE ALŽIR - POVIJESNO I KOLONIJAlNO NASLJEĐE (Alžir)

3 OSNOVNE OZNAKE POSTINDUSTRIJSKOG DOBA: Poslijeindustrijsko doba je doba većeg smanjivanja broja zaposlenih ljudi u sekundarnim djelatnostima (industrija, rudarstvo, građevinarstvo...) u razvijenim zemljama ali to ne znači i smanjivanje industrijske proizvodnje. Industrija ne nestaje i ne smanjuje joj se važnost, ne opada industrijska proizvodnja već se mijenja se struktura zaposlenih u industriji («bijele kute» zamjenjuju «plave»). - tercijarizacija društva (sve veće zapošljavanje u tercijarnom sektoru-turizam, trgovina, bankarstvo, promet..) prestrukturiranje svjetskog gospodarstva: - sve veće povezivanje svijeta globalizacija - unutarnja organizacija i način rada: JIT (just in time-točno na vrijeme; japanski sustav organizacije rada - nema nepotrebnog i velikog skladištenja roba, proizvede se, proda se), kaizen filozofija (provode svi zaposleni - i za najsitnija poboljšanja na svojem radnom mjestu posebno su nagrađeni) - važnost znanja integracija znanosti i proizvodnje PROCESI GLOBALIZACIJE GOSPODARSTVA globalizacija - širenje i produbljivanje međunarodnih tokova trgovine, financija i informacija u jedno povezano globalno tržište (tj. proces kojim se u današnjem svijetu postupno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i ideja među različitim državama i dijelovima svijeta) posljedice globalizacije - rast međunarodne trgovačke razmjene, razvijene države trguju s najrazvijenijima, vanjsko trgovinski deficit (SAD, neke članice EU-a), mijenja se struktura trgovine: opada udio industrijskih proizvoda, raste udio usluga i energije A) pozitivni učinci globalizacije: - veća strana ulaganja gospodarski razvoj (Kina, Irska, Čile), smanjenje siromaštva u pojedinim dijelovima svijeta (istočna i jugoistočna Azija, Latinska Amerika) B) negativni učinci globalizacije: - društveno raslojavanje, isključivanje iz sustava (subsaharska Afrika, ruralna područja Indije, Kine i Latinske Amerike), ekološki problemi, širenje epidemija (AIDS, svinjska gripa..), terorizam, sve više gladnih, pothranjenih i umrlih od gladi, uniformiranost, povećanje siromaštva u subsaharskoj Africi - učinak globalizacije ovisi i znanju, uz nužan veliki oprez i izvrsnu pripremljenost 3

4 MULTINACIONALNE KOMPANIJE multinacionalna kompanija je veliko poduzetničko, trgovačko ili industrijsko društvo koje ima podružnice u više zemalja (npr. Wal-Mart Stores, Exxon Mobil, Royal Dutch Shell, Toyota Motor, General Motors, Coca-Cola..). Najviše velikih tvrtki ima sjedište u SAD-u i Kanadi, zapadnoj Europi i Japanu. osnovna obilježja: - decentralizacija funkcija prilagodljivost poslovanja, primjena visoke tehnologije, visok udio strane radne snage, svaki dio se proizvodi tamo gdje je najjeftinije, ostvaruju oko polovicu vrijednosti svjetske trgovine, imaju jak društveni utjecaj Keiretsu sustav poslovno povezivanje malih obiteljskih proizvodnih tvrtki s velikim kompanijama (osobito razvijen u Japanu) GLAVNE REGIONALNE INTEGRACIJE - EU = Europska unija, najvažnija regionalna integracija u svijetu, 27 članica - CEFTA = Srednjoeuropski zona slobodne trgovine - NAFTA = Sjevernoamerička zona slobodne trgovine - ASEAN = Udruženje jugoistočnoazijskih zemalja - APEC = Azijsko-tihooceanska ekonomska suradnja - NATO = Sjevernoatlantski vojni savez - UN = Ujedinjeni narodi, najveća međunarodna organizacija,cilj joj je očuvanje mira u svijetu - OPEC = Udruženje država izvoznica nafte - OECD = Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj - SACU = Južnoafrička carinska unija INDUSTRIJSKE ZONE I TEHNOLOŠKI PARKOVI industrije budućnosti: mikroelektronika, biotehnologije, telekomunikacije... sve one koje se temelje na znanju i inovacijama industrijska zona = planska gradnja na rubovima grada industrijska regija = veća geografska područja u kojima je industrija najvažniji faktor preobrazbe prostora (Ruhr, srednja Engleska, Donbas...), >150 industrijskih radnika na stanovnika 4

5 tehnološki park (tehnopolis) = područja integracije znanosti i tehnologije, tj. zone s koncentracijom visokoobrazovanih ljudi, istraživačkim laboratorijima, proizvodnjom te raznim uslugama prvi tehnopolis - Silicon Valley (Silicijska dolina) u San Franciscu - najveći u Japanu, SAD-u i zapadnoj Europi EKOLOGIJA - PRESUDNI FAKTOR RAZVOJA - na stanje okoliša utječu: stanovništvo - tehnologija - organizacija društva i prostora - nužno je usporiti narušavanje prirodne ravnoteže koncept održivog razvoja = poticati razvoj kojim se mijenja okolina, ali u održivoj, obnovljivoj mjeri EKOloško-EKOnomska (EKO-EKO) učinkovitost = ostvarivanje zarade i čuvanja okoliša za novo stjecanje zarade - najveći zagađivači: Sad, Kina, Rusija, Japan i Indija Greenpeace - svjetska ekološka udruga, osnovana u Amsterdamu RAZVOJNA ULOGA PROMETA I RASTA GRADOVA etape razvoja prometa: 1. kolski prijevoz konjima (do sredine 19. st.), pomorski i riječni promet 2. željeznički promet 3. cestovni automobilski promet (od 1920-ih godina) 4. zračni i telekomunikacijski promet (od 1950-ih godina) - danas - modernizacija pojedinih prometnih sustava (željezničkog prometa; Japanski shinkansen i francuski TGV superbrzi vlakovi, km/h) kombinirani prijevoz - razvoj prometa omogućuje intenzivnu urbanizaciju (rast gradova) diferencirani prostorni razvoj: monocentrični (razvoj jednog centra), policentrični (više centara) - porast broja milijunskih gradova: Tokyo (26 mil. stanovnika), Mexico (18 mil. st), Bombay (18 mil. st), Sao Paulo (17 mil. st), New York (16 mil. st) milijunske gradske aglomeracije, megagradovi (od mil.st), megalopolisi (preko 25 mil.st) 5

6 DIFERENCIRANI RAZVOJ I EKSPLOZIJA STANOVNIŠTVA - ubrzan porast broja stanovnika u svijetu od 17. st., posebice od g. - nejednak prostorni razvoj i razmještaj stanovništva demografska tranzicija je prijelaz sa visokih stopa rodnosti i smrtnosti preko demografskog booma na niske stope rodnosti i smrtnosti. Završila je u razvijenim državama, a u slabije razvijenim još traje diferencirani razvoj opće kretanje broja stanovnika je rezultat: 1. prirodnog kretanja: prirodni prirast (veća rodnost), prirodni pad (veća smrtnost) 2. prostornog (mehaničko) kretanja: emigracija (iseljavanje), imigracija (useljavanje) dobna struktura: razvijene države - sve više starog, a sve manje mladog stanovništva slabije razvijene države - sve više mladog, a malo starog stanovništva EUROPSKA UNIJA Europska zajednica za ugljen i čelik, Zapadna Njemačka, Francuska, Italija i države Beneluksa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju Ugovor u Schengenu ukidanje graničnih formalnosti između članica Ugovor u Maastrichtu potpuno ukidanje granica stvaranje monetarne unije do promjena imena: Europska unija površina: km², mil.stanovnika, danas: 27 članica krugovi proširenja: Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo Grčka Španjolska i Portugal Austrija, Finska i Švedska južni Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska,Malta,Slovačka,Slovenija i Poljska Bugarska i Rumunjska - upravljanje: Vijeće Europske unije, Europsko vijeće, Europski parlament, Europska komisija, Europski sud pravde, Europska središnja banka - kriteriji za ulazak u punopravno članstvo: politički, pravni, gospodarski, administrativni 6

7 Hrvatska na putu u EU: Hrvatskoj odobren status kandidata počeli pregovori o punopravnom članstvu NJEMAČKA (Berlin) - površina: km², 82 mil. stan po veličini gospodarstvo svijeta (2008.) - najveći suficit u vanjskoj trgovini, G7, dio plave banane (najrazvijeniji dio Europe, proteže se od Atlantskog oceana do Tirenskog mora) - razvijenost: BDP/stanovniku (25.) središnji geografski i prometni položaj - središnji dio Europe - izlaz na Sjeverno i Baltičko more - Kielski kanal - važnost Rajne prirodno-geografske cjeline: 1. Sjeverna njemačka nizina agrarno vrlo izdašna (lesna podloga na jugu) 2. Središnje njemačko pobrđe nastalo u paleozoiku hercinskom orogenezom - bogato rudama rana industrijalizacija 3. Južno njemačko pobrđe 4. Schwarzwald brojna lječilišta (Baden Baden) 5. Bavarske Alpe nastale u kenozoiku alpskom orogenezom - Zugspitze (2 963 m) najviši vrh Njemačke 7

8 gospodarski razvijeniji: a) nekad: sjeverni i srednji dio b) danas: jug (bolje se snašli u prestrukturiranju inovacije, znanje, nova industrija, inicijativnost, profitabilnost, najviši BDP po stanovniku, useljavanje, EKO-EKO učinkovitost...automobilska industrija, telekomunikacije, banke...) - prosperitetne regije: Bavarska, Hessen, Baden-Württemberg, Rheinland-Pfalz - problemske regije: bivša Istočna Njemačka - regije u prestrukturiranju: ostale savezne zemlje bivše Zapadne Njemačke Ballungsgebiet - veća prostorna cjelina s velikom koncentracijom stanovništva i gospodarskih djelatnosti. 11 ballungsgebieta: - sjeverna Njemačka: HAMBURG, BREMEN - središnja Njemačka i Porajnje: RUHR, HANNOVER - južna Njemačka: FRANKFURT, STUTTGART, NÜRNBERG, MÜNCHEN - bivši DDR: BERLIN, LEIPZIG, DRESDEN FRANCUSKA (Pariz) površinom najveća država EU: km², 62,3 milijuna st. jedna je od najrazvijenijih država Europe (G7) BDP/st. (2008.) specifičan geografski i geoprometni položaj povezuje Atlantik i Sredozemno more, La Manche Rajna prirodno-geografske regije: 1. NIZINE: Sjeverna francuska nizina (dominacija Pariza) - najvažnija poljoprivredna (vrlo plodno tlo), snažna industrijska i turistička regija Akvitanska obala (Bordeaux) - nalazišta nafte i prirodnog plina, vinogradarstvo Sredozemna obala te doline Rhone i Saone (Marseille, Lyon) - moderna poljoprivreda - Marseille glavna pomorska luka, turizam (Azurna obala) Dolina Rajne (Strasbourg) - promet, vinogradarstvo, sjedište Europskog parlamenta i Vijeća Europe 8

9 2. STARA GROMADNA GORJA: Bretanjsko-normandijsko pobrđe (Nantes) - lijepi klifovi, stočarstvo, ribarstvo, energetika, turizam Središnji masiv (Toulouse, Clermont-Ferrand) - slabije naseljeno područje, regija u prestrukturiranju Sjeveroistočna ravan (Vogezi) (Metz, Dijon) - crna metalurgija (željezna ruda željezo, čelik) 3. MLADE ULANČANE PLANINE: Francuske Alpe i planine Jure (Grenoble) - skijališta: Chamonix (Šamoni), Grenoble, Val d'isere - turizam, šumarstvo, HE -Mont Blanc (4 807 m) najviši vrh Francuske Pireneji- regija u prestrukturiranju 4. KORZIKA - regija u prestrukturiranju 9

10 obilježja industrije: - visoka automatiziranost - velika ulaganja 4. u proizvodnji automobila (Renault, Peugeot, Citroen) industrija brzih vlakova (TGV), zrakoplova (Airbus) farmaceutska industrija prehrambena industrija najviše nuklearnih elektrana u Europi turizam najviše stranih turista u svijetu (cca 75 milijuna stranih turista godišnje) Pariz, Azurna obala, Alpe, dolina Loire polarizirani regionalni razvoj: dominacija Velikog Pariza (aglomeracija od 10 mil. st): globalni grad, demografsko, političko, industrijsko, znanstveno, prometno, kulturno i turističko središte monocentrični urbani sustav pokušaj decentralizacije razvoj 8 gradova kao protuteža Parizu: Lille, Nancy, Strasbourg, Lyon, Marseille, Toulouse, Bordeaux, Nantes UJEDINJENO KRALJEVSTVO (London) prirodne regije: Ujedinjeno Kraljevstvo čine: Engleska, Wales, Škotska i Sjeverna Irska površina: km², 62 milijuna st BDP/st. (2008.) gusto naseljena 253 st/km² 1. Sjeverno škotsko pobrđe rijetko naseljeno 2. Središnja škotska nizina (Edinburgh, Glasgow) okosnica života Škotske, poljoprivredno i industrijski najvažniji dio 3. Južno škotsko pobrđe stočarstvo; vuna iz doline rijeke Tweed 4. Penini kolijevka industrijalizacije, rubni dijelovi bogati ugljenom 10

11 5. Wales (Cardiff) Kambrijsko gorje, ugljenokopi, poljoprivredno-industrijska regija 6. Jugozapadni poluotok na obali bijeli klifovi ( Albion), turističko-poljoprivredna regija 7. Engleska nizina (London) glavna koncentracija naseljenosti, industrije i poljoprivrede 8. Sjeverna Irska (Belfast)-poljoprivredna regija 90% stanovništva živi u gradovima: Veliki London (12,3 mil. st), Birmingham, Manchester, Leeds, Glasgow, Liverpool, Sheffield, Newcastle u prošlosti velika kolonijalna sila i 1. industrijska sila svijeta danas: nafta i prirodni plin u Sjevernom moru, industrija visokih tehnologija: 4. izvoznik farmaceutskih proizvoda, radarski uređaji, svemirski sateliti, suvremeno oružje, podmorski telefonski kabeli, velik proizvođač čelika cestovna vozila (elitni automobili Rolls-Royce), željeznička vozila, motori za zrakoplove... ITALIJA (Rim) - površina: km², 59.8 milijuna st. - BDP = ID/st. (2008.) - jedno od najpropulzivnijih gospodarstava Europe, članica G7 - važan položaj na Sredozemnom moru prirodne regije: 1. Alpski i predalpski prostor - zimski turizam, stočarstvo, HE, brojna jezera (ledenjačka: Lago di Garda, Lago di Como, Lago di Maggiore) 2. Padska nizina - najgušće naseljeni dio Italije: Milano i Torino (Fiat) industrijska središta - moderna poljoprivreda 3. Sjevernojadranska nizina - vapnenačko područje 4. Apenini - planinsko područje, najsiromašniji dio Italije 11

12 5. Apulija - maslinarstvo, ribarstvo - Bari i Taranto glavne luke i industrijska središta 6. Zapadna obala i unutrašnjost - uz obalu Tirenskog mora, drugo po razvijenosti područje (regije Toskana i Umbrija), gusto naseljeno područje: Rim i Napulj 7. Otočna Italija: Sicilija - najveći otok Sredozemlja (Palermo), vulkan Etna i Sardinija (Cagliari) - razvoj industrije nakon Drugog svjetskog rata, visokoprofitni turizam - velike razlike između razvijenog sjevera (trokut Milano Torino Genova i Padska nizina) i slabo razvijenog juga Treća Italija između sjevera i juga, područje u usponu IRSKA (Dublin) površina = km², 4.5 mil.st. BDP = BDP/st. jedna od najrazvijenijih europskih država 92% Irci, 93% katolici do g. jedna od slabije razvijenih europskih država, jaka emigracija - razvojni model: 1. članstvo u EU (1973.)- privlačna za strana ulaganja, korištenje fondova EU-a 2. ulaganje u obrazovanje - za potrebe industrije visokih tehnologija i informacijsku industriju 3. strana ulaganja - IDA, gazela i industrije visokih tehnologija (SAD-Microsoft, Lotus, Novell, IBM, Motorola, Intel, Corel-kanada, Ericsson-Švedska, Philips-Nizozemska) 4. učinkovita razvojna politika vlade: porezi, novčana potpora, ulaganja u istraživanja, obrazovanje, projekte i infrastrukturu, poticanje izvoza, povećanje konkurentnosti IDA = Irska industrijska razvojna agencija, osnovana s ciljem privlačenja stranih ulaganja, privlači gazela tvrtke industrije visokog rasta, tj. tvrtke koje imaju godišnji rast prihoda od prodaje najmanje 20%, i to neprekidno u posljednje 4 godine 1/3 irskog izvoza čine informatički proizvodi (2 svjetski izvoznik računalnih programa, poluvodiči, računala, financijske usluge...) 12

13 SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (Washington) 3 država svijeta po površini = 9,8 milijuna km², 50 saveznih država sa 315 mil. st BDP/st najveće gospodarstvo svijeta, politička i vojna velesila svijeta temelj razvoja slobodno poduzetništvo, nema rata već 140 godina, nije bilo feudalizma, povoljni prirodni uvjeti, duga demokratska tradicija REGIJE SAD-A: 1. SJEVER - razvoj zbog položaja i prirodnih bogatstva - najgušće naseljen dio megalopolis BOWASH (od Bostona do Washingtona ) - New York gospodarsko, financijsko središte SAD i svijeta, burza, sjedište UN-a, banke, najveći grad SAD - Washington DC gl. grad - Detroit grad automobila - Chicago prometno čvorište, žitni i mesni centar, jezerska luka, riječno-kanalski promet - Pittsburgh industrijsko središte i sjedište Hrvatske bratske zajednice 2. JUG - preobrazba prostora nekada plantaže duhana i pamuka - otkriće nafte u Meksičkom zaljevu i Teksasu - povoljna klima, Miami turizam, Houston nafta, NASA, Dallas 13

14 3. ZAPAD najdinamičnija regija, razvoj nakon zlatne groznice - Los Angeles grad filma, industrije - San Francisco luka zapada, Silicijska dolina (industrija visoke tehnologije HI-TECH) - Seattle HI-TECH Microsoft najgušća naseljenost: SI obala (New York), prostor uz Velika jezera (Chicago i Detroit), Kalifornija (San Francisco i Los Angeles) rijetka naseljenost: Stjenjak, središnji ravnjaci te JZ pustinje i polupustinje faktori razvoja snažnog gospodarstva: a) ogromni prirodni resursi: rude, nafta i prirodni plin, HE, plodno tlo, šume, jezera, rijeke b) radna snaga d) organizacija rada c) povijesni razlozi e) slobodno tržište i poduzetništvo struktura gospodarstva: - tercijarno društvo - trgovina, turizam, promet, bankarstvo - postindustrijsko doba - znanje i inovativnost primijenjeni u industriji - moderna poljoprivreda vodeća u proizvodnji žitarica: uzgoj u pojasevima (BELTOVI): istok kukuruz, pšenica jug i zapad pamuk, agrumi zapad stočarstvo KANADA (Otawa) površinom druga država svijeta = km², 33.5 mil. st. neravnomjerna naseljenost pod utjecajem klime podjela na 10 provincija i 3 teritorija BDP/st = , gospodarski visoko razvijena država, članica G7 razvoj gospodarstva nakon Drugog svjetskog rata prirodni resursi + stručna radna snaga + blizina SAD-a + NAFTA 14

15 prirodno-geografske regije: 1. Tihooceanski planinski lanci i doline 5. Nizina rijeke St. Lawrence 2. Stjenjak 6. Apalačko gorje 3. Unutarnja nizina 7. Arktički otoci 4. Kanadski štit 60% stanovništva živi na jugu, uz granicu sa SAD-om (duž rijeke St.Lawrence) gospodarska i demografska središta: Toronto pokrajina Ontario; pod anglofonskim utjecajem, Montreal pokrajina Quebec; pod frankofonskim utjecajem, Vancouver - najveća kanadska luka na Pacifiku, Calgary, Ottawa (glavni grad) izuzetno bogata prirodnim bogatstvima: rude, nafta, plin, voda, drvo (tajge), riba - visok životni standard, tercijarno društvo - industrija visoke tehnologije, produktivna poljoprivreda - utjecaj SAD-a na Kanadu (ulaganja, najvažniji trgovinski partner) 15

16 JAPAN (Tokyo) površina = km², 127 mil.st. 339 st/km² - gusta naseljenost BDP = ID/st. BDP = mlrd USD druga najveća svjetska ekonomija i najveći trgovački suficit u svijetu otočna država najveći otoci: HOKKAIDO, HONSHU, SHIKOKU i KYUSHU politički i gospodarski zatvorena do sredine 19. stoljeća nakon 2. svjetskog rata - najbrži gospodarski rast japansko gospodarsko čudo; marljivošću, strpljivošću, štedljivošću i ulaganjem u znanje prevladali su izoliranost i slabu prirodnu osnovu - malo prirodnih bogatstava - kvaliteta društva (organizacija) i pojedinaca (znanje) najvažniji resursi - uspon se temelji na industriji, 3. izvoznik u svijetu industrija: JIT sustav, keiretsu, multinacionalne kompanije, litoralizacija (proces preseljavanja stanovništva i gospodarstva na obalu), robotizacija, tehnopolisi, zaštita okoliša industrijski pojas od Tokija do Nagasakija AUSTRALIJA (Canberra) površina: km², 21 mil.stan. BDP = BDP/st. izrazito rijetko naseljena zbog klime gospodarska i demografska središta: Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth, Adelaide; Canberra (glavni grad) - otkrivena krajem 18. st., britanska kolonija do poč. 20. st. - doseljavanje kažnjenika do sr. 19. st., a zatim ekonomska imigracija (rudari, stočari) 16

17 - starosjedioci Aboridžini gotovo istrijebljeni - rasna useljenička politika do 1970-tih prirodne regije: 1. Istočno pobrđe - najveći vrh Austarlije; Mt. Kosciusko (2 228 m) 2. Središnja nizina - jezero Eyre (- 20 m) 3. Zapadna ravan - najstariji dio Australije, pustinje gospodarstvo utemeljeno na rudarstvu (boksit, ugljen, željezna ruda, nafta, plin, uran) i poljoprivredi ( visokomehanizirana, meso, pšenica, vuna) - danas tercijarno društvo KINA (Peking) - površina = mil km², 1. 3 milijarde stanovnika, najmnogoljudnija država svijeta BDP/st. srednje razvijena država - BDP = 4222 mlrd. USD 3. po veličini gospodarstvo svijeta - G9 (G7 + Rusija i Kina) - najbrži gospodarski rast u posljednjem desetljeću - zaustavljen demografski rast antinatalitetna populacijska politika (ograničen broj djece na jedno) 17

18 podjela Kine: 1. PRAVA KINA - istočni dio Kine, obalna Kina (najnaseljeniji i gospodarski najvažniji dio Kine) 2. VANJSKA KINA - unutrašnjost Kine (rijetko naseljena) megagradovi: Shanghai (18 mil.) najveća svjetska luka Guangzhou (15 mil), Beijing (13 mil.) god. Hong Kong vraćen Kini god. Macao vraćen Kini velike zalihe energenata: ugljen, nafta, prirodni plin (uvozi naftu) temelj gospodarskog razvoja - izvozno orijentirana industrija (radno intenzivna), obilje jeftine i kvalitetne radne snage - jak primarni sektor - značajni prihodi od turizma RUSIJA (Moskva) površinom najveća država svijeta 17 mil. km² i mil.stan BDP/st. - srednje razvijena država izlaz na 12 mora povijesni razvoj: Kijevska Rusija, Rusko Carstvo osvajanje do Tihog oceana, Baltičkog i Crnog mora leopardova koža SSSR - dominacija u istočnoj Europi (SEV, Varšavski ugovor) - 2. gospodarska sila svijeta nakon gospodarska kriza 1980-ih, pokušaj reformi: perestrojka, glasnost Pad Berlinskog zida raspad SSSR-a na 15 država - niz neriješih pitanja sukobi - negativni trendovi ekonomskog razvoja od godine - sve veće zaostajanje za Zapadom - opasnost od velike količine nuklearnog oružja REGIONALIZACIJA RUSIJE: 18

19 - najveća prirodna bogatstva u svijetu prirodne regije: 1. Europska nizina - najgušće naseljena i najrazvijenija regija - Moskva - demografsko, ekonomsko, političko središte države - prometni položaj na pet rijeka, čime je povezana s 4 mora i Kaspijskim jezerom - Sankt Peterburg - drugo najveće središte Rusije, nekadašnja metropola 2. Ural - zalihe željezne rude, bakra; industrija - Čeljabinsk 3. Zapadnosibirska nizina - najveća nizina na svijetu, nafta, prirodni plin 4. Središnjesibirska visoravan - rude (Kuznjecki bazen), šume, HE 5. Istočnosibirsko pobrđe - rude, šume; rijetko naseljena regija - glavna nodalno-funkcionalna žarišta: Moskva (13.5 mil.st), Sankt Peterburg (4.8 mil.st), područje Volga-Ural, transsibirska željeznica okosnica života u središnjoj i istočnoj Rusiji LATINSKA AMERIKA - GOSPODARSKI USPONI I PADOVI Latinska Amerika = Srednja + Južna Amerika Latinska Amerika = kontinent kontrasta 19

20 prirodno-geografska regionalizacija: Meksiko, Srednja Amerika, Karipski otoci, Planinski andski prostor, Porječje Amazone i Orinoca, Područje savana i pampa, Sredozemni i umjereni pojas juga - prirodna bogatstva: nemetali, nafta i prirodni plin razvoj gospodarstva: do 1950-ih izvoz poljoprivrednih proizvoda i ruda ih - industrijalizacija zaduživanje - negativni učinci: politička nestabilnost, diktatorska vlast, mafija, komunizam ih - izgubljeno desetljeće (promjena cijena, inflacija) ih - spori gospodarski oporavak - trgovačka usmjerenost na razvijene države Zapada - najveće regionalne i socijalne razlike u razvijenosti BRAZIL - GOSPODARSKI DIV JUŽNE AMERIKE (Brasilia) površina = 8.5 mil km² i 193 mil.st. gotovo 50 % površine i stanovništva Južne Am BDP/st. BDP = mlrd USD 10. gospodarstvo svijeta! - završena demografska tranzicija - heterogeno stanovništvo: Indijanci, crnci, Europljani, Azijci, mješanci socijalne razlike - brazilska kultura: rimokatolici + portugalski jezik + stil života prirodno-geografske regije: 1. Amazonsko područje: bujan biljni i životinjski svijet, problem krčenja tropskih kišnih šuma 2. Sjeveroistočno područje: monokulturna poljoprivreda 3. Središnji dio i južne ravni: rude, poljoprivreda - obilje prirodnih bogatstava: željezna ruda, boksit, kositar, nafta, prirodni plin... 20

21 etape razvoja gospodarstva: 1. do 1960-ih - izvoz sirovina i poljoprivrednih proizvoda 2. od sred ih - model zamjene uvoza = potrebna industrijska roba proizvodi se u Brazilu 1980-ih izgubljeno desetljeće, raste vanjski dug 3. od 1990-ih - otvaranje brazilskog tržišta, dolazak stranog kapitala, propulzivnost megagradovi: Sao Paulo i Rio de Janeiro trokut Sao Paulo-Rio de Janeiro-Brasilia = gosp. i demograf. najaktivnije područje u Brazilu - snažna litoralizacija - nedovoljna trgovinska razmjena sa susjedima glavni trgovački partneri su države razvijenog Zapada ARGENTINA (Buenos Aires) - površinom i veličinom gospodarstva druga, a brojem stanovnika treća država Južne Amerike - najviši životni standard u Južnoj Americi prirodne regije: Međurječje, Pampa, Gran Chaco, Patagonija - razvoj temeljen na prirodnim bogatstvima (plodno tlo, pašnjaci, nafta) - izvoz žita i mesa u Europu krajem 19. st. učinili su je bogatom - danas to prirodno bogatstvo nije dovoljno za jaku gospodarsku silu - utjecaj SAD-a metropolitansko područje: Buenos Aires - visok stupanj urbanizacije (90%) ČILE (Santiago) - nepravilan, izduženi oblik prirodne cjeline: 21

22 a) pustinja Atacama - najveće svjetske zalihe nitrata i bakra b) srednji Čile - 90% stanovništva, glavni grad Santiago i luka Valparaiso c) južni Čile - fjordovi - otvoreno gospodarstvo - latinskoamerički tigar - monocentrični prostorni razvoj Argentine, Čilea i Urugvaja AZIJA - NAJVEĆI KONTINENT - kontinent superlativa i suprotnosti s oko 4 milijarde stan. prirodno-geografske regije: 1. Sibir - šumska i rudna bogatstva, slabo naseljen 2. Kinesko-korejska regija - prostor s najviše stanovnika na Zemlji 3. Indokina - heterogena etnička struktura, velike razlike u razvijenosti 4. otočna Azija - velike razlike u razvijenosti 5. Himalajska geografska regija - slabo naseljena 6. Indijski potkontinent - jedna od najnaseljenijih regija na svijetu 7. Središnja Azija - suha klima, golema prirodna bogatstva 8. Jugozapadna Azija - islam, nafta, sukobi demografska polarizacija - velika gustoća naseljenosti: istočna i sjeveroistočna Kina, Koreja, obalni dio Indokine, Bangladeš, Indija, Pakistan, Japan, Filipini i središnji otoci Indonezije polarizacija gospodarstva: 22

23 a) visokorazvijene države: Japan, azijski «tigrovi», izvoznici nafte u Zaljevu, Izrael b) slabije razvijeni dijelovi: južna Azija, unutrašnja Azija, dijelovi jugoistočne Azije - brojni sukobi usporavaju gospodarski razvoj KOREJSKI POLUOTOK - GOSPODARSKI POLET I GLAD U SUSJEDSTVU - Sj. Koreja - prostorno veća, demografski manja (24 mil.st.), izrazito siromašna - J. Koreja - prostorno manja, dvostruko više stanovnika (48 mil.st.), vrlo gusto naseljena, visoko razvijena država Korejski rat 2 države, paralela 38º sjeverne geog.širine = granica SJ. KOREJA: komunizam, planska privreda, zatvorenost, siromaštvo, nuklearno oružje - bogatstvo prirodnim izvorima - ugljen, željezna ruda - Pyongyang glavni grad J. KOREJA: tržišno gospodarstvo i model usmjerenosti na izvoz, pomoć SAD-a i Japana - azijski tigar - siromašna prirodnim izvorima uvoz litoralizacija - nodalno-funkcionalna središta: Seoul (glavni grad), Pusan, Ulsan INDIJA - (PRE)BRZI RAST STANOVNIŠTVA (New Delhi) površinom sedma, 1.2 mlrd stan.- druga država u svijetu - gusta naseljenost, koncentracija stanovništva u Sjevernim nizinama - najveće aglomeracije: Delhi, Bombay, Calcuta, Madras prirodno-geografske regije: 1. Himalaja - gospodarski zaostao prostor; HE 2. Sjeverne nizine - slabo produktivna poljoprivreda; nafta i plin 3. Dekan - bogatstvo ruda (Fe ruda, ugljen) - razvoj gospodarstva nakon nagla industrijalizacija, zelena revolucija - slabo razvijeno gospodarstvo - svjetska važnost: 12. po veličini gospodarstvo svijeta, nuklearna sila, svemirski program, visoke tehnologije - 2/3 izvoza - industrijska roba 23

24 - slabije uključena u izvozno orijentiranu industriju (slabija sređenost društva, niža kvaliteta radne snage) manje stranih ulaganja - razvoj kvartarnih djelatnosti - naglo prestrukturiranje prema tercijarnom društvu, velike socijalne razlike JUGOZAPADNA AZIJA - REGIJA KOJA «PLIVA» NA NAFTI - siromaštvo prije vađenja nafte najveće svjetske zalihe nafte - visoka razvijenost, ali i visoke stope rasta stanovništva (utjecaj islama) - manjak domaćih stručnjaka, ovisnost o zapadnoj tehnologiji Meka i Medina - središta islama - vađenje nafte slabo prati daljnji industrijski razvoj, osim u Saudijskoj Arabiji - utjecaj stranih MNK i utrka za profitom česti sukobi AFRIKA - ZABORAVLJENI KONTINENT prirodno-geografske regije: 1. Niska Afrika - Obalne nizine - Sjeverne planine - Saharska ravan - Zapadna ravan - Zavala Nila - Zavala Konga 2. Visoka Afrika - Sustav rasjeda - Istočno visočje - Južna visoravan - Obalne nizine - Madagaskar 24

25 povijesno-geografski razvoj: - sjeverna Afrika - dio Staroga svijeta - subsaharska Afrika - srednjovjekovna kraljevstva i carstva st. - Europljani nasilno prekinuli demografski, politički i gospodarski razvoj Afrike trgovina robljem, osvajanje kolonija - dekolonizacija Afrike ih godina niz problema u gospodarskom razvoju EKSPLOZIJA STANOVNIŠTVA AFRIKE PRAĆENA GLAĐU - model razvoja temeljen na prirodnim izvorima najveće bogatstvo ruda, izvora energije, drveta i mlade radne snage u svijetu - važna rudarska područja: Transvaal i Oranje (JAR), Shaba ili Katanga (Kongo), Kabilia (Alžir) demografska eksplozija - rast gradova - paraurbanizacija najveći afrički gradovi: Kairo (Egipat), Lagos (Nigerija), Kinshasa (DR Kongo), Johannesburg (JAR) - nakon dekolonizacije pad BDP-a - etnička, vjerska i jezična heterogenost - brojni narodi i plemena + neprirodne granice država česti sukobi JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA - NAJRAZVIJENIJA ZEMLJA AFRIKE najveće gospodarstvo u Africi povijesno-geografski razvoj: a) st. nizozemska kolonija na JZ starosjedioci (Bušmani i Hotentoti, bantu narodi na istoku i JI) se miješaju s europljanima, nastaju Buri (slobodni građanin) i jezik afrikaans b) 19. st.- britanska kolonija Kapland (na J) povlačenje Bura u unutrašnjost i osnivanje država Natal (uz Indijski ocean), Transvaal (na S) i Oranje (središnji dio) burski ratovi pobjeda UK c) 20. st. - stvaranje Južnoafričke unije rasni zakoni JAR rasna diskriminacija od 1950-ih je ozakonjena (apartheid) sukobi s crnačkom većinom demokratske promjene 1990 d) Južna Afrika, prvi višerasni izbori, crnački predsjednik Nelson Mandela prirodno-geografske regije: Središnji ravnjak, Južne planine, Obalni pojas, Kalahari 25

26 tri glavna grada: Pretoria (Tswane) - sjedište vlade, Cape Town - sjedište Parlamenta Bloemfontein - sjedište Vrhovnog suda - gospodarstvo temeljeno na rudnim bogatstvima i njihovu izvozu - rasna i etnička heterogenost stanovništva nodalno-funkcionalne regije: 1. Središnji dio Transvaala 1/3 rudarstva, industrija 2. Jugozapad + Cape Town - industrija, poljoprivreda 3. Središnji dio Oranja - rudarstvo, industrija, poljoprivreda 4. Obala Natala + luka Durban - pomorski promet 5. Jugoistočna obala Kaplanda - rudarstvo, industrija - tercijarizacija društva i gospodarstva - velike socijalne razlike ALŽIR - POVIJESNO I KOLONIJAlNO NASLJEĐE (Alžir) - površinom druga država Afrike, treća po veličini gospodarstva - rijetko naseljena prirodno-geografske i gospodarske regije: 1. Mediteranski pojas - najrazvijeniji i najnaseljeniji dio (75%) 2. Sredozemni Atlas - rudarstvo i stočarstvo 3. Zavala šotova - nomadsko stočarstvo 4. Saharski Atlas - rijetka naseljenost 5. Sahara - najveći dio Alžira, oazna naseljenost 26

27 povijesno-geografski razvoj: berberske države, dio Arapskog Carstva, Osmanskog Carstva, dio Francuske - nakon dekolonizacije politička i društvena nestabilnost ustanci Berbera, islamski fundamentalizam velika rudna bogatstva - nafta, plin, fosfati izvoz nafte i plina u Francusku i Italiju - važnost djelatnosti primarnog sektor 27