Peskiza foun kona ba Novas investigações sobre New research on Penelitian baru mengenai. Timor-Leste



Documentos relacionados
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE GABINETE DO PRIMEIRO-MINISTRO

Husi almamater ida, ho neon ida, hamutuk nu udar roman ba Timór-Leste

GLOSÁRIU ELEISAUN NIAN

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE GABINETE DO PRIMEIRO-MINISTRO DISKURSU HOSI SUA EXCELENCIA PRIMEIRU MINISTRU KAY RALA XANANA GUSMÃO

Pobreza no moris iha TL

Educação Ambiental em Timor-Leste. Manual para Professores de Estudo do Meio

Helder Lopes Principal Economist and Chief of Staff Ministry of Finance

Relatorio ba Comissaun C Parlamento nian kona ba TSP II nia Missaun

Komentáriu Ba Diresaun Jerál Estatístika - Ministériu Finansa Timor-Leste. Kestionariu Peskiza ba Atividade Negósiu 2015 Nian.

2. Informasaun foun kona ba projetu

Komponente PTM. Efeitu hosi Projetu Tasi Mane ba ekonomia no povu nia moris. Impaktu TMP ba sosio-ambiental. Projetu infrastrutura Petróleu Tasi Mane

Liufali tan ITIE nian. Modelo transparência Timor-Leste nian

III LEGISLATURA 3.ª SESSÃO LEGISLATIVA

Proposta Reforma Lei Tributária Hs. Viriato Seac (2)

III LEGISLATURA 3.ª SESSÃO LEGISLATIVA

9 \1.?9 DEBATE age 2016 ~ INTERVENCAO INICIAL BANCADA FRETILIN

Timor-Leste MAIS CIDADANIA, MAIS DESENVOLVIMENTO. Mais e melhor intervenção local das Organizações da Sociedade Civil

La o Hamutuk Institute Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Pergunta Taur Matan Ruak Francisco Guterres Lu-Olo

Deklarasaun Sosiedade Sivíl ba Enkontru Timor-Leste ho Parseiru Dezenvolvimentu iha Setór Dezenvolvimentu Ekonómiku 1 19 Juñu 2013

Seja um bom cidadão, seja um novo herói para a nossa Nação Política e Estrategia do Investimento Fundo Petrolífero

Reflexão Mensal Nº 4 Junho Irmã Rose Therese Nolta, SSpS no Irmão Brian McLauchin, SVD

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN SISTEMA JUDISIÁL SUBMISAUN: EZBOSU LEI IMPRENSA VERSAUN DAHULUK

Komentáriu Sosiedade Sivíl ba Enkontru Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste iha Setór Ekonomia. 6 Juñu Konteúdu.

MATADALAN BA ANTEPROJECTO DO REGIME ESPECIAL PARA A DEFINIÇÃO DA TITULARIDADE DE BENS IMÓVEIS (LEI DE TERRAS) VERSAO PARA KONSULTA PUBLICA

Terça-feira, 15 de setembro de 2015 I Série-A 01 JORNAL III LEGISLATURA 4.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( ) REUNIÃO PLENÁRIA DE 15 DE SETEMBRO DE 2015

Educação Ambiental em Timor-Leste. Manual Para Professores de Estudo do Meio

Hatene kona ba Compreender Understanding Mengerti. Timor Leste

INTERVENSAUN POLITIKA BANKADA PARTIDO CNRT NIAN, IHA ÂMBITU RE-APRESIASAUN BA VETO POLITIKO BA OJE 2016, HUSI SUA EXCELÊNCIA,...

Komentáriu husi La o Hamutuk ba Enkontru Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste iha Jullu 2016

DEKLARASAUN UNIVERSÁL DIREITUS UMANUS NIAN

Sertifikadu Investidór Certificado de Investidor. Kestionáriu Questionário

Ekipa dezenvolve Kualifikasaun. Esperensia Dezenvolve Kualifikasaun Nasional no Kursu area Servisu Sosiàl Nivel de Juñu 2017

PRESIDÊNCIA DA REPÚBLICA GABINETE DO PRESIDENTE

República Democrática de Timor-Leste Ministério da Agricultura e Pescas. Tékniku Kuda Fehuk Midar Ne ebé Di ak

REJIME ATU REGULA NA IN BA BENS IMÓVEIS NE EBÉ LAIHA DISPUTA

Estratejia Dezenvolvimentu ba Sistema Pagamentu Nasionál Timor-Leste

Observasaun Preliminariu KKFP kona ba Orsamento Geral do Estado 2009

1. Ha'u halo ona alerta katak investimentu daudaun nian labele sakrifika dezenvolvimentu aban-bainrua nian.

Deklarasaun Sosiedade Sivíl ba Enkontru Timor-Leste ho Parseiru Dezenvolvimentu iha 2012

REZUMU ANÁLIZE JURÍDIKU

REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE PARLAMENTU NASIONAL

Proposta Lei Komisaun Anti Korupsaun

Boletim Económico. Publikasaun fulan tolu husi Autoridade Bankária no Pagamentos Timor-Leste nian

Pareser husi La'o Hamutuk kona ba asuntu agrikultura no rai liga ho proposta orsamentu jeral Estadu 2015

JPN I SÉRIE A AR ( ) SUMÁRIO

PM timoroan husu realizmu iha planeamentu ba Orsamentu Estadu 2017 nian

SURVEY 2013 IHA TIMOR-LESTE KONA-BA ASUNTU SEGURANSA NO POLÍTIKA

KONVENSAUN INTERNASIONÁL KONA-BA DIREITU EKONÓMIKU, SOSIÁL NO KULTURÁL

Orsamentu Jeral Estadu 2012 ha belit liu tan Malisan Rekursu ba Timor-Leste

Analiza no monitor Orsamentu Jerál Estadu

VERSÃO EXPERIMENTAL BA JORNAL PARLAMENTO NACIONAL TIMOR-LESTE

Relatóriu husi Grupu Serbisu kona-ba Revizaun Periódika Universál*

EPS Servisus móveis (App) manual

Demisaun Governu no Disolusaun Parlamentu Nasional

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTER GABINETE DO PRIMEIRO-MINISTRO

Konstrusaun Estadu ba tinan sanulu oin mai: Reflesaun kona ba esperiênsia no expektativas Timor-Leste nian kona ba konstrusaun Estadu

Um brevíssimo olhar sobre a Literatura de Timor

Avó Me ar. Tuir imi-nia hanoin, Sandrina tenke halo saida atu ajuda nia avó?

Analiza Orsamentu Seitor Siguransa do Estadu ba Tinan 2012: Tuir Prespektiva Sosidade Sivil Nian

Favor revee hikas projesaun husi reseita no despeza total bainhira ita-boot halo revizaun ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2015.

Submisaun Ba Prezidente da Repúblika Timor-Leste. Husi. La o Hamutuk. relasiona ho

Surat posisaun Timor-Leste nian - TSDA nia Futuro

Hanoin balu husi La o Hamutuk ba Konferensia Regional EITI iha Timor-Leste

PARLAMENTO NACIONAL BANCADA PARLAMENTAR DO PARTIDO DEMOCRÁTICO Rua Formosa Dili Timor Leste Tlp: /

Dezenvolvimentu projetu infrastrutura sira no dezafiu ba implementasaun Lisensamentu ambientál iha Timor-Leste.

INTERVENCAO IHA PARLAMENTO NACIONAL DEBATE ORCAMENTO Husi Jose Luis Guterres, Frenti-Mudansa, 23 Novembru 2016

Proposta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2015 ba Polisiamentu Komunitariu Presiza Apoiu Polítika husi Parlamentu Nasional

Submisaun ba Komisaun A Parlamentu Nasionál Repúblika Demokrátika de Timor-Leste

Lia ba loron ohi maka ne e deit obrigado no consederação.

Matadalan ba ema ne ebé precisa durubassa (organiza evento ka sai orador)

Jose Neves Samalarua

La o Hamutuk. Ezboso Lei Anti-Korupsaun

INFORMASAUN MERKADU TRABALLU LABOR MARKET OUTLOOK

INTERVENSAUN BA PLENÁRIA EXTRAORDINÁRIA IHA PARLAMENTU NASIONAL KONA BA APRESIASAUN FOUN DEKRETO PARLAMENTU NASIONAL Nº20/III - OGE 2016

Submisaun Hamutuk Sosiedade Sivil-nian ba Ministeriu da Justisa kona-ba Anteprojecto Lei de Terras (Versaun Segundu) 19 Outubro 2009

Husi: Decio Ribeiro Sarmento, BMSc, MPH

Pergunta ba Partidu Polítiku La o Hamutuk nia pergunta ba Partidu Politíku sira ne ebé sei kompete iha Eleisaun Parlamentar periodu

Xanana Gusmão defends historic purchase of Greater Sunrise participation

MINISTÉRIO DA JUSTIÇA. Consulta Pública. Anteprojekto de Lei estabelese Regime Espesial hodi Define Titularidade ba Bens Imoveis (Lei de Terras)

Orsamentu Jerál Estadu no Sustentabilidade Ekonómiku

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN #1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA

Submisaun Luta Hamutuk Orçamento Rectificativo do Orçamento Geral do Estado 2010

East Timor Agriculture Network and Virtual Library Rede agrícola e biblioteca virtual de Timor Leste

6:16 das kwat minut śiźɨme 6:37 kɨź kwiń minuttek śiźɨm 7:07 śiźɨm minut támɨse 7:51 ukmɨs minuttek támɨs 10:00 das ćas. Kəńa aĺi dɨr?

AVALIASAUN BA SETÓR NE E (SUMÁRIU): TRANSPORTE TERRESTRE/ESTRADA. 1. Dezempeñu, Problema, no Oportunidade sira iha Setór ne e

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA TIMOR-LESTE

Organizasaun Sociedade Civil Nia Submisaun Relasiona Orsamentu Jeral do Estadu 2019

INFORMASUN KONA-BA POLÍTIKA RAI

Ohin, Bankada Partido CNRT hakarak halo apresiasaun jeral no perspektiva global e politika ba OGE tinan 2013.

Orsamentu Estadu 2012

Série I, N. 42 SUMÁRIO. Jornal da República. Quarta-Feira, 23 de Novembro de 2011 $ 1.00 DIPLOMA MINISTERIAL NO. 23/ 2011.

UPDATE No.9 Quarta feira, 9 de Maio 2001 TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E

REJIME ESPESIÁL KONA-BÁ DEFINISAUN NA IN BA BEM IMÓVEL NIAN

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 5 JOVEN SIRA HO DEFISIENSIA

AVALIASAUN BA SETÓR PRIVADU (SUMÁRIU)

Terça-feira, 26 de Junho de 2018 I Série-A / N.º 4 JORNAL V LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( ) REUNIÃO PLENÁRIA DE 26 DE JUNHO DE 2018

Quarta-feira, 13 de Junho de 2018 I Série A - N.º 1 JORNAL V LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( ) REUNIÃO PLENÁRIA DE 13 DE JUNHO DE 2018

IV GOVERNO CONSTITUCIONAL SECRETARIA DE ESTADO DO CONSELHO DE MINISTROS... KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Reforma Polísia no Jéneru

Transcrição:

Peskiza foun kona ba Novas investigações sobre New research on Penelitian baru mengenai Timor-Leste 1

Proceedings of the Communicating New Research on Timor-Leste Conference, Centro Formação João Paulo II, Comoro, Dili, Timor-Leste, 30 June 1 July 2011. Edited by Michael Leach, Nuno Canas Mendes, Antero B. da Silva, Bob Boughton and Alarico da Costa Ximenes. This collection first published in 2012 by the Timor-Leste Studies Association (www.tlstudies.org) Printed by Swinburne Press. Copyright 2012 by Michael Leach, Nuno Canas Mendes, Antero B. da Silva, Bob Boughton, Alarico da Costa Ximenes and contributors. All papers published in this collection have been peer refereed. All rights reserved. Any reproductions, in whole or in part of this publication must be clearly attributed to the original publication and authors. Cover photo courtesy of UN Photo by Martine Perret. Design and book layout by Susana Barnes and Hannah Loney. ISBN 978-0-85590-832-4 2

Contents Lia Maklokek Prefácio Foreword Prakata 6 Peskiza Foun kona ba Timor-Leste 1. Timor-Leste no komplexidade Paises Sub-dezenvolvidu Antero Benedito da Silva ho Mario da Silva Carvalho 2. Lulik: Valor Fundamental Timoroan Nian Jose Josh Trindade 3. Peskiza No Treinamentu JSMP Konaba Lei Jontra Violensia Domestika Francisca da Silva 4. Arkiolojia Konstrusaun Ba Nasaun: Importansia Hosi Matenek Arkiolojia Ba Indentidade Nasional Timor-Leste Nian Nuno Vasco Oliveira 5. Medisina Sosial iha Timor-Leste Tim Anderson [Tradusaun: Nuno Rodriguez] 6. Sistema Halo To os Uza Lehe Hodi Hasa e Produsaun, Hamate Du ut No Hadia Rai Marcos Correia Vidal ho Rob Williams 7. Varidade ba batar balu, bele hetan produsaun aas, ho bele tahan ba fuhuk Felisberto A. Soares, Joao Bosco da Costa RB, Leandro C.R. Pereira Abril de Fatima ho Robert L. Williams Novas Investigações sobre Timor-Leste 8. Arqueologia e Nation Building: Importância do Conhecimento Arqueológico Para a Identidade Nacional de Timor-Leste Nuno Vasco Oliveira 9. Registos Escritos, Memórias, Objectos e Saberes... A Importância do Conhecimento e da Recuperação da Informação Histórica Sobre Timor Para a História de Timor-Leste Ana Cristina Roque, Nuno Vasco Oliveira,Vítor Rosado Marques 10. Para além do visível. Percepções de direitos humanos nos murais e graffiti de Timor-Leste Marisa Ramos Gonçalves 11. Despontar do romance em Timor-Leste Isabel Moutinho 12. Riqueza ou preço da noiva? Regimes morais em disputa nas negociações de casamento entre elites urbanas timorenses Kelly Silva 13. Apresentar novas investigações sobre Timor-Leste: Percursos, estratégias e representações socioculturais de um grupo de estudantes timorenses em Portugal Dália Cristóvão, Pedro Nogueira 14. O impacto da agricultura itinerante no bem-estar das populações rurais e nos ecossistemas naturais e semi-naturais de Timor-Leste Maria Jesus, Pedro Henriques, Pedro Laranjeira, Vanda Narciso 15. Produção, consumo e importância da cultura do arroz: da colonização portuguesa a Timor- Leste independente Jorge da Silva, Pedro Henriques, Fátima Jorge, Vanda Narciso 16. O impacto do desempenho da Cooperativa Café Timor na satisfação e qualidade de vida dos seus membros Carlos da Conceição de Deus, Pedro Henriques, Fátima Jorge, Vanda Narciso 17. O papel dos sistemas tradicionais de uso da terra no bem-estar das populações rurais de Timor-Leste Pedro Damião de Sousa Henriques, Vanda Narciso, Manuel Branco 18. Notas sobre a política externa portuguesa e os interesses portugueses em Timor-Leste Nuno Canas Mendes 8 9 16 30 35 42 53 56 61 62 69 74 82 87 92 98 104 111 118 125 3

New Research on Timor-Leste 19. Talking in the fourth language: Oral English class discussion strategies and topic preferences in a Timor-Leste university Marcos Antonio Amaral, Agustinho da Conceição Anuno, Jose da Costa, Sancho Patricio, and James McLellan 20. Aid: is it worth it? Tim Anderson 21. Developing Museum to Museum Cultural Engagement between Australian and Timor-Leste Cecilia Assis and Robyn Sloggett 22. Health Professionals and Lawyers Understandings of Domestic Violence and the Domestic Violence Law: the 2011 Judicial System Monitoring Program survey Suzanne Belton 23. A Political Ecology of Land Tenure in Timor Leste: Environmental Contestation and Livelihood Impacts in the Nino Konis Santana National Park Alexander Cullen 24. Agronomic Responses and Nitrogen Use Efficiency of Local and Introduced Corn (Zea Mays L.) Genotypes to Different Levels and Sources of Nitrogen in Two Corn Growing Areas in Timor- Leste Agustinho da Costa Ximenes 25. Popular Socialist Democracy of the RDTL 1 1975-1978 Antero Benedito da Silva 26. Social & Emotional Learning Mariano Dos Santos 27. The role of participatory arts in social change in Timor Leste: discussing outcomes for project stakeholders Kim Dunphy 28. A preliminary investigation into the history of the old fort at Maubara Steven Farram 29. Making Histories: Whose Stories Are Told? Some Considerations From Maubara Steven Farram and David Mearns 30. If My Aunty Had Balls, She d Be My Uncle: Dubious Counter-Factuals in East Timorese History Clinton Fernandes 31. Modernising Timor-Leste: Moving beyond ideology Damian Grenfell 32. Gender Issues in Timor-Leste and the Pacific Islands: Practical Needs and Strategic Interests revisited Helen M. Hill 33. Mari Alkatiri: Islamic Identity and legitimacy in Timorese (inter-)national Politics Melissa Johnston 34. Family influences on long-term and short-term child growth in Ossu area, Timor-Leste Debra S Judge, Katherine A Sanders, Nadine Reghupathy, Pedro Canisio Amaral, and Lincoln H Schmitt 35. Domestic Violence in Timor-Leste: A New Law and New Obligations to Face Old Challenges Amrita Kapur 36. Information Access and Community Empowerment: The impact of media on civil and civic engagement in Bobonaro, Timor-Leste Jessica Knowles 37. FITUN: A preliminary history of a clandestine movement Michael Leach 38. Women s Activism in Timor-Leste: A Case Study on Fighting Women Hannah Loney 39. The impact of policy on language and learning: the experience of teachers Marie Quinn 40. Timorese teachers as agents for change or replicators of the past? Ritesh Shah 41. State-led prosperity or runaway state-building? Timor-Leste s new development strategy Dennis Shoesmith 42. Negotiating nation and tradition: Analyzing East-Timorese state-formation from the perspective of Brazilian Anthropology Kelly Silva and Daniel S. Simião 129 130 136 143 151 158 166 171 181 187 194 199 204 209 215 224 233 242 248 255 265 270 277 285 290 4

43. Mother tongue-based multilingual education: A new direction for Timor-Leste Kerry Taylor-Leech and Agustinho Caet 44. Prospects for the Establishment of a Community-Based Tourism Network in Timor-Leste Denis Tolkach, Brian King, and Michael Pearlman 45. Timor history 1974-1999: Finding, preserving and accessing primary sources John Waddingham New Research on Timor-Leste : Adult and Popular Education 46. Adult and Popular Education in Timor Leste Bob Boughton 47. Reflections on papers delivered: An international perspective: Remarks on papers presented in the thematic stream, Adult and Popular Education In Development, Understanding Timor- Leste Conference Daniel Schugurensky 48. Maintaining a Civic Nation: social cohesion in Timor-Leste Paddy Tobias 49. Becoming a Nation of Readers in Timor-Leste Benjamim de Araújo e Corte-Real and Sjaak Kroon 50. Discourses about adult literacy and about liberation interwoven: recollections of the adult literacy campaign initiated in 1974/5 Estêvão Cabral and Marilyn Martin-Jones 51. Adult literacy in multilingual Timor-Leste: First results of a study Danielle Boon and Jeanne Kurvers 52. Fataluku Language and Literacy Uses and Attitudes in Timor-Leste Edegar da Conceição Savio, Jeanne Kurvers, Aone van Engelenhoven and Sjaak Kroon 53. Adult literacy, political participation and democracy Bob Boughton Penelitian Baru Mengenai Timor-Leste 54. Kepentingan dan Diplomasi Timor Leste di ASEAN Alarico da Costa Ximenes 55. Pengaruh Variasi Sudut Datang Pipa Pancar dan Debit Air Terhadap Unjuk Kerja Turbin Arus Lintang Tingkat ke Dua Domingos de Sousa Freitas 295 302 308 314 315 320 330 336 342 349 355 362 369 370 380 5

Lia Maklokek Prefácio Foreword - Prakata Papel sira inkluindu iha volume ne e ba dahuluk prezenta ona iha Timor-Leste Studies Association nia konferensia: Hato o Peskiza Foun kona ba Timor-Leste, ne ebe organiza iha Centro Formação João Paulo II iha Comoro, Dili, Timor-Leste, 30 Junio 1 Julio 2011. TLSA organisa konferensia ba dala tolu ona, dala uluk iha Melbourne (2005) no dala ruak iha Dili (2009). Delegasaun Timor oan no internasional sira atus ida resin mak hato o sira nia hakerek durante loron rua resin. Karater distintu ida konferensia ne e nian mak organiza iha lian ha at: Tetun, Portugues, Indonesia no Ingles. Aprosimasaun ida ne e reflete diversidade linguistika Timor-Leste nian, no la o ho suksesu. Volume ida ne e reflete aprosimasaun ne e. Editor sira hakarak tebes hato o obrigadu ba Universidade Nacional de Timor Lorosa e (UNTL) nia parseiru ne be halo atu bele hala o konferencia ida ne e, hamutuk ho Ministeriu Edukasaun Timor Leste nian, Swinburne University of Technology no Universidade Técnica de Lisboa. Ami partikularmente hato o obrigadu ba hakerek nain sira no hein katak volume ida ne e sei asiste estudante no akademiku sira iha Timor-Leste, no sira seluk ne ebe iha rai liur, ne ebe hakarak komprende diak liu tan desafiu no oportunidade oi-oin ne be nasaun foun ida ne e hasoru tuir tinan 10 independenisa nian. * As comunicações incluídas neste volume foram inicialmente apresentadas na conferência Apresentar Novas Investigações sobre Timor-Leste, organizada pela Timor-Leste Studies Association, no Centro de Formação João Paulo II, em Comoro, Díli, Timor-Leste, nos dias 30 de Junho e 1 de Julho de 2001. Esta foi a 3.ª conferência da TLSA, depois de Melbourne (2005) e Díli (2009). Mais de 100 conferencistas Timorenses e internacionais apresentaram os seus papers durante os dois dias. Uma das características distintivas da conferência foi o facto de ter decorrido em quatro línguas: Tetum-Díli, Português, Bahasa Indonesia e Inglês. Esta escolha reflete a pluralidade linguística de Timor-Leste e teve um grande êxito. Este volume, devidamente revisto por uma comissão de editores, espelha esta orientação. Os editores gostariam de agradecer à Universidade Nacional de Timor-Lorosa e (UNTL), pela parceria que tornou esta conferência possível, assim como ao Ministério da Educação de Timor-Leste, à Swinburne University of Technology, ao Instituto Superior de Ciências Sociais e Políticas da Universidade Técnica de Lisboa (e também à Fundação para a Ciência e Tecnologia, no âmbito do projecto PTDC/CPO/71659/2006). Agradecemos em especial aos autores dos textos que agora se apresentam e esperamos que este volume possa ser útil aos estudantes e académicos em Timor-Leste, e também àqueles que, fora do país, desejam entender melhor os muitos desafios e oportunidades que esta nova nação enfrenta depois de 10 anos de independência. * The papers included in this volume were first presented at the Timor-Leste Studies Association s Communicating New Research on Timor-Leste conference, held at the Centro Formação João Paulo II in Comoro, Dili, Timor-Leste, 30 June -1 July 2011. This was the 3 rd TLSA conference, following our conferences in Melbourne (2005) and Dili (2009). More than 100 East Timorese and international delegates presented papers over two days. The conference was organised into four language streams; with papers presented in Tetum-Dili, Portuguese, Bahasa Indonesia and English. This approach reflected the linguistic diversity of Timor-Leste, and proved a great success. This volume of edited papers reflects this approach. The editors would like to thank the National University of Timor-Lorosa e (UNTL) for the partnership that made this conference possible, along with the East Timorese Ministry of Education, Swinburne University of Technology, and the Technical University of Lisbon. Thanks also to Hannah Loney and 6

Susana Barnes for assistance in the production of this collection, and to James Scambary for his assistance in conference organisation. We particularly thank the authors of these papers, and once again hope that this volume will assist students and academics in Timor-Leste, and also those outside the country who wish to better understand the many challenges and opportunities facing this young nation after 10 years of independence. * Tulisan-tulisan yang dimuat dalam volume pertama ini sudah dipresentasikan oleh Timor-Leste Studies Association s pada konferensi: Komunikasikan penelitian baru mengenai Timor-Leste, diselenggarakan di Centro Formação João Paulo II, Comoro, Dili, Timor-Leste, 30 Juni 1 Juli 2011. Ini adalah Konferensi yang ke-3, setelah konferensi kami di Melbourne (2005) dan Dili (2009).Kurang lebih 100 warga Timor-Leste dan delegasi internasional mempresentasikan makalah selama dua hari. Konferensi ini diorganisir kedalam empat bahasa dengan makalah yang disajikan dalam Tetum-Dili, Portuguese, Bahasa Indonesia dan Inggris. Pendekatan ini mencerminkan keberagaman bahasa Timor-Leste, dan menujukkan sebuah kesuksesan.pengeditan tulisan dalam volumen ini merefleksikan pendekatan dimaksud. Para editor ingin berterima kasih kepada Universitas Nasional Timor-Leste sebagai mirta atas penyelenggaraan konferensi ini Menteri Pendidikan dan Kebudayaan Timor-Leste, Universitas Teknologi Swinburne, Dan Universitas Teknik Lisbon. Kami secara pribadi berterima kasih kepada para penulis makalah, dan diharapkan sekali lagi bahwa volumen ini akan membantu pelajar dan akademisi di Timor-Leste, dan juga yang berada di luar negeri yang ingin memahami lebih baik tantangan dan peluang yang banyak yang dihadapi negara yang baru ini Setelah 10 tahun kemerdekaannya. Michael Leach, Nuno Canas Mendes, Antero B. da Silva, Bob Boughton, Alarico da Costa Ximenes. 7

Peskiza foun kona ba Timor-Leste Editor ba artigu lia-tetum Antero B. da Silva 8

I Timor-Leste no komplexidade Paises Sub-dezenvolvidu Antero Benedito da Silva 1 ho Mario da Silva Carvalho 2 Timor-Leste lista ona nudar Nasaun Sub-dezenvolvidu (LDCs) ida, no liu husi LDCs Watch Nepal, Organizasaun Sosiedade Sivil (CSOs) inkluindu universitariu Timor nian foin dadaun mak komesa involvean iha kestaun ne e hahu tinan 2008. Artigu ida ne e antigamente Peace and Conflict Studies Institute- UNTL no FONGTIL hatoo ba Forum LDCs nian iha Kuartel Regional ONU nian iha Bangkok fulan Outobru 2010, ne ebe diskuti kestaun ruma konaba progresu no regresu dezenvolvlimentu besik tinan sanulu resin ne e iha Timor-Leste. Ba dahuluk ami hakarak foti kestaun basiku sira relasiona ho LDCs nia indikador dezenvolvimentu; segundu, ami sei lori ba diskusaun istoria suksesu no desafios hodi bele realiza objektivu dezenvolvimentu sira ne e balun inkluindu sira balun ne ebe iha Objektivu Dezenvolvimentu Mileniu nian (MDGs), no sei kontinua ho diskusaun badak ida kona evolusaun Organizasaun Nao Governamentais (ONGs) iha RDTL antes remata ho perspektivu ruma kona nasaun RDTL nia diresaun sei posivelmente ba los iha ne ebe. Indikador Dezenvolvimentu no BPoA Nu dar nasaun foun, ho populasaun joven total 1.2 millaun, RDTL sai banati-nain ida (a follower), karik laos banati nain diak ida, ba ideas dominante sira, pratikas modelu dezenvolvimentu oi-oin no sira nia indikador. Historikamente, paises sub-dezenvolvidu sira (LDCs) mosu nu dar produtu husi relasaun disegual sira nian ho nasaun sira famouzu ho naran dezenvolvidu iha parte norte planeta nee. Ba ami atu bele komprende kestaun barak LDCs nian, ami klaramente sei hetan tulun liu, se ami bele foti uluk kestaun basiku sira ne ebe Timor-Leste tenta dadaun hodi hatoman-an ba. Ida, RDTL lista ona nudar pais subdezenvolvidu entre paises sub-dezenvolvidu 49 iha mundu ho karateristika ne ebe defini husi Committee for Development Policy ONU nian. Karateristika sira nee mak: ida, rendementu ekonomika (GNP/GDP) kiik; Rua, Vulnerabilidade ekonomika ne ebe inkluindu indikadores sira hanesan choques naturais, choques comercio, fasil hetan choques (exposure to shocks), ezemplu mak hanesan desastre naturais, ekonomia ne ebe kiik-oan, no ekonomia remotas. Karateristika tolu mak kompostu husi indikador nutrisaun, saude, rejistrasaun iha eskola no alfabetizasaun, hotu ne e hanaran Human Assets Weakness. Human Asset Weakness ne e, la seluk, la let mak indikador dezenvolvimentu sosial ou dezenvolvimentu umana. Ami klaramente hakarak tebes atu hatoman-an ho Committee for Development Policy ONU nian ne e, kona oinsa mak sira hamosu kriteriu sira ne e no oinsa sira nia asesmentu oras ne e dadaun, ne ebe nasaun sira hasoru dadaun krise ekonomia no finansieru. Ita foti deit ezemplu, nasaun sira hanesan Iceland, Grecia, USA no agora nee dadaun mak Republika Irlandez, Portugal, Espana katak kuaze Europa tomak hasoru krise. Nasaun sira ne e hotu sei luta ba sira nia sobrevivensia, luta hela atu kontinua eksiste iha merkadu finansieru nian. Tuir notisias, Portugal karik sei tuir tan ain fatin Iceland no Grecia no sei hetan krise ne ebe seriu liu, economic rescession, kuaze kompania 1,200 ba leten ona mak taka-odamatan no sira trabalhador sira protest loron ba loron. Situasaun ne e dita mai ita katak nasaun sira ne ebe nia ekonomia altamente globalizadu no nakloke makaas ba merkadu finansieru mak la sustentavel no hatudu risku no choques boot liu no afeta makaas liu ba ema barak nia moris umana. Situasaun ne e halo ita hanoin katak afinal crescimento ekonomika ne e mos iha nia limitasaun. Kestaun daruak, mak LDCs nia indikador ne ebe entre indikadores dezenvolvimentu barak mak ita uza iha mundu ne e nu dar sasukat ba progresu no regresu nasaun ida nian. Hanesan mos nasaun barak, 1 Antero Benedito da Silva, Direitor of Peace and Conflict Studies Institute, Fakuldade Siensia Sosial, Universidade Nacional de Timor-Lorosae, ne ebe nu dar mos Facal Point Nasional ba LDCs nian. 2 FONGTTIL 9

Timor-Leste mos dezenvolve ninia sasukat nasional rasik ne ebe inkorpora mos MDGs, ami mos aprende dadaun GNH (Gross National Happiness) Bhutan nian, no indikador LDCs nian, ne ebe inkluindu mos Programa Asaun Bruselas nian (BPoAs) nian. Istoria Suksesu no dezafios Ami hakarak temi hotu kedan BPoA nia objektivu sira iha nee, ba dahuluk, hodi tulun ami hatoo tan objektivu balun karik mak Governu RDTL observa ona tanba universalidade indikadores sira ne e. Objektivu BPoA hitu mak: haburas modelu politika popular ida; Boa governansia iha nivel nasional no internasional; hari kapasidade umana no institusional; hari kapasidade produtivu hodi globalizasaun bele lao mos ba LDCs; hametin knar komersiu iha dezenvolvimentu; reduz vulnerabilidade no proteza meoambiente; mobiliza rikursu finansieru; Ami sei la halo esplikasaun detailas ba planu de asaun sira nee, maibe sei tenta hatoo informasaun jeral sira ne ebe relasiona ho LDCs ninian indikador no ikus liu ami sei lori ba diskusaun pratika demokrasia iha Timor-Leste, ne ebe mos ami observa nudar kestaun sabe ida iha forum ida ne e. Ida, Human Assets Index; RDTL adopta politika edukasaun basiku universal ba ema hotu ne ebe admite Timor oan sira husi kiik too ferik katuas, sira hotu ba eskola, ho nivel registu nian iha eskola primaria as to o 82.7 pursentu tinan letivu 2008/9. Agora dadaun Estadu hari ona eskola 1,271 iha teritoria tomak, ne ebe kompostu husi 1,012 eskola primaria, 168 eskolas pre-sekundariu, no 91 eskolas sekundariu (73 eskola jeneral no 19 eskola teknika). Governu RDTL projeta katak to o tinan 2025, labarik Timor oan sira hotu sei kompleta eskola basiku obrigatoria tinan sia nian. Ho opoiu Governu Cubano, Governu RDTL gradua ona ema hamutuk nain 60,000 resin husi eskola adultu, numeru total pelumenos 300,000 analfabetu, ne ebe kompostu husi kuaze 50 pursentu populasaun adultu nasaun nian. Suksesu ne e hetan depois de Timor-Leste halo kampane intensivu iha tinan hat resin nia laran. Iha ensino superior RDTL hari ona Universidade Nasional ida, admite universidade privadu tolu, no instituisaun hanorin nian tolu tan ne ebe oferese kursu iha area formasaun professores, trainamentu komputadores no siensia basiku sira seluk. Unika Universidade Nasional Timor-Lorosa e tenki habo ot ninian kapasidade atu bele simu graduadu kolejiu nian ne ebe ninian total tinan hirak ikus kuaze 10,000 resin no sei progressivamente aumenta tinan ba tinan. Timor oan sira hamutuk liu 2000 mak estuda iha Indonesia, Governu parseiru sira barak mos mak oferese bolsu estudu ba pos-graduasaun no lisensiatura ba nasaun sira hanesan Irlandia Republika, Nova Zelandia, Australia, Hawai, Portugal no nasaun Asia balun tinan-tinan. Sistema edukasaun Timor nian maske nune e tenki sujeitu ba transformasaun permanente hodi bele responde ba nesesidade nasaun no povu nian. Transformasaun ne e inkluindu iha nivel politika katak edukasaun tenki ba ema hotu iha nivel hot-hotu. Governu tenki difini filosofia edukasaun ida mak korekta, hosi eduka ema sai sientifiku, umana, ida badaen naton, hodi sai ema mak ukun-rasik-an. Konserteza se ami nia sistema diak no konsegue kria surplus umanu ami mos bele exporta ami nian rikursu umanu, ne ebe iha kapasidade, badaen no dignidade aas atu la sai atan ba kompania iha nasaun riku sira hanesan oras ne e dadaun ami nia jovem sira ba iha Europa no Korea de Sul. Orsamentu Jeral Estadu nian tinan 2010 hatudu katak alokasaun orsamentu reduz ba 8.9 pursentu. Situasaun ne e mosu tamba Governu atual halo kompromisu hari Mega Power plant energy, ho ambisaun atu kria industria iha Timor-Leste nu dar dalan ba progressu, tuir modelu modernizasaun Europeu nian. Orsamentu menus tanba mos, Governu aloka osan maka as ba rekoperasaun sosial no politika depois de krise 2006 no aloka fundu asistensia sosial ba veteranos luta nian. Dala ida tan, povu timor la 100 pursentu konkorda ho politika sira ne e hotu, ne ebe defaktu minimiza investimentu iha setor dezenvolvimentu sosial ne ebe sustentavel. Oposisaun sira ne e mos iha rasaun no responsavel. Nasaun sira ne ebe halo suksesu, mak Singapura no Cuba, por ezemplu, tamba sira halo investimentu maka as ba dezenvolvimentu sosial umanu, laos tamba sira riku iha rikursu naturais. Ezemplu seluk mak nasaun Japaun nian ne ebe estagnadu ona iha nivel dezenvolvimentu fisika industrial no sira hahu muda paradigma ba dezenvolvimentu iha area seguransa umana. Tamba ne e, kualker politika ne ebe Governu RDTL halo mak implika alokasaun orsamentu menus ba sektor edukasaun, klaramente regresu ida ne ebe Timor-Leste esperiensia. Universalmente aseitavel katak nasaun ida atu bele sustenta ninia performansia sosial iha setor edukasaun, 10

nia presiza pelumenos 20 pursentu husi Orsamentu Jeral Estadu kada tinan. Timor-Leste foin mak hahu dezenvolve no nasaun ida ne e presiza liu dezenvolvimentu umanu atu aseguru partisipasaun popular ho matenek ba prosesu hot-hotu nasaun nian. Iha setor saude, RDTL halo mos kooperasaun ho Governu Cubano, maske Estados Unidos da Amerika halo blokeia ekonomia injusta kontra nasaun Caribia ne e durante tinan 50 resin ona. Timor oan sira 700 resin mak estuda mediku no area seluk relasiona ho saude iha Cuba no estudante besik 300 mak eskola dadaun iha Timor-Leste, ne ebe mediku Cubano sira mak supervisa mos. Estudante mediku 18 mak remata ona sira nia kursu fulan Setembru 2010 no hahu servisu ona iha Timor-Leste no estudante 400 resin mak tuir pratika no moris iha sosiedade nia laran hahu husi Dezembru 2010 too Marsu 2011. Ho populasaun 1.2m, Timor-Leste espera atu koloka mediku ida kada ema nain 1000 antes tinan 2015. Mas ami talves hasoru problema ida. Timor nu dar zona estratejiku ba nasaun Asia no Pasifiku. Espalla ona notisia iha Timor katak instituisaun saude balun iha Australia hakarak hari Hospital privadu iha edifisiu ospital militar antigu nian. Maske ami seidauk bele justika kazu ne e, mas agente sira iha Australia fo apoiu bolsu estudu ba Timor oan balun hodi foti doutoramentu kona jestaun ospital nian iha Darwin no Sdyney, no ami nia Ministro Saude Nelson Martins atual, derepenti, hetan titulu Professor husi Universidade Sydney. Ami hein katak, grupu interese sira iha Australia sei la-esplora oportunidade oi-tuan sira ne e, hanesan sira halo ona ba rikursu minarai Timor nian durante okupasaun Indonesia nian. Hafoin, orsamentu estadu ba saude mos tun fali husi 9 pursentu ba mais ou menos 6 pursentu kada tinan, durante tinan tolu ikus nee. Daruak, indikador ekonomika sira mak rendementu ne ebe kiik no vulnerabilidade ekonomika, nu dar sasukat ba status LDCs nian. Felizmente, Timorense sira konsegue evita debe osan no orsamentu estadu nian hotu mai husi ami nia rikursu rasik desde tinan 2007. Montante Orsamentu Estadu kada tinan nian mak US$500m resin ba leten durante periodu tinan tolu ikus ne e no total ne e sei kontinua aumenta kada tinan, tanba Timor-Leste hetan benefisiu ona husi eksploitasaun rikursu minarai iha tasi Timor nian. Tinan hat ikus ne e, Governu RDTL simu mais ou menos US$1billiaun kada tinan no 3 pursentu husi rikusoin petroleum nian, ho montante 500m nune e kada tinan, usa hotu ba Orsamentu Estadu. Nune e kuaze 90 pursentu Orsamentu Jeral de estadu depende liu ba Fundu Petroliferu. Petroleu mos sai ona nu dar faktor primaria ne ebe kontribui ba kresimentu ekonomika, ne ebe tinan 2009 to o kuaze 6-8 pursentu. GDP per kapita Non-Petroliferu tinan 2008 mak US$462 no figura ne e karik aumenta ona tanba osan ne ebe hetan husi tasi Timor nian. Maske nune e, Timor-Leste kontinua infrenta problema seriu iha setor petroliferu nian tan rasaun balun tuir mai ne e. Ida, Timor-Leste depende liu ba Australia no kompania multinasional sira iha area rikursu umanu, fator produsaun no kapital ba esplorasaun, eksploitasaun, prosesa no faan produtu ba merkadu nian. Rua, Timor-Leste estabiliza kooperasaun besik ho partikular liu Governu Norwegia, hodi dezenvolve rikursu umanu ne ebe nesesita iha setor industria petroliferu maske Governu atual, desafia kooperasaun ne e. Governu RDTL haruka mos ona klosan Timor oan sira hodi estuda geolojia no area sira ne ebe relasiona ho industria petroliferu iha Universidade sira iha Indonesia no nasaun seluk, maibe sei lori tinan balun atu sira bele remata kursu no hetan badaen ne ebe nesesariu antes sira finalmente kontribui ba projeitu nee. Tolu, Governu diskuti dadaun kompania Minarai Estadu ida no hein katak sei estabiliza kompanie ne e iha futuru besik ne e, hodi inisia esplorasaun no eksploitasaun minarai no gas iha zona sira ne ebe konsidera tama iha area juridika Timor nian. Ida nee, posivelmente involve mos konstrusaun ho Sociedade Mista (Joint Venture) refinaria mina nian ida iha nasaun laran nu dar base hodi dezenvolve peritu-matenek no bele mos hetan independensia oi-tuan iha area minarai no gas nian. Hat, Australia no kompania multi-nasional sira hori-uluk kedas no sei kontinua sai bareiras ba ami nia independensia no bareiras ba dezenvolvimentu iha zonas sira ne ebe konsidera tama iha area soverania, to o konvensaun internasional sira kona linea maritima hetan observasaun alta no implementa lolos-ona. Konflitu instransigenti kontinua kona eksploitasaun iha bloku minarai ida hanaran Greater sunrise, ne ebe Australia hakarak kanaliza kadoras ba iha Darwin-Australia no Timor-Leste defende atu dada kadoras mai Timor- Leste ne ebe Timor konsidera sai kazu justisa ekonomia. Kompania minarai Australia ida naran Woodside simplesmente propoin solusaun seluk hodi hari LNG namlele iha tasi-laran, teknolojia ida ne ebe seidauk eksiste iha mundu ne e, ho folin ne ebe konserteza makaas liu. Debate tan ne e sei kontinua! 11

Ekonomia Timor nian maske nune e, la bele depende deit ba industria gas no minarai. Iha nasaun barak ne ebe produz minarai no gas sai malisan ida ba sira. Prof. Tim Anderson husi Universidade Sdyney, pur ezemplu argumenta katak industria petroliferu kria-fali sanarai-bani-ben nian (honey pot) hodi hamosu fali korupsaun no violasaun direitu ema nian. Iha Timor-Leste, ita espera katak industria petroliferu no gas sei sai nu dar dalan ba dezenvolvimentu iha area seluk iha futuru. Eksiste mos setores sira seluk hanesan agrikultura, turismu no finansieru domestika. Ministeriu Agrikultura Governu atual tenta adopta ona revolusaun verde hodi dezenvolve setor agrikultura, maibe aproximasaun ida ne e sai problematiku ona iha nasaun barak iha mundu tanba, tantu nasaun ou povu nasaun ne e nian sei laiha kontrola ba teknolojia no agrikultores sira tan ne e too ikus fo sira nia vida tomak servisu ba poder ekonomia sira ne ebe kontrola produsaun adubu, fini no makina agrikultura nian. Revolusaun verde oho hotu fini lokal povu nian ne ebe habitua ona ho klima lokal no troka fali ho fini hibrida ne ebe fasil hetan moras no folin karun. Agrikultures nasaun nian sei sosa fini hibrida durante sira nia vida tomak hodi kontribui ba kausa seluk, osan semo ba nasaun seluk, ou capital flight. Ba sa, povu fatin barak iha mundu horinebe kedas buka hela ona dalan alternativu, dalan ne ebe uza menus enerjia konvensional hodi produz aihan makaas. Governu halo previsaun ida katak tinan 2030, Timor-Leste sei hetan auto-sufisiensia iha aihan, no sei produz produtus agrikultura oi-oin ba merkadu inkluindu aihan basiku sira, aifuan, modo, no aihan sira seluk, produtus sira mai husi aihoris no produtus ikan nian. Previsaun ida ne e irealista, se ami la hola dalan mak los. Ami fo ezemplu balun. Iha knua ida naran Hera lokaliza besik sidade Dili, kapital Timor nian. Durante tinan sanulu ikus ne e sira mak sai supplier primaria ba modo-mutin ba populasaun iha Dili. Oras ne e dadaun Governu hari ona Mega Power plan iha zona ne e. Tinan hirak mai oin, Governu sei hari projetu rua: baze militar naval nian no Universidade Nasional. Projetu sira hanesan ne e sei radikalmente reduz luan rai agrikultur katak mos reduz kapasidade produsaun ami nian. Klima Timor mos muda dadaun. Governu, karik la inklui fator sira ne e nu dar rekerementu ba sira nia previsaun. Iha ami nia opiniaun, Timor-Leste la presiza teoria Revolusaun Verde tomak deit, no la presiza iha ambisaun ida atu exporta ba nasaun seluk, maibe Timor presiza Revolusaun Metan Timor nian (black Timorese revolution) iha sistema agrikultura, sistema ida ne ebe tenki abut mai husi tradisaun agrikultura Timor nian, tradisaun ida ne ebe teknolojia alternativu povu nian sai nesesidade hodi produz aihan, laos ba exporta maibe ba auto-sufisiensia, hodi fo han ami nia familia sira no povu uluk, ida ne e mak tenki sai ami nia prioridade. Se Governu simu konsellu ne ebe sala, sei infelizmente falla iha politika ne e. Setor turismu lokal sai area seluk ne ebe sei importante hodi tulun sirkulasaun osan iha nasaun laran iha futuru, maibe dezenvolvimentu rikursu umanu iha area ne e no fator kontribuidor sira hanesan infrastrutura amizade ba povu no ambiente sei presiza hari. Pontu ikus liu ami hakarak temi mak setor finansa. Timor iha reserva finansieru ne ebe rai iha obrigasaun ou bonds Estado Amerika nian. Nu dar interese tempu naruk nasaun nian, no konsidera mos krise finansieru iha sistema mundu kapitalista, Timor- Leste sei adopta politika diversifikasaun obrigasaun estadu nian, atu bele investe mos iha moeda-osan nasaun seluk nian. Karik ida ne e involve mos investimentu direta bilateral iha empresa estadu nian. Governu Timor konsidera opsaun stock market, maibe tamba krise finansieru opsaun ne e sei hetan difikuldade iha implementasaun. Timor iha potensia mos ba hakiak mikro-kreditu sira ne ebe komunidade mak inisia iha nasaun laran tomak, ne ebe halao knar boot tebes iha ekonomia familiar. Aumenta ba ida nee, kleur ona desde Governu anteriores, iha ona sugestaun atu investe ba konstrusaun sistema finansial inovativu ida hodi dudu partisipasaun aktiva povu nian iha area ekonomia. Oras nee dadaun, eksiste ona banku estranjeiru tolu ne ebe mak kontrola aktividade finansieru hanesan rai osan, kreditu no interkambiu iha Timor. Sistema ida ne e mosu nudar parte integrante ba politika kooperasaun bilateral maibe mos kestaun neo-liberal durante periodu transisaun ONU nian. Eksiste mos dezenvolvimentu setor privadu nasional ne ebe nurak tebes. Kompania konstrusaun Timor sira kompete projeitu sira finansia husi estadu no dehan katak sira hetan tusan barak iha banku estranjeiru sira ne ebe ami temi ona ohin. Parlamentu halo hela inspeksaun ba sira. Ida ne e hatudu mos katak Timor-Leste presiza visaun foun hodi rekonstrui ami nia sistema finansieru ida ne ebe afavor ekonomia popular no tau limita ba osan semo sai husi Timor-Leste ba nasaun seluk, maske konsidera interkambiu moeda nu dar kestaun estratejiku. Iha tinan hirak mai, Timor sei kontinua uza moeda 12

Amerika nian, tamba kapasidade sosa ami nia povu nian sei menos no produsaun interna seidauk maka as hodi halo balansu ba sasan importa sira. Datolu, Politika dezenvolvimentu Popular (People Centred Policy of Development) nesesita pratika demokrasia foun ida, tipu demokrasia popular ida ne ebe bele lori demokrasia fila ba ninia abut lolos nian: poder iha povu nia liman. Pratika demokrasia foun ida ne e fundamentalmente sei choque malu ho tipu demokrasia no natureza estadu neo-liberal ne ebe mundu pratika ohin loron. RDTL adopta tiha ona domokrasia multi-partidaria ne ebe inisialmente dezenvolve mos iha Europa no Amerika norte, ne ebe sai ona nu dar modelu ida atu ema mundu rai-klaran hotu tuir. Maibe, realidade mak estadu nasional sira babain depende ba konsellu husi perseru internasional sira ne ebe povu nunka hili. Instituisaun Finansa Internasional sira ne e halo advokasia ba politika no aproximasaun top down ba dezenvolvimentu. RDTL, durante periodu tinan sanulu ikus ne e iha ONU no IFI sira nia okos, la ses mos husi paradigma top down ou pratika estadu korporatismu ida nee. Frakeza seluk demokrasia multi-partidaria tipu ida ne e mak laiha sustentabilidade iha politika estadu nian. Maskde ejiste politika sira ne ebe los, dezenvolve husi rejime politika anteriores ne ebe komprometidu ba kestaun sira hanesan justisa sosial no akuntabilidade publiku maibe dalabarak laiha garantia kontinuasaun politika sira ne e tanba mudansa rejime implika ba politika sira ne e. Ida nee esperiensia ida ne ebe universalmente akontese iha sistema demokrasia multi-partidaria. Oinsa mka nasaun ida ne ebe pratika demokrasia multi-partidaria bele aseguru politika iha areas prioridades nasional sira la bele kompromisu fali objektivu politika tempu badak sira no interese nasaun leur sira nian? Maske ONU no Governu Timor-Leste halo tentativas konsulta povu lokal bain-hira dezenvolve Planu Dezenvolvimentu Nasional tinan 2001/2, tempu ne eba Timor-Leste sei lao iha periodu transitoria. Foin lalais nee, Governu atual halo mos konsultasaun distrital hodi dezenvolve Planu Estratejiku Dezenvolvimentu nian. Iha nasaun ida ne ebe kuaze 50 pursentu ninia povu la hatene hakerek, esforsu sira ne e sei dook liu husi planu dezenvolvimentu popular ida ne ebe lolos nian. Maske planu ne e importante, kritika sugere katak Planu Dezenvolvimentu Estratejiku nasaun nian ne ebe Primeiru Ministru Xanana Gusmao halo foin lalais ne e sai deit nu dar dalan ida ba Governu hodi hetan lejitimidade foun ruma ba Governu ne ebe durante ne e hasoru kritika fenomena mal-governansia. Ida ne e justa tanba rejime politika ne ebe deit tenki hare fila fali ninia lejitimidade regularmente hodi aseguru katak rejime ne e laos lidera iha rai fuik maran, ho bibi lubun boot. Governu atual tenta esplora mos estratejia dezentralizasaun, ne e inkluindu mos re-estruturasaun governu lokal, maibe tanba laiha estudu ne ebe profundu ba asuntu ne e, objektivu ne e sei la too iha pelemenus tinan lima mai oin. Buat ne ebe posivel karik mak artikulasaun demokrasia liu husi hakbiit movimentu sosial no estrutura base sira no promove dezenvolvimentu husi karaik (dezenvolvimento rais), ho grass root democracy, ne ebe FRETILIN desenvolve ona iha Bases de Apoio tinan 1976-78. Module ida ne e, Governu Xinese tenta dezenvolve ona iha dekada rua ikus ne e, no Cuba tenta halo reforma dadaun ba diresaun ida ne e. Transformasaun Sektor Movimentu Sosial Tanba intervensaun humanitaria tinan 1999, numeru ONG sira aumenta makaas tebes no halo knar importante dezenvolvimentu iha setor hotu, maske sira mos halakon tiha knar kritiku organizasaun resistensia nian ne ebe politika liu duke NGO sira neebe orienta deit ba projeitu sira. Tinan 2010, FONGTIL (Forum Organizasaun Nao Governamentais Timor-Leste) rejistu ona 434 NGO aktivu kompostu husi 70 INGOs no 36 NNGO. Maibe ONG sira ne e buras iha modu hanesan mos Industria Umanitaria neebe runranga iha nasaun sul sira, ne ebe dalabarak kria dependensia duke independensia nasional, hanesan dadaun kazu Afganistaun no Haiti oras ne e. Hanesan mos nasaun barak, Timor-Lste konese mos terminolojia sira hanesan, DONGO (Donor s NGOs). Observasaun validu hateten katak bain-hira organizasaun barak mak reklama involve-an halo buat ruma ba povu no dalaruma iha espiritu kompetitivu ba fundu no ba apoiu sira ikus mai la kontribui buat ida, maibe tenta deit sustenta sira nia relasaun patraun no kliente entre donor no sira ne ebe simu fundu, ate too ba pontu ida, sira importa modelu dezenvolvimentu sira ne ebe la relevante ba kontekstu lokal. Tinan 2006, unidade militar ida revolta iha Forsa Armada Timor-Leste nia laran kauza krise politika no sosial iha nasaun laran ne ebe halo RDTL paralelu ba estadu falhadu. ONU nia istoria suksesu reduz husi hero ba zero. Tinan rua ikus nee, Governu 13

RDTL aloka ona osan estadu ne ebe iha tinan 2010 mesak deit hamutuk US$2 ba CSO sira hodi partisipa iha dezenvolvimentu. Iha ona proposta 250 husi CSO sira ne ebe halo servisu iha area oi-oin hanesan: hari kapasidade, agrikultura, saude basiku, hakbiit komunidade no projeitu buka rendementu ekonomika sira. Maibe intervensaun estado ne e simplesmente lori terminolojia foun ba NGO sira. Kritika sosiedade hateten katak ONG sira Timor nian muda ona husi DONGO ba GONGO (Government NGOs), no sai orienta makaas liu tan ba projeitu duke politika no aktivu involve-an iha transformasaun permanente sosiedade ba objektivu resistensia nian ba daruak, libertasaun total povu maubere liu husi promosaun independensia ekonomika no politika. Maske osan ne ebe ONG sira simu ne e povu Timor nian, intervebsaun Governu nian ne e mos lori tan debate foun ona identidade NGO no sosiedade sivil sira no sira nia agenda futuru iha sosiedade nia laran. Esperiensia sira seluk ne ebe Timor-Leste iha mak, projetu humanitaria implika ba despolitizasaun CSOs, no dalabarak parseru internasional sira halo advokasia ba knar NGO ne ebe apolitika (katak NGO tenki netral), ne e inklui mos anti partido politika revolusionariu iha parte ida, no promove demokrasia iha parte seluk. Ida ne e posisaun paradoks, nesesita hakaas-an iha ne e hodi bele komprende ideolojia parseru internasional sira nee, iha kontekstu Timor-Leste nian. Partido politika sira laos NGO, no NGO sira laos mos partido politika, maibe tenki iha buat ruma ne ebe komun, ezemplu mak kaer espiritu luta nian no valores fundamental sira hanesan justisa sosial, demokrasia popular no selukseluk tan hodi moris nafatin nu dar makina iha konjuntura politika ohin loron nian hodi buka formatu ida ba sosiedade ida humana ne ebe justa, solidariu no hakmatek. Tan nee, despolitizasaun nee kontra-produtivu. FONGTIL infrenta krise seluk tan mak kazu korupasaun. HASATIL (Haburas Agrikultura Sustentavel Timor-Leste) nu dar sumrina ONG sira ne ebe servisu ba agrikultura hetan ameasa atu taka, tamba korupsaun iha nivel estrutura ne ebe posivelmente halo kolusaun ho auditor externa, no kazu ne e laduak hetan solusaun to o ohin loron. FONGTIL mos presiza jetsaun organizasaun sira ne ebe tuir kanal informal sira mak hetan krise tan korupsaun no mal-jestaun inkluindu Fundacao Fatu Sinai (FFS) iha Oekusi, Rede Feto, no talves lista naruk liu tan se ita hakarak halo investigasaun seriu ba sektor CSOs. Uniaun Matan at sira nian hasoru mos problema hanesan, tamba direitor eksekutivu matan diak ida mak hetan alegasaun komite korupsaun, no Board Organizasaun ne e hola ona auditoria interna no konsegue lori ona kazu ne e ba Komisaun Anti-Korupsaun no Provedoria Direitu Umanu, hodi admite organizasaun ne e kontinua ba matan sira nia nesesidade. Nune e, ejiste nesesidade re-kontrusaun identidade NGO sira nian, no CSOs sira hotu hodi kaer knar foun sai objektivu primaria ba FONGTIL iha tempu badak. Dalan seluk, sosiedade rasik mak hamosu alternativu, ezemplu mak Uniaun Agrikultura Ermera (UNAER), hodi sira rasik mak dezenvolve movimentu iha base duke, intelektual sira uza povu nia naran hodi hamosu grupu ne ebe ikus mai dependenti ba fundu humanitaria husi nasaun norte sira. Kestaun LDCs sei sai parte ba agenda FONGTIL no movimentu popular no sosial sira hotu iha Timor-Leste. Dala ida tan, ami koalia hodi nasaun kiik-oan ida ho populasaun jovem 1.2m ne ebe mak hasoru problema balun hanesan mos nasaun barak iha mundu ohin loron. Sei halo saida? Ideas sira hanesan transformasaun permanente ou revolusaun permanente iha sistema demokrasia no sidadaun ne ebe aktiva ita bele hare iha movimentu sosial no komunidade baze sira kontinua sai dalan potensiais atu ita bele halo buat ruma. Forum LDCs Asia nian nu dar espasu foun ida mos mak Timor oan sira bele aproveita hodi partisipa iha diskursu rejional nian, no ami mos konsiente ba dedikasaun kolektivu ba povu no nasaun hotu ne ebe representa iha nee atu bele servisu hamutuk ba ita hotu nia objektivu komun. Partisipasaun popular nesesita nivel alfabetizasaun ida ne ebe alta, no povu tenki komprende konseitu basika sira hanesan estado, hari estadu, dezenvolvimentu no sira nia kompleksidade iha nivel nasional no internasional. Ba Timor-Leste, luta halakon analfabetismu, ne ebe kria diskriminasaun sosial, sai nudar komitmentu nasional nian no ita hein katak tinan 2020, hanesa Governu RDTL hateten katak Timor-Leste sei libre husi analfabetismu. Kampane alfabetizasaun mos nu dar prosesu politika ida no ita tenki uza dalan ne e hodi aumenta konesementu politika ami nia povu hodi bele partisipa diak liu iha dezenvolvimentu no prosesu hari nasaun nian. 14

Bain-hira ami restaura ami nia independensia tinan 2002, ami kuaze lakon tiha hotu: lakon ami nia lideres prinsipais sira, pensador independensia nian. Sira nia numeru oras ne e menus husi nain lima, husi lideres orijinal sira neebe konsegue moris ohin loron, no sira hotu kuaze lakleur tan lakon fuuk hotu, no sei mate, maibe luta tenki kontinua. Ami nia nai-ulun boot sira imajina no esperimenta ona Estado Sosialista Alternativu ida iha base da resistensia tinan 1976-1978, neebe kontraditoria ba sistema dominante, estado korporatismu no estadu kolonial ho neo kolonial nian. Ohin loron, ami hare katak iha nesesidade atu rekonstrui no re-afirma ami nia luta iha nivel ideas, esforsu ne e inkluindu halo pergunta ba natureza estado no modelu dezenvolvimentu husi teoria dominante kapitalismu liberal nian. Ami tanba ne e hare nesesidade ida boot tebes atu hakbiit ami nia lider futuru sira iha frenti hot-hotu hodi aumenta sira nia kapasidade intelektual no badaen iha luta foun nee, batalla permanente das ideas (the permanent battle of ideas). Timor-Leste nia komitmentu no kultura nasional mak solidariu ba luta povu nasaun sira ne ebe ba liberdade. Ida nee obrigrasaun historika nu dar ema umanu ne ebe iha etapa ida iha ami nia historia sai nudar povu oprimidu, povu ne ebe ema hanehan, no obrigasaun historika ida ne ebe mos konsagra ona iha Constituisaun da Republika de RDTL no ami nia musika nasional, Patria, Patria. Tanba ne e, ami gosta tebtebes atu aumenta intensidade relasaun solidariedade entre povu no nasaun sira. Nune e, se loron ida, karik Timor-Leste graduadu tuir standard ONU nian nudar nasaun sub-dezenvolvidu, ami hein atu hametin solidariedade entre nasaun sul sira (south south cooperation) no internasionalismu popular sai ahi ne ebe lakan ba nafatin hodi promove dame iha mundu rai-klaran. Bibliografia RDTL 2010, Millennium Development Goals, Timor-Leste. Lao Hamutuk 2009, Timor-Leste Human Development Unchanged in 2007, 9 October. LDC Watch 2011, Fighting for Justice, Peace and Human Rights of the Least Developed Countries, http://www.ldcwatch.org/index.php?option=com_jdownloads&itemid=0&task=finish&cid=33&catid=3&lan g=en, viewed 1 May 2012. RDTL 2010, On Road to Peace and Prosperity, Office of theprime Minister, Dili. Mario de Queiroz 2010, East Timor Extends a Hand to Troubled Portugal, Timor-Post, 18 November. Mario da Silva Carvalho 2010, Konversa Informal, Outobru, Bangkok. Mafalda, Gusmao 2011, Konversa Informal, Dezembru, Dili. 15

2 Lulik: Valor Fundamental Timoroan Nian Jose Josh Trindade Introdusaun Ita tomak hatene ona kona ba termus Lulik hanesan baibain ita rona, Uma Lulik, rai Lulik, bee Lulik, fatin Lulik, foho Lulik, Na i Lulik, Amu Lulik, nsst. Bainhira Timoroan rona liafuan Lulik, derepente sira hamriik iha fatin, sira fó atensaun, sira fó respeitu, sira ta uk, no Lulik dada sira halo tuir no sira la husu buat barak. Sira tuir de it saida mak Lulik haruka. Tanba lulik nia influensia makaas tebes ba Timoroan sira hanesan temi ona iha leten, ema balun interpreta katak lulik ne e hanesan buat májiku ida. Maioria Timoroan sei halo tuir lulik, no lulik fó influensia makaas ba moris loroloron Timoroan nia, maibé investigasaun no dikusaun ba konseitu ida ne e sei ki ak tebetebes hosi akadémiku sira. Lulik hetan ataka makaas hosi ema rai liur ne ebé mai iha Timor. Ezemplu, Igreja dehan katak Lulik ne e hanesan fiar animismu ida ne ebé la di ak, Portugés sira dehan lulik ne e atrasado no ema Indonezia dehan terbelakang/ketinggalan zaman. Tanba ataka hirak ne e, Timoroan sira sai moe no lakon fiar an nu udár sosiedade ida. Sira moe atu ko alia kona ba lulik, tanba ema hosi rai liur dada sira hodi hanoin katak lulik ne e buat negativu ida ne ebé la di ak. To o ohin loron, Timoroan barak moe nafatin no ko alia aat buat hirak ne ebé sira nia beiala sira rai hela ba sira. Timoroan sira iha konhesimentu no rona kona ba lulik maibé saida loloos mak lulik sira ladún hatene. Artígu ida ne e sei ko alia kona ba saida mak lulik, elementu hirak iha lulik nia laran no ita bele haree iha ne ebé, aplikasaun lulik iha moris loroloron, lulik no kbiit external sira iha Timor-Leste no oinsá lulik iha tempu agora daudaun. Liu ida ne e, artígu mós diskuti kona ba saida mak akontese bainhira Timoroan nega ka husik lerek lulik. Saida mak Lulik? Lulik mai hosi liafuan Tetun Terik ne ebé literalmente bele tradús dehan labele no sagradu. Konseitu lulik ne e rasik ita bele hetan iha grupu etno-linguistika hotuhotu iha Timor laran tomak. Hodi Bunak dehan po, ho Naueti ema bolu luli, ho Fataluku ema dehan tei no Makasae ema dehan phalun Lulik refere ba mundu espíritual ka mundu kosmos ne ebé ita labele haree ho matan, iha mundu ne e nia laran iha na in ida ka maromak, iha mós espíritu beiala sira nian, mundu ne ebé mak moris nia hun no abut, no iha laran moos iha lei no regulamentu sira ne ebé sagradu hodi regula relasaun entre ita ema no relasaun entre ema no natureza. Ba sosiedade Timor, lulik hanesan norma moral ne ebé tetu ema nia halalok no determina saida mak bele halo no labele halo iha relasaun sosial entre Timoroan. `Iha relasaun entre ema, lulik determina ka regula saida mak Timoroan tenke halo iha sira nia moris sosial iha sosiedade nia laran. Iha momentu ne e, lulik sai hanesan baze ba moral atu ita bele sukat saida mak di ak no saida mak la di ak/sala iha sosiedade. Nu udár ezemplu, lulik regula relasaun, direitu no obrigasaun entre maun no alin, feen no la en, fetosan no umane, labarik no inan-aman, feton no nan no ema individual ho ninia sosiedade, Iha relasaun entre ema no natureza, Lulik regula oinsá ita ema trata natureza (liuliu rai) ne ebé suporta moris. Iha ne e, lulik ijiji atu ita ema respeita sasán importante natureza nian hanesan rai, bee, ailaran/aihun, fatuk, nsst. Tanba ida ne e mak Timoroan sira sempre halo ritual ka seremónia molok ku u aihan iha toos no natar ka bainhira kuda fini. Seremónia no ritual hirak ne e maneira ida hosi Timoroan sira hodi fó agredesimentu ba rai nia bokur ne ebé fó ona rezultadu di ak ba sira no sira he in atu hetan kolheita di ak liu tan iha tempu oinmai. Seremónia sau batar molok ku u batar nu udár ezemplu ida no ida ne e hanesan ritual ida ne ebé importante tebes ba Timoroan sira. 16

Objetivu hosi lulik nu udár filozofia ida mak garantia dame no hakmatek (trankuilidade) ba sosiedade tomak liu hosi mantein balansu entre valor sira ne ebé la hanesan (ka iha opozisaun ba malu hanesan valor inan/femininu no valor aman/maskulinu). Ezemplu, Timoroan fiar katak, dame no trankuilidade bele hetan liu hosi balansu ne ebé di ak entre mundu naroman (mundu ita ema nian) no mundu nakukun (mundu espíritual nian). Iha ne e, ema iha mundu naroman tenke halo tuir lei no regulamentu sagradu sira ne ebé beiala sira hamoris tiha ona. Lei no regulamentu sagradu sira ne e bele hanesan relasaun harmónia entre individual ida ho ninia familia, knua ida ho ninia sosiedade, nsst. Lei no regulamentu sagradu ne e mós regula relasaun entre fetosan no umane ne ebé relasaun ida ne e tenke iha harmónia nia laran atu dame no hakmatek bele hetan no prosperidade bele buras iha ema nia leet. Lulik nu udár sistema ida la o tuir konseitu dualizmu ne ebé dezenvolve hosi antropolojia na in ida naran Van Wouden (1968 [1935]). Iha konseitu ida ne e, sempre iha buat oin rua ne ebé kontraditóriu maibé sempre komplementa no fó balansu ba malu iha moris. Iha Timor-Leste, ita hatene iha tasi feto tasi mane, rai ulun rai ikun, fetosan umane, belak kaibauk, loron fulan, nsst. Estrutura dualistiku ida ne e antropolojia na in sira uza barak hodi explika sosiedade iha Indonezia Leste inklui Timor-Leste (Trindade 2008, 178). Ita uza karik nosaun dualizmu, ita bele obzerva oinsá Lulik nu udár sistema ida regula relasaun entre elementu/valor sira ne ebé iha opozisaun ba malu iha moris maibé sira fó balansu no komplementa malu. Ita bele haree iha diagrama kraik tuirmai: Diagrama 1 Mundu kosmolojia ho Lulik iha klaran (Lulik Circle) 17

Diagrama leten bele simplifika iha tabela kraik tuirmai: Lulik, nu udár sentru ritual, nia mak konseitu ida, mundu kosmos, entidade ne ebé aas liu, mundu espíritual nian, beiala sira nia fatin, hun ba moris, nível ba moral, valor fundamental (kabuar klaran liu) Mundu Femininu (klaran), reprezenta valor Mundu Masculine (liur), reprezenta valor masculine femininu mak dame, fertilidade no prosperidade mak seguransa no protesaun (kabuar ninin) (kabuar daruak) Rai Lalehan Kbiit Ritual Kbiit Politikal Uma Lulik Ritual nian Uma Lulik Politikal nian Dato/bei Liurai Valor Femininu Valor Maskulinu Umane Fetosan Fó moris Simu moris Indíjena Malae Tuan Foun Rain Na in La o Rai Valor Foun Valor Tuan Elementu tolu: Lulik, mundu femininu, mundu maskulinu liga malu metin no depende ba malu. Sira komplementa malu no sira nia relasaun asimetrik. Hirarkia hosi elemntu tolu ne e hanesan tuirmai: Lulik mak importante liu hosi elementu tolu ne e tanba nia mak kaer valor importante liu ba sosiedade jeralmente. Ema fiar katak Lulik mak moris nia abut. Ita bele dehan, moris mai hosi mundu nakukun, hamoris na in, ka maromak ne ebé hela iha mundu lulik nia laran, nune e duni lulik hanesan núkleus ba valor sira hotu. Ema ruma karik kontra lulik, entaun sira kontra sira nia moris nia abut, nune e duni sira sei hetan malisan no sorte aat iha sira nia moris. Área importante daruak mak área femininu, dame no prosperiedade mai hosi ne e. Área ida ne e área feto ninian no área ida ne e importante tebes tanba moris mai hosi lulik nia laran, liu hosi área femininu (feto) hafoin mak ba iha área maskulinu. Feto nia fertilidade importante tebes iha ne e no ida ne e feto nia pozisaun sai aas tebes iha sosiedade Timor nian. Área maskulinu responsibliza hodi fó seguransa no protesaun ba área rua iha laran (mundu laran nian). Iha ne e, área maskulinu/aman/mane proteje moris nia abut. Sira oferese protesaun no seguransa hodi troka ho valor femininu (valor moris ninia) hosi elementu rua iha laran. Rama oan rua reprezenta oinsá valor sira ne ebé iha sulin iha diresaun opozisaun hodi kompleta malu. Valor femininu halai ba liur ba área maskulinu no valor maskulinu halai ba laran ba iha área femininu. Ita tenke nota katak kategozasaun iha leten hanesan atudu ia diagrama 1 laos buat ida ke mate iha fatin ou statik. Ne e signifika katak, sira nebe tama iha area maskulinu bele muda ba iha area femininu ou husi femininu ba iha area maskulinu depende ba okasaun. Nudar familia ou individual ida bele sai hanesan umane ba feto hotu-hotu, no sai hanesan fetosan ba mane hotu-hotu iha ligasaun fetosan-umane. Ezemplu seluk, Timoroan sai rai nain wainhira sira iha sira nia fatin rasik maibe sira sai malae/estranjeiro wainhira sira ba iha fatin seluk. Buat ida la muda an mak Lulik. Lulik hela metin iha ninia fatin. Ita Bele Haree elementu Lulik Nian Iha Ne ebé? Elementu hosi lulik bele haree iha uma lulik nia kakuluk. Ita bele haree iha foto kraik tuirmai: 18

Foto 1 Uma Lulik iha Watulari, Viqueque. Fó atensaun ba karau dikur, manu Pombo no fitun. Haree mós kór metan, matak no mutin Foto 2 Uma Lulik iha Mota Ulun, Liquica. Fó atensaun ba karau dikur, manu Pombo no fitun. Haree mós kór metan, matak no mutin 19