MANUÁL ORIENTASAUN TEKNIKU FLORESTA
|
|
- Isabela Abreu Campelo
- 7 Há anos
- Visualizações:
Transcrição
1 MANUÁL ORIENTASAUN TEKNIKU FLORESTA Ministério da Agricultura e Pescas Secretaria de Estado da Floresta e Conservação da Natureza Direção Nacional de Floresta
2 TABELA KONTESTU TABELA KONTESTU... i LIA DADOLIN... iv 1. TEKNIKU HALO VIVEIRU Introdusaun Objetivu dezenvolve viveiru Definisaun viveiru Prepara Planu molok atu estabelese viveiru Medida/luan Fatin viveiru Be tenki sufisiente Media kuda ai oan Fini ai oan Fasilidade Viveiru Halo kanteiru Halo mahon Kari ai musan Ense rai metan ba polybag Muda ai oan husi kanteiru ba polybag Manutensaun ai oan iha viveiru Hamos du ut Sulan/troka ai oan foun Atividade rega Kontrola Peste no moras Adaptasaun ai oan PREPARASAUN ÁREA KUDA NO MUDA AI OAN Introdusaun Hamos du ut iha área kuda Proteje ai oan husi animál Determina distánsia kuda Monta estaka Prepara rai ku ak Selesaun ai oan molok atu kuda Muda ai oan ba fatin kuda Kuda ai oan SISTEMA KUDA NO MANUTENSAUN Introdusaun Sistema kuda Ai Sistema tumpangsari (intercroping) Sistema cemplongan Sistema pagamentu loron (banjar harian) Sistema kuda liña Manutensaun Sulan ka troka ai oan ne ebé mate Hamos du ut Hamamar rai Tau adubu SISTEMA AGROFLORESTÁL Introdusaun i
3 4.2 Objetivu Definisaun Agroflorestál Vantajen sistema agroflorestál husi aspetu meiu-ambiente, ekonomia no sosiál Vantajen Husi Aspetu Meiu-ambiente Vantajen Husi Aspetu Ekonomia Vantajen Husi Aspetu Sosiál Vantajen haree husi durasaun tempu Tempu Badak Tempu Mediu Tempu Naruk Klasifikasaun sistema agroflorestál Agrisilvikultura (Agrisilvikultural system) Silvopasturál (Sylvopastural system) Agrosilvopasturál (Agrosilvopastural system) Obstaklu ne ebé hasoru iha sistema agroflorestál Stratejia atu hamenus obstaklu: Teknolojia iha sistema agroflorestál Sistema kuda tuir liña (Alley cropping) Sistema silvopastural (ai horis no animál hamutuk iha área ida) Sistema kahur malu (multistorey system) Sistema tumpang sari (intercropping) Ai han no ai horis ne ebé serve atu kuda iha sistema agroflorestál Introdusaun Tekniku konservasaun rai no kondús erozaun Konservasaun Vejetasaun a. Kontornu uza plantas b. Kuda ai ne ebé bele hametin teras Konservasaun ho sistema tekniku sivil a. Teras/kabubu b. Guludan c. Teras gulud d. Teras kredit/teras simples e. Teras bangku f. Kontornu uza fatuk g. Kontornu uza kompos h. Kontornu uza ai sanak no restu ai han Kontornu kanál Sistema Agrikultura ne ebé bele Ajuda Kondús Erozaun Kuda ai han troka malu (rotasi) Sulan/troka aihan Kuda ai han tuir kontornu Uza kompos Mulsa TEKNIKU HALO LUTU MORIS Introdusaun Definisaun lutu moris Objetivu lutu moris Tekniku halo lutu moris Espésie ai sira ne ebé bele uza ba halo lutu moris Sistema halo lutu moris ii
4 Reverénsia iii
5 MANUÁL ORIENTASAUN TEKNIKU FLORESTA Ministerio da Agricultura e Pescas Secretaria de Estado da Floresta e Conservação da Natureza Direção Nacional de Floresta Setembru, 2013 Dokumentu ne e produz ho asistênsia finanseira husi União Europeia. Opiniaun iha dokumentu ne e la reflekta opiniaun ofisial husi União Europeia iv
6 LIA DADOLIN Hato o agradese ba Nai Maromak tamba nia tulun ami bele prepara MManuál Orientasaun Tekniku Floresta ne e ho diak. Problema no difikuldade barak mak ami hasoru durante formula manuál ne e tamba limitasaun referensia hodi bele suporta no reforsa manuál orientasaun tekniku ida ne e. Maibe ho manuál tekniku ne e ita hotu hein katak bele kontribui hamenus problema tekniku nebe Diresaun Nasional Floresta enfrenta iha kampu durante ne e. Iha oportunidade ida ne e ami mós hakarak hato o katak, ami sei fo mós oportunidade ba organizasaun (Organizasaun Naun Governamentál, grupu komunidade, no entidade hotu) nebe iha relasaun serbisu ho dezenvolvimentu setor floresta no agrikultura atu bele uza manuál ida ne e hodi suporta serbisu tekniku ne ebé sira hala o hamutuk ho komunidade sira iha baze. Hare fila fali kondisaun ida ne e, ami hein katak ema hotu nebe lee manuál ne e bele fo nia sujestaun, opiniaun no ideia atu manuál orientasaun tekniku ne e bele completa liu tan iha tempu oin mai. Dili, Setembru 2013 Manuel Mendes Diretór Nasionál v
7 1. TEKNIKU HALO VIVEIRU 1.1 Introdusaun Persentajen moris ai oan ne ebé kuda iha kampu ladun diak tanba ai oan ne ebé atu kuda ladun prepara didiak. Iha parte seluk kondisaun klima hanesan udan ben ne ebé la sufisiente no kondisaun rai ho estrume minimu fo mós impaktu ba rezultadu ladun diak iha kampu. Atu hamenus problema sira ne e molok atu kuda ai oan ita tenki estabelese uluk viveiru. Viveiru hanesan área ne ebé uza atu prepara no dezenvolve ai oan molok atu kuda iha kampu. Estabelese viveiru fo benefisiu ba kualidade ai oan. Viveiru bele fahe ba oin rua; viveiru permanente no viveiru temporáriu. Viveiru permanente estabelese atu produs ai oan ne ebé uza ba tempu naruk, viveiru temporáriu estabelese atu uza ba tempu badak. Desizaun konaba viveiru ne ebé mak atu estabelese depende ba objetivu, durasaun no orsamentu ne ebé iha 1.2 Objetivu dezenvolve viveiru Atu bele hetan kualidade ai oan ne ebé diak no mós aumenta kuantidade rezultadu moris ai oan ne ebé kuda iha kampu. 1.3 Definisaun viveiru Viveiru hanesan fatin ne ebé estabelese atu produs ai oan to boot ho kualidade diak. Viveiru iha oin rua viveiru permanente no veviros temporáriu. Viveiru ne ebé komunidade sempre uza mak viveiru temporáriu. Viveiru temporáriu halo uza materiál lokál hanesan au no nu tahan 1
8 1.4 Prepara Planu molok atu estabelese viveiru Iha fatór barak mak tenki konsidera molok atu estabelese viveiru foun. Planu ne ebé hala o ho kuidadu sei fo rezultadu diak liuliu ba kualidade ai oan ne ebé kuda. Fatór ne ebé tenki konsidera mak hanesan tuir mai: 1. Medida/luan 2. Fatin atu estabelese 3. Bee tenki sufisiente 4. Media hodi kuda ai oan 5. Fini ai oan Medida/luan Determina medida viveiru ne ebé atu establese. Medida viveiru depende ba total ai oan ne ebé atu kuda, wainhira numeru ai oan as medida viveiru mós sei boot. Fatór ne ebé tenki konsidera mak hanesan estimasaun luan ba mahon iha viveiru Fatin viveiru Determina fatin atu estabelese viviros importante tebes. Molok atu estabelese viveiru foun tenki halo analiza situasaun no resposta pergunta sira hanesan tuir mai: a. Viveiru ne e sei iha atensaun diak husi komunidade sira ka lae? b. Iha posibilidade husi ema ka animál atu estraga ka lae? c. Fatin ne e hetan ameasa boot husi anin ne ebé bele estraga ai oan ka lae? d. Fatin ne ebé hili ne e iha akontese erozaun ka lae? e. Fatin ne e iha ai hun boot barak ka lae, ne ebé bele halo mahon ba ai oan iha viveiru? f. Se mak rai nain husi fatin ne e? g. Kondisaun klima iha fatin ne e bele suporta ai oan moris ho diak ka lae? h. Materiál lokál atu ajuda estabelese viveiru iha ka lae? Hafoin fo resposta ba pergunta sira iha leten, tenki halo mós analiza tekniku hanesan: a. Fatin viveiru tenki besik ho bee b. Viveiru tenki besik ho fatin kuda c. Iha sistema drainaze/bee dalan ne ebé diak liuliu iha tempu udan d. Fatin ho topografia tetuk no hali is 0-15% e. Besik ho komunidade nia hela fatin atu nune e fasil hetan serbisu nain no iha 2
9 manutensaun f. Fatin ne ebé iha posibilidade atu motor ka kareta bele tama g. Iha materiál lokál atu estabelese viveiru Be tenki sufisiente Be sufisiente hanesan fatór importante molok atu estabelese viveiru, liuliu iha área ne ebé sempre akontese bai loro naruk. Primeiru tenki determina uluk, be ne ebé iha sufisiente atu hamoris ai oan iha viveiru ka lae. Be lai iha durante loron 2 to o loron 3 bele hamate ai oan hotu Media kuda ai oan Media ne ebé uza iha viveiru sai hanesan fatór determinante atu hetan kualidade ai oan diak no la iha moras. Termu media kuda uza iha ne e tanba la os rai deit mak uza maibe iha media seluk ne ebé uza hanesan rai henek mota no kompos organiku. Halo selesaun kuidadu, kahur no tratamentu diak sei fo posibilidade diak atu hetan ai oan ne ebé ho kualidade diak, la iha moras no bele moris diak wainhira muda ba iha kampu. Wainhira determina planu atu estabelese viveiru komponente sira ne ebé nesesariu tenki iha ona iha fatin ne ebé determina ona Fini ai oan Ai oan moris la dun diak (laburas) no mate iha viveiru dala barak akontese tanba fatór jenetika (ai inan). Wainhira halo kolesaun fini/ai musan, tenki konsidera fatór tuir mai: Fini ai oan ne ebé atu kuda tenki foti husi ai hun tuan ho kualidade diak. Atu determina ai hun diak bele hare husi; ai nia hun ne ebé los, la iha sanak barak, iha fuan barak no laiha moras. Ai musan ne ebé hili tenki ai musan ne ebé tasak tiha ona no laiha moras. Ai musan tenki foti husi ai inan barak (se bele liu husi hun 5). Ai musan ne ebé monu ona ba rai la bele hili atu uza hanesan fini, tanba dala barak ai musan ne ebé monu ona ba rai hetan ona moras. Metodu kolesaun depende ba espesie ai fuan/ai horis ne ebé mak atu ita uza. Iha ai fuan ne ebé nakloke bain hira maran (ai kafé), ne e tenki ku u molok nia fuan nakloke. Haketak ai musan husi nia kulit depois halibur. Ba ai fuan husi espesie legume, ai musan bele haketak hafoin habai durante loron 1. Haketak ai musan husi nia kulit depois hamaran tuir tipu espesie. Wainhira ai musan la kuda kedan tenki rai didiak iha fatin ne ebé taka metin atu nune e ai musan lakona moras. Ai musan nebe uza iha viveiru tenki halibur husi ai hun nebe diak 3
10 1.5 Fasilidade Viveiru Fasilidade ne ebé presiza atu estabelese viveiru mak hanesan: materiál serbisu, hela fatin no tanki bee Halo kanteiru Kanteiru viveiru iha oin rua: kanteiru kari no kanteiru kuda a. Kanteiru kari hanesan fatin ne ebé prepara atu kari ai musan. Fatór tuir mai tenki konsidera wainhira estabelese kanteiru kari: - Sukat área kuadradu ho medida 1 m x 4 m kompletu ho ai satan nian. - Prepara fatin kari husi plastik hodi kari ai musan ne ebé ki ik - Rai tenki mamar atu nune e abut husi ai oan bele moris diak. - Oumenta raihenek no adubu atu rai bele mamar liu tan. b. Kanteiru kuda: hanesan fatin ne ebé estabelese hafoin ai oan hatama iha polybag no molok atu kuda iha kampu.. - Medida kanteiru kuda nia luan lebele liu husi 1.2 m no naruk metru 5 ka depende ba área nia luan. - Nia pozisaun husi tasi feto ba tasi mane (norte-sul) atu nune e bele iha balansu Distribuisaun loro matan. - Tenki fo espasu entre kanteiru + 50 cm. - Iha kanteiru kuda presija halo mós ai satan husi materiál ai ka au. - Ba fatin ne ebé la kabeer tenki estabelese teras ka drainase hale u. - Rai iha kanteiru kuda tenki halo tos, atu ai abut labele tama liu ba rai laran. - Se iha plastiku boot bele nahe iha kanteiru kuda nia okos. Kanteiru kuda 4
11 1.5.2 Halo mahon Nu tahan - Objetivu husi estabelese mahon ba viveiru, para bele hamenus ai oan ne ebé mate tanba manas demais ka kona udan ne ebé boot liu. Estabelese mahon bele fo mós rezultadu diak ba moris ai oan. Mahon importante tebes ba ai oan ne ebé iha kanteiru kari no fulan primeiru wainhira muda ba kanteiro kuda. as 1.5 m - Halo mahon ba viveiru temporáriu bele uza materiál lokál hanesan: nu tahan, du ut, au no ai. Medida viveiru ne ebé ideal as 1,5 m ho rasaun atu halo kaman serbisu ema ne ebé rega no hamos ai oan. Mahun ba viveiru bele halo husi materiál loká hanesan au no nu tahan 1.6 Kari ai musan - Determina tempu ne ebé diak atu kari ai musan. Sura tempu moris ai musan husi tempu udan. Ezemplu; akasia presiza fulan tolu iha viveiru molok atu kuda iha kampu, tempu udan iha Timor-Leste komesa hahu iha Fulan Novembru, ne e duni akasia nia musan tenki kuda iha Fulan Agustu. - Ai musan bele kari iha kanteiru kari ka kuda diretamente ba polybag. Tuir analiza tekniku molok atu kuda iha polybag diak liu kari uluk iha kanteiru kari atu nune e ai oan ne ebé muda ba iha polybag ai oan ne ebé hetan selesaun ho kualidade diak. - Halo tratamentu ba ai musan molok atu kari atu nune e ai musan bele moris lalais. Prepara be dalan iha kanteiru kari nia leten uza au ka ai. Depois ai musan bele kari iha fatin ne ebé prepara tiha ona no taka ho rai ho nia mahar tuir karateristíka ai musan. 5
12 1.7 Ense rai metan ba polybag - Polybag bele ense ho rai ne ebé kahur tiha ona ho rai henek no adubu ho kuantidade 1:3:3 ka 1:3:2. Wainhira hatuur polybag iha nia fatin tenki rai ho didiak no lebele rabat malu liu. - Polybag ne ebé ense tiha ona tenki rai didiak iha kanteiru kuda. - Total polybag tenki halo hanesan ho medida kanteiru. - Monta ai satan iha kanteiru kuda nia ninin atu bele satan ai oan la bele monu. Atividade ense polybag 1.8. Muda ai oan husi kanteiru ba polybag Muda ai oan husi kanteiru kari ba iha polybag wainhira ai oan iha ona tahan no nia kain to os ona. Ai oan tenki muda iha dader san ka lokraik no tempu anin la boot. Rega polybag molok atu muda. Muda ai oan tenki hala o ho kuidadu para ai oan nia abut labele kotu. Muda ai oan husi kanteiru kari ba kanteiru kuda Medida polybag sei depende ba espésie idaidak. Tuir mai recomendasaun konaba medida polybag husi differente espésie: - Espésie moris lalais 4 x 6 inches - Espésie ai fuan 5 x 10 inches - Espésie kafé 7 x 12 inches Halo ku ak iha polybag nia okos uza tudik molok atu ense ho rai. Rai ne ebé uza atu ense iha polybag tenki iha estrume barak. Hasa i fatuk, ai abut ka ai rohan ki ik ne ebé iha rai. Kahur rai ho adubu atu aumenta estrume rai. Ense polybag ho rai ne ebé kahur ona ho rai henek no adubu. Polybag tenki ense ho didiak to o nia okos atu nune e polybag bele hamrik ho diak. Halo ku ak iha polybag nia klaran atu sirkulasaun bee diak wainhira rega. 1.9 Manutensaun ai oan iha viveiru Hamos du ut Hamos du ut iha viveiru parte ida ne ebé importante maibe dala ruma la dun tau atensaun atu hala o. Du ut halo kompetisaun ho ai oan ba rai bokur, nutrisaun no loro matan. 6
13 Hamos du ut fasil atu hala o wainhira du ut sei ki ik. Husik du ut moris to o boot sei fo serbisu boot no bele estraga ai oan nia abut wainhira du ut ne e fokit. Atu evita problema sira ne e tenki prepara horario routine konaba hamos du ut. Objetivu hamos du ut ne para atu halakon gulma (du ut ne ebé bele estragu ai oan nia moris) ne ebé moris hamutuk ho ai oan. Efeito ne ebé bele mosu wainhira iha gulma barak mak hanesan: - Kompetisaunn atu hetan loro matan, rai bokur no nutrisia. - Ai oan sei mate. Du ut bele moris iha viveiru liu husi anin, ema, manu fuik, be no atividade rega. Hamos du ut iha viveiru bele hala o hanesan tuir mai: - Fokit du ut ne ebé moris iha viveiru. - Uza metódu kimiku : rega ho herbisida. Wainhira hala o atividade ne e tenki hala o ho kuidadu atu labele estraga ai oan Sulan/troka ai oan foun. Atividade sulan/troka ai oan foun hala o semana 2 hafoin ai oan muda ba polybag. Atividade ne e hala o liu husi troka ai oan ne ebé namalaik ka mate ho ai oan foun, atu nune e planu ne ebé traca tiha ona liuliu konaba kuantidade ai oan bele realiza Atividade rega Atividade rega hala o husi ai musan kari to o tempu atu muda ba fatin kuda. Atividade rega hala o loron 2 dala ida, dader ho loraik. keta rega ai oan iha meudia tamba bele halo ai oan namlaik/mate. To o tempu udan hamenus rega ai oan Kontrola Peste no moras Peste no moras bele sai hanesan fatór ne ebé bele estraga ai oan hotu iha viveiru. Hanesan mós ema diak liu prevene duke fo aimoruk. Hala o monitoria rutina bele determina/identifika lalais peste ka moras saida mak mosu iha viveiru. Manutensaun diak iha viveiru sei fo mós rezultadu diak, atividade tuir mai tenki konsidera atu hala o: - Labele husik bee halo nalihun iha polybag nia laran no viveiru ninin. Bee nalihun sei sai fatin diak ba organizmu atu rai nia tolun iha neba. Drainase/be dalan ne ebé diak bele evita problema sira ne e. - Hamos fo er (kalen ka plastiku) iha viveiru nia laran no iha área besik viveiru. - Fokit no hamos du ut iha viveiru laran, tanba du ut bele sai hanesan inan ba moras oinoin. - Soe ai oan ne ebé kona moras ona - Halo lutu hale u área viveiru atu evita animál tama no han ai oan 7
14 1.9.5 Adaptasaun ai oan Semana rua to o semana tolu molok atu muda ba fatin atu kuda, mahon iha viveiru tenki loke para ai oan bele halo adaptasaun ho fatin/área kuda. Atividade loke mahon iha viveiru la bele hala o hotu dala ida tenki hala o paso por paso. Atividade tuir mai tenki konsidera atu hala o molok atu muda ai oan ba kampu: - Se uza adubu karik tenki hapara. - Mahon ne ebé iha tenki hasai - Hamenus bee - La bele rega iha dader san, atu nune e ai oan bele halo adaptasaun ho loro manas iha kampu. Hamenus mahon molok atu kuda Mahon tenki loke wainhira ai oan bot ona 8
15 2. PREPARASAUN ÁREA KUDA NO MUDA AI OAN 2.1 Introdusaun Preparasaun área/fatin ne ebé hodi kuda ai oan importante tebes atu nune e atividade ne e bele hetan susesu. Esperiénsia barak hatudu ona katak wainhira preparasaun fatin kuda la diak mak sei fo impaktu ba persentazen moris la dun diak ba ai oan. Nune e mós, wainhira fatin kuda prepara ho diak mak sei fo rezultadu moris ne ebé as no diak. Atividade sira tuir mai mak prinsipál tenki hala o iha preparasaun area ba kuda ai oan. 2.2 Hamos du ut iha área kuda Atividade hamos du ut molok atu kuda mak atividade importante liu atu hetan rezultadu ai oan ne ebé diak. Du ut dala barak moris lalais liu husi ai oan ne ebé kuda, no sempre moris besik ho ai oan no taka loro matan ba ai oan. Du ut abut moris lalais liu (agresive) husi ai oan. Ida ne e sei halakon hotu estrume husi rai laran, no hela oituan deit ba ai oan. Metode simples atu kontrola ka hamos du ut mak fila rai. Hamos ho trator fasil no lalais, maibe hamos ho liman mós efetivu. Hamos uza ai moruk mós efetivu maibe presiza osan no tenki hala o ho kuidadu atu labele kona ai oan. 2.3 Proteje ai oan husi animál Lutu hanesan parte importante ida atu prevene ai oan sira husi estragu animál. Lutu ne ebé forte deit mak bele prevene ai oan husi estragu ne ebé mai husi animál. Gastu barak hanesan tempu, orsamento no serbisu ne ebé hala o atu produs ai oan ho kualidade diak iha viveiru, ida ne e hotu sei la hetan rezultadu wainhira ai oan ne ebé kuda hetan estragu husi animál tanba la iha lutu. 2.4 Determina distánsia kuda Distánsia ai oan ne ebé kuda importante atu hetan rezultadu moris ai oan ne ebé diak. Distánsia ne ebé rabat malu entre ai oan sei fo rezultadu moris aas no kain los (tall and straight trees), maibe wainhira kuda rabat liu bele mós hamosu kompetisaunn entre ai oan no fo difikuldades ba ai oan atu moris ho diak. 2.5 Monta estaka Atividade ne e importante atu hatene diresaun no distánsia kuda ai oan. Atividade ne e sei hala o tuir kontornu. Materiál ne ebé konsidera atu uza hodi halo estaka mak hanesan au ka ai sanak ho naruk cm. Monta estaka 9
16 2.6 Prepara rai ku ak La bele prepara rai ku ak molok tempu atu kuda hahu. Wainhira rai ku ak ke e ona maibe sei la kuda ho ai oan, mak rai ne ebé ke e no tau iha rai ku ak ninin sei maran tanba kona loromatan no anin. Wainhira rai ne e uza fila fali hodi taka ai oan rai ne e nia estrume lakon ona no fo impaktu la diak ba ai oan nia moris. Ke e rai kuak medida boot liu polybag dala rua. Materiál ne ebé presiza mak hanesan; ensada, ai suak ka katana. Iha área ho topografia hali is, molok atu ke e rai ku ak tenki prepara uluk fatin kuda ho luan 1 m x 1 m (hare dezeñu iha sorin) atu nune e wainhira tempu udan bele hametin estrume rai, prevene erozaun no aumenta bee tama iha rai laran (infiltrasaun). Rai ne ebé hasai husi rai ku ak tenki haketak, rai husi parte leten (rai bokur) tau iha liman los no rai husi parte okos tau iha liman karuk. Wainhira ai oan hatama ba iha rai ku ak (rai husi parte leten mak tenki hatama uluk hodi taka ku ak). Wainhira taka rai ku ak, rai iha fatin kuda tenki kabeer hanesan ho rai iha sorin-sorin. Wainhira ku ak badak liu mak, ai oan nia abut ne ebé iha rai leten sei maran no mate. Wainhira ku ak naruk liu mak, bee ne ebé rega sei estraga ai oan nia kain. 2.7 Selesaun ai oan molok atu kuda. Ai oan ne ebé atu kuda tenki iha rezultadu moris diak. Iha parte seluk ai oan ne ebé boot liu ona iha viveiru la bele hodi ba iha kampu atu kuda tanba ai oan ne ebé boot iha difikuldade atu halo adaptasaun ho kondisaun foun. Hamenus ai oan nia tahan molok atu kuda hodi hamenus transpirasaun. Ai oan moris ho Kondisaun diak Ai oan nebe diak de it maka bele kuda Presiza tau adubu 10
17 2.8 Muda ai oan ba fatin kuda Serbisu no tratamentu barak mak ita hala o ona ba ai oan durante iha viveiru, sei la fo rezultadu no bele lakon iha tempu badak nia laran wainhira atividade muda ai oan ba kampu la hala o ho kuidadu. Fatór tuir mai tenki konsidera wainhira muda ai oan: - Muda ai oan ne ebé diak deit. Ai oan ne ebé at tenki hela ka soe iha viveiru. - Tenki halo protesaun ba ai oan durante tula ba kampu. Wainhira tula iha kareta tenki uza kareta ne ebé kotuk taka atu prevene ai oan husi anin. - Rega ai oan molok atu tula. - Wainhira tula iha kareta ka tau iha karosa, tenki tula ho kuidadu atu ai oan nia tahan, abut no kain la at. - Tau ai oan ho diak (hamrik los), labele tau ai oan tatuk malu - Wainhira to o ona iha kampu ai oan tenki tau iha fatin mahon molok atu kuda. Ai oan ne ebé tula husi viveiru tenki kuda iha loron ne e kedas. - Ai oan ne ebé muda ba área kuda tenki hanesan ho nesesidade ne ebé iha. Ai oan ne ebé atu kuda tenki tau iha fatin diak hanesan bote 2.9 Kuda ai oan Atividade kuda hala o wainhira udan tau rai barak ona ka udan been tama ona to o rai okos. Kuda ai oan tenki hala o iha dadersan no lokraik, labele hala o iha tempu loron manas, wainhira iha posibilidade hala o iha tempu udan. Wainhira fatin ne ebé atu kuda maran mak presiza rega uluk ho bee atu nune e bele ajuda ai oan moris ho diak. Distánsia kuda ai oan halo ho 3 m x 2 m (naruk x luan) atu nune e bele determina total ai oan iha kada ektare. Ezemplu; ho medida 3 m x 2 m, kada ektare presiza total ai oan hamutuk pes. Tesi no hamos du ut nia abut ne ebé sei iha rai ku ak. Wainhira du ut ka ai abut ne e la tesi mak ikus mai sei kesi ai oan nia abut no halo estragu ba ai oan. Kaer no tau neneik ai oan ba rai ku ak, tau uluk rai oituan ba iha rai ku ak atu ai oan bele hamrik ho los. Wainhira uza polybag, ai oan tenki hasai uluk husi polybag molok atu kuda, tesi polybag ho kuidadu uza tudik ka kateri. Hasai ai oan husi polybag, kaer ai oan ho kuidadu. Iha kondisaun balun ne ebé ai oan kleur liu iha viveiru nia abut tama ona ba liu rai laran. Abut ne e tenki tesi uza tudik kro at molok atu kuda. 11
18 Hatama ai oan ba iha rai ku ak no taka ho rai. Ai oan nia abut tenki tama los ba iha rai laran no labele kleuk. Hari i fila fali estaka, kesi ho ai oan atu prevene husi anin, no tau fali polybag ne ebé les tiha ona iha estaka leten katak rai ku ak ne e kuda ona. 12
19 3. SISTEMA KUDA NO MANUTENSAUN 3.1 Introdusaun Estragu ba rekursu florestál sira sempre akontese tinan-tinan. Sunu rai, tesi ai arbiru, tesi ai sunu no halo to os muda ba mai identifika ona hanesan fatór ne ebé kontribui maka'as halo estragu ba rekursu florestál iha Timor- Leste. Estragu florestál sira nee mak fo impaktu hanesan; inundasaun iha tempu udan, erozaun, rai hala i, degradasaun rai no kontribui ba álterasaun klimatika. Estragu ne e wainhira husik beibeik bele halo mós bee matan maran (bee menus). Iha tempu naruk bele mós halo populasaun barak mak hamlaha. Maneiras ne ebé konsidera bele hala o atu redus/hamenus estragu hirak ne mak kuda fali ai/rehabilitasaun. Kuda ai bele hadia fali klima mikro nebe iha 3.2 Sistema kuda Ai Iha sistema floresta komunitaria, komunidade bele uza sistema kuda ai hanesan tuir mai: Sistema tumpangsari (intercroping) Sistema tumpangsari hanesan sistema ida ne ebé ai han no ai oan le et (tanaman sela) kuda iha liña ai horis. Sistema tumpangsari maioria implementa iha área klo ot ho total populasaun barak, topografia 0-15% no rai nia estrume barak atu utiliza hodi hala o serbisu agrikultura. Ho sistema tumpangsari komunidade ne ebé uza rai sei halo kontratu durante tinan 1 to o tinan 3. iha sistema tumpangsari ai horis sei kuda ho medida ne ebé dok malu atu nune e bele fo fatin ba komunidade hodi kuda ai han. Agrikultor sira ne ebé kuda ai han iha área ne e iha responsabilidades atu halo manutensaun ba ai horis ne ebé estado kuda durante tempu kontratu. 13
20 3.2.2 Sistema cemplongan Sistema cemplongan hanesan sistema kuda ai ne ebé área atu kuda la hamos to o hotu. Fatin ne ebé hamos sei konsentra deit iha rai ku ak ne ebé atu uza hodi kuda ai oan. Sistema ne e implementa iha área ho topografia 15-30% no iha potensia boot atu akontese erozaun, total populasaun la barak no área ne e iha ona ai horis maibe presiza atu aumenta tan. (área ne e la serve atu implementa sistema tumpangsari). Du ut hamos iha ninin fatin atu kuda ai horis deit Sistema Cemplongan Sistema pagamentu loron (banjar harian) Sistema pagamentu loron katak sistema kuda ai oan ne ebé serbisu nain sei selu tuir total loron ne ebé nia hala o serbisu. Sistema pagamentu loron bele implementa uza metódu liña ka cemplongan. Iha sistema pagamentu loron ai oan ne ebé kuda tenki boot liu ai oan ne ebé uza iha sistema tumpangsari, atu nune e ai oan ne e bele halo kompetisaunn ho du ut ka ai seluk ne ebé moris ona iha área ne e Sistema kuda liña Iha Metódu liña ai horis prinsipál kuda tuir rai ku ak ne ebé prepara tiha ona tuir liña ne ebé iha ho luan 1 metru. Área ne ebé uza sistema liña sei la hamos to o hotu maibe tuir liña ne ebé determina ona. Sistema ne e implementa iha área ne ebé domina ho du ut ka soko ho nia alturas liu Lina (1m) husi 50 cm, iha potensia atu akontese erozaun no área ne e dificil atu hetan serbisu nain. Iha sistema kuda liña área Fatin kuda ne ebé atu kuda sei hamos tuir liña-liña ne ebé iha (hare dezeñu iha sorin) 14
21 3.3 Manutensaun Ai oan ne ebé sei iha viveiru no mós ida ne ebé kuda ona kampu presiza halo tratamentu espesiál atu bele moris diak. Ai oan ne ebé sei ki ik presiza fo atensaun boot no intensivu liu, molok atu kuda iha kampu Sulan ka troka ai oan ne ebé mate Atividade troka ai oan ne ebé mate. Troka ai oan ne ebé mate hala o iha tinan ida nia laran ka fulan ida hafoin kuda no hatutan ho troka ai oan primeiru iha tinan tuir mai Hamos du ut Atividade hamos du ut katak hamos área husi gulma/du ut ne ebé moris iha ai oan nia sorin. Objetivu husi hamos du ut ne e para atu hamenus kompetisaunn entre ai oan ne ebé kuda ho du ut. Atividade hamos du ut tenki hala o ho kuidadu, labele estraga ai oan ne ebé mak kuda. Atividade ida ne hala o fulan tolu dala ida Hamamar rai Atividade hamamar rai katak rai ne ebé iha ai horis ne ebé kuda tenki hamamar bebeik para ai horis nia abut bele moris ho diak no mos udan ben bele tama ba rai laran lalais liu tan. Atividade ida ne tenki hala o ho kuidadu labele estraga abut husi ai horis ne ebé mak ita kuda. Atividade hamamar rai hala o fulan tolu dala ida, bain hira ai horis kuda iha fulan Dezembro mak atividade hamamar rai bele hala o iha fulan Marsu tinan oin mai Tau adubu Adubu katak atividade tau adubu ba ai horis hanesan adubu orgániku no adubu non orgániku. Bain hira hala o atividade ida ne tenki kuidadu lebele liu husi dosis ne ebé iha ona ne ebé bele hamate ai horis. Molok atu tau adubu orgániku tenki konsulta ho staff florestál distritu no estensionista sira. 15
22 4. SISTEMA AGROFLORESTÁL 4.1 Introdusaun Agroflorestál mak sistema kuda integradu ne ebé iha kombinasaun entre ai horis (floresta), ai han (agrikultura) no animál (pekuaria) iha área ida. Sistema agroflorestál dezenvolve atu ajuda área rurál bele halo dezenvolvimentu. Ho sistema agroflorestál komunidade bele: - Aumenta no hadi a kualidade produsaun agrikultura; - Proteje enerjia lokál; - Iha produsaun ai komersial ne ebé bele utiliza ba nesesidade loron-loron no ba komersializasaun; no - Hadi a kondisaun sosiál-ekonomia komunidade iha área rurál liu husi kria kampu serbisu no aumenta rendimentu. Hare ba kondisaun topografia Timor-Leste ne ebé domina husi foho no atividade barak ne ebé halo estragu ba rekursus florestál (tesi ai arbiru, to os muda ba mai no tesi ai sunu), sistema agroflorestál konsidera hanesan sistema alternativu ba komunidade atu bele proteje rai no aumenta benefisiu ba Agrikultor sira. 4.2 Objetivu Aumenta kapasidade Agrikultor sira iha área rurál atu implementa sistema agroflorestál, redus atividade halo to os muda ba mai no hasa e produtu agrikultura. 4.3 Definisaun Agroflorestál Agroflorestál mak sistema ida ne ebé iha kombinasaun entre ai horis, ai han no hakiak animál hamutuk iha área ida atu nune e bele aumenta produsaun ai han no animál ne ebé iha kontinuasaun no aumenta benefisiu ba Agrikultor sira. Agroflorestál hanesan alternativu agrikultura ne ebé serve atu hamenus atividade halo to os muda ba mai iha TL Husi definisaun ne ebé hato o iha leten hatudu katak : a. Iha sistema agroflorestál komunidade sei utiliza área ida ho kuda espésie oin rua ka liu (ka halo kombinasaun ho animál), no mais ka menus iha área ne e tenki iha ai horis espesie ida. b. Wainhira koleta, sistema agroflorestál sempre fo rezultadu liu husi oin rua; c. Siklus sistema agroflorestál sempre liu husi tinan ida; no d. Ho sistema agroflorestál komunidade sei hetan benefisiu barak liu (ekolojia no ekonomia) kompara ho sistema kuda uza espesie oin ida deit (monokultur). 16
23 4.4 Vantajen sistema agroflorestál husi aspetu meiu-ambiente, ekonomia no sosiál Vantajen Husi Aspetu Meiu-ambiente Kombinasaun entre ai horis no ai han iha área agrikultura (to os) fo vantajen ba meiuambiente. Husi parte ekolojia jerál mak hanesan tuir mai: (1) Hamenus presaun ba rekursu florestál (2) Bele hadi a estrume iha rai laran. Liuliu husi ai horis nia tahan ne ebé bele sai hanesan adubu no ai abut ne ebé tama naruk ba rai laran (3) Protesaun ne ebé diak ba sistema ekolojia (4) Hamenus bee ne ebé hala i iha rai leten, no erozaun liu husi ai abut no ai nia kain ne ebé kaer metin rai. (5) Hadi a kondisaun klima mikro, hanesan hatun temperatura, no hamenus evaporasaun husi rai liu husi ai tahan ne ebé monu ba rai no ai mahon. (6) Aumenta estrume rai liu husi prosesu dekompojisaun ai tahan ne ebé monu. (7) Hadi a estrutura rai liu husi aumenta materiál orgániku no ai tahan ne ebé monu Vantajen Husi Aspetu Ekonomia Sistema agroflorestál iha área agrikultura (to os) fo mós vantajen ba komunidade hare husi aspetu ekonomia. Vantajen ne e hanesan tuir mai: (1) Aumenta produsaun ai han, ai sunu, ai han animál adubu no ai ba karpinteiru ne ebé iha sustentabilidades. (2) Hamenus/redus impaktu kolheita la susesu (gagal panen), ne ebé sempre akontese iha sistema kuda uza espesie oin ida (monocultur); no (3) Aumenta benefisiu no rendimentu ba Agrikultor sira tanba produsaun ne ebé aumenta no iha sustentabilidades. Agroflorestal hanesan kombinasaun atividade floresta, agrikultura, pekuaria no peska Vantajen Husi Aspetu Sosiál Sistema agroflorestál mós fo benefisiu iha aspetu sosiál. Vantajen ne e mak hanesan tuir mai: (1) Aumenta moris diak komunidade iha área rurál liu husi oportunidade ba kampu serbisu ne ebé iha sustentabilidade no rendimentu ne ebé as. (2) Aumenta ai han ho kualidade diak no hadi a kondisaun saude komunidade tanba iha produtu agrikultura oin-oin. (3) Iha estabilidade no rendimentu ne ebé aumenta ba komunidade iha área foho lolon ne ebé bele hamenus sistema halo to os muda ba mai. 17
24 4.5 Vantajen haree husi durasaun tempu Tempu Badak - Bele hetan benefisiu produtu ne ebé barak husi kombinasaun ai han ne ebé kuda hamutuk iha tempu ida. - Iha rezervasaun ai han ne ebé kontinua. - Hases an husi impaktu ne ebé sei mosu wainhira la iha rezultadu diak husi ai horis ne ebé kuda uza espesie ida. - Ai husi espesie legume (gamal, ai kafé, ai turi), bele uza hanesan adubu orgániku, ai han animál, ai sunu no seluk tan. - Hamenus atividade halo to os mudamuda. - Hamenus estragu ba rekursus florestál. Agroflorestál bele aumenta benefisiu ba agrikultor sira Tempu Mediu - Aumenta benefisiu ne ebé kontinua ba Agrikultor sira ho nia familia, husi komuditi ai fuan hanesan kulu, sabraka, ai kami, abokado, has no seluk tan. - Bele hadi a klima mikro sai diak liu tan. (hamenus temperatura rai no hamenus evaporasaun no hasa e infiltrasaun). - Bele hetan estrume barak husi prosesu dekompojisaun ai han. - Iha ai laran ne ebé ema halo rasik ho medida ne ebé hanesan, no mós iha kualidade diak. - Iha bee matan ne ebé permanente. - Hamenus rai molik. - Hamenus bee ne ebé halai liu husi rai leten, ne ebé fasi no halo erozaun ba rai. - Iha área agrikultura ne ebé permanente. 18
25 4.5.3 Tempu Naruk - Aumenta produsaun husi ai fuan ne ebé kuda. - Iha ai horis ne ebé kualidade diak ho nia folin diak. - Aumenta benefisiu ba Agrikultor sira husi fa an ai komersial. - Iha mudansa ba kondisaun klima mikro ne ebé diak. - Iha bee matan permanente ba tempu bailoron. - Hamenus atividade tesi ai arbiru no halo to os muda ba mai. 4.6 Klasifikasaun sistema agroflorestál Klasifikasaun jerál husi sistema agroflorestál ne ebé rekoñese mak klasifikasaun bazeia ba komponente penyusun. Hare husi komponente ne e sistema agroflorestál bele klasifika hanesan tuir mai: Agrisilvikultura (Agrisilvikultural system) Agrisilvikultura hanesan sistema agroflorestál ne ebé halo kombinasaun entre komponente floresta (ai horis) ho komponente agrikultura (ai han). Iha sistema Agrisilvikultura ai horis ne ebé kuda hili husi espesie ai ne ebé iha funsaun barak ka ai ne ebé iha funsaun atu proteje ai han ne ebé kuda (konserva rai, hasatan anin, no seluk tan) iha área ida Silvopasturál (Sylvopastural system) Silvopastural hanesan sistema agroflorestál ne ebé halo kombinasaun entre komponente floresta (ai horis) ho komponente pekuaria (animál) iha área ida Agrosilvopasturál (Agrosilvopastural system) Agrosilvopasturál hanesan sistema agroflorestál ne ebé halo kombinasaun entre komponente floresta (ai horis), komponente agrikultura (ai han) no komponente pekuaria (animál) iha área ida. Tabela 1. Funsaun no karateristíka espésie ai ne ebé iha multifunsaun iha sistema agroflorestál. Espésie Lamtoro (ai kafé) Turi Kaliandra Gamal Albizia/sengon Acasia Ai horis nebe kuda bele hadi a kualidade klima mikro Funsaun no Karateristíka Kesi Nitrogen (N), fasil atu moris, bele moris iha área maran, bele moris fila fali ho lalais hafoin halo aparu, tahan barak, bele uza ba ai han animál, ai sunu, hodi halo uma, bele uza ba hamahon kafé. Kesi Nitrogen, fasil atu moris, aguenta iha rai manas, la aguenta wainhira aparu bebeik, tahan kleur mak rahun (dekompojisaun), ai tahan nurak no nia funan bele uza ba ai han ema no ba animál Kesi Nitrogen, fasil atu moris, aguenta iha rai maran, aguenta maske aparu bebeik, tahan barak, bele uza ba ai han animál, ai sunu, mahon ba kafé. Kesi Nitrogen, moris lalais, aguenta ba rai manas, iha tempu bailoro naruk gamal hamenus nia tahan, aguenta atu aparu, tahan barak, ai han animál, ai sunu, hoi halo uma, mahon ba kafé, lutu moris. Kesi Nitrogen, moris lalais, aguenta ba ra maran, tahan barak, uza ba ai sunu, halo uma no hamahon kafé Kesi Nitrogen, moris lalais, aguenta rai maran, aguenta maske halo aparu, tahan barak, uza ba ai sunu, halo uma. 19
26 4.7 Obstaklu ne ebé hasoru iha sistema agroflorestál - Iha kompetisaunn entre ai horis no ai han, no mós ai seluk tan atu hetan estrume, fatin no loro matan. - Ai han sei mate wainhira iha atividade tesi ai horis. - Iha espésie ai horis ne ebé potensial atu sai hanesan fatin husi moras oi-oin. - Presiza tempu naruk para atu hetan ai ne ebé kualidade diak no iha rezultadu ekonomia diak. 4.8 Stratejia atu hamenus obstaklu: - Kuda ai horis ne ebé iha abut naruk para bele prevene kompetisaunn atu hetan estrume ho ai han. - Kuda ai ho distánsia do ok malu. - Kuda ai horis ne ebé nia mahon ki ik, para loro matan bele fahe hanesan ba ai han ne ebé kuda. 4.9 Teknolojia iha sistema agroflorestál Sistema agroflorestál dezenvolve ona teknolojia barak atu responde nesesidades komunidade rurál ne ebé aumenta loron ba loron. Ho teknolojia foun ne ebé iha komunidade sei bele sustenta moris loronloron nian no bele mós aumenta sira nia rendimentu. Tuir mai teknolojia ne ebé dezenvolve iha sistema agroflorestál: Sistema kuda tuir liña (Alley cropping) Sistema ne e mosu husi ai horis (floresta) ne ebé Agrikultor sira sira kuda iha área floresta. Tanba área atu kuda ai han menus, ne e duni Agrikultor sira sira hala o sira nia atividade kuda ai han iha área floresta nia laran. Ai han ne e kuda tuir liña entre ai floresta. Ezemplu ai han ne ebé kuda iha sistema ne e mak hanesan; hare, batar, hudi no ai dila ne ebé kuda hamutuk ho ai floresta hanesan ai teka no mahoni. Ho sistema ne e Agrikultor sira sira sei uza 70% husi total luan área ba serbisu agroflorestál. Iha sistema liña, ai han no ai fuan kuda tuir liña entre ai horis 20
27 4.9.2 Sistema silvopastural (ai horis no animál hamutuk iha área ida) Iha sistema ne e iha komponente rua (ai horis/floresta no animál/pekuaria) ne ebé kahur hamutuk iha área ida. Objetivu husi sistema ne e atu hetan rezultadu husi ai horis (floresta), no mós hetan rezultadu husi animál ne ebé hakiak, hanesan; susu ben, na an no seluk tan. Sistema ne e mosu tanba área atu hakiak animál menus ka la iha. Ho animál ne ebé hakiak iha área floresta bele mós ajuda atu hamos du ut no ai seluk ne ebé halo kompetisaunn ho ai principál. Iha parte seluk bele mós haki ak bani iha área floresta nia laran Sistema kahur malu (multistorey system) Iha sistema ne e Agrikultor sira bele kuda ai han oi-oin kahur ho ai ne ebé iha funsaun barak (ai fuan) ne ebé bele fo funsaun hanesan fo mahon, satan anin no ai sunu. Espesie ai fuan ne ebé kuda iha sistema ne e ho objetivu atu aumenta rendimentu, ezemplu has no sabraka, kuda hamutuk ho nu ka hudi. Iha parte kraik (ai fuan nia okos) Agrikultor sira bele kuda ho modo. Iha área ne ebé bee barak bele mós dezenvolve kolam hodi hakiak ikan. Iha sistema ne e Agrikultor sira mós bele kuda ai ne ebé moris lalais (gamal) atu sai hanesan lutu moris atu satan anin no hametin kabubu. Komunidade barak nia kintal iha Timor kuda ho espésie ai modelu barak no hakiak mós animál, ida ne e mós ezemplu ida husi sistema ne e Sistema tumpang sari (intercropping) Sistema agrikultura ne e uza liuliu atu dezenvolve ai fuan no ai han komersial. Sistema ne e bele aplica hanesan dezeñu tuir mai: a. Sistema Arbiru/Random Sistema kuda ne ebé ai han, ai fuan no mós ai horis kuda arbiru la uza liña b. Sistema Kuda Haketak Ai horis no ai fuan kuda hamutuk iha to os ninin hanesan baliza uza tekniku ne ebé iha 21
28 4.10 Ai han no ai horis ne ebé serve atu kuda iha sistema agroflorestál a. Ai han temporál Ai han temporál ne ebé kuda iha sistema agroflorestál mak hanesan: batar, fore, fehuk, hudi, ai dila no seluk tan. b. Ai anuál/ai fuan Ai anuál ne ebé bele kuda mak hanesan: kami, kafé, kulu, sabraka, abokate no seluk tan. c. Ai horis (floresta) Ai horis ne ebé bele kuda mak hanesan: Ai Mahoni, Ai Teka, Ai Kameli no seluk tan. d. Espésie ai seluk Espésie ai seluk ne ebé bele fo funsaun barak mak hanesan: ai kafé, gamal, du ut elefante no seluk tan. 22
29 5. TEKNIKU KONDÚS EROZAUN 5.1 Introdusaun Erozaun rai rekoñese hanesan fatór ne ebé fo impaktu boot ba produsaun agrikultura iha Timor. Erozaun rai akontese iha teritoria barak tanba área iha Timor-Leste barak liu domina ho topografia ho deklive boot liu 45%. Erozaun rai akontese wainhira área ne e menus ho vejetasaun (ai no du ut). Udan been ne ebé monu soke liu ba rai tanba laiha vejetasaun ne ebé taka rai. Rai ne e depois halai ho bee no muda ba área ne ebé tetuk liu ka tama ba mota. Kondisaun topografia Timor-Leste ne ebé domina ho foho (deklive > 45%) no atividade barak ne ebé implementa la iha sustentabilidade hamosu no aumenta problema erozaun, rai halai, no mota boot iha tempu udan. Impaktu husi problema sira ne e hanesan rai bokur menus no ai han ne ebé Agrikultor sira kuda la fo produsaun ne ebé sufisiente atu sustenta moris loron-loron. Dezenvolve teras hodi hasatan estrume rai no kuda ai horis iha rai lolon bele ajuda kontrola erozaun rai. Ho dezenvolve teras no atividade reflorestasaun bele hamenus bee halai iha rai leten no hametin rai iha nia fatin inklui konservasaun rai. Wainhira bee ne ebé halai para iha teras sei fo tempu barak liu ba bee atu tun ba iha rai okos (infiltrasaun). Bee merak wainhira mota tun hatudu katak iha parte mota ulun akontese erozaun rai. 23
30 5.2 Tekniku konservasaun rai no kondús erozaun Objetivu primeiru husi konservasaun rai mak atu hetan sustentabilidades ba produsaun agrikultura liu husi protesaun ba rai, atu rai labele muda husi nia fatin/erozaun (husi rai lolon ba rai hun). Iha tekniku konservasaun oin rua ne ebé komunidade bele uza, konservasaun uza vejetasaun no konservasaun tekniku sipil Konservasaun Vejetasaun Iha sistema konservasaun ne e komunidade bele uza plantas ka restu husi plantas (hanesan ai tahan, ai sanak ka ai nia kain) atu bele satan rai/kondús erozaun. Konservasaun ho vejetasaun iha funsaun hanesan tuir mai: (i) Proteje rai liu husi ai tahan no ai sanak ne ebé bele satan udan ben ne ebé tun no baku mai rai. (ii) Ai abut no ai tahan, hamenus bee ne ebé hala i iha rai leten no aumenta kapasidade rai atu halo infiltrasaun. Konservasaun rai uza vejetasaun bele hala o ho maneiras oin-oin, hanesan tuir mai: - Kuda ai han no ai horis ne ebé bele taka rai ho kontinua iha área agrikultura rai lolon (to os). - Sistema kuda ai han kahur malu entre ai han no ai horis tuir liña-liña ne ebé iha (strip cropping). Ai ne ebé kuda iha sistema ne e mak ai han no ai horis ne ebé moris lalais no bele uza ba adubu. - Sistema kuda ne ebé uza espésie liu husi oin rua iha área ida (relay cropping). Iha sistema ne e wainhira espésie primeiru funan ka fuan, mak espésie segundu kuda tuir ona atu nune e wainhira halo koleta ba espésie primeiru, espésie segundu mós moris ona. a. Kontornu uza plantas Kontornu uza plantas hanesan sistema ida ne ebé simples hodi kontrola erozaun liuliu ba área foho lolon. Iha sistema ne e espésie legume (lamtoro, gamal) sei kuda tuir kontornu ne ebé prepara tiha ona ho medida hanesan. Kontornu uza plantas mós iha funsaun seluk hanesan bele uza halo adubu (husi ai tahan) no bele mós uza hanesan ai han ba animál. Ai tahan no ai sanak ki ik ne ebé aparu bele tau iha rai leten atu sai hanesan mulsa ka uza ba aihan animál.(ezemplu; ai kafé). Kontornu uza plantas sei redus erozaun rai, tanba ai ne ebé kuda bele kesi/kaer rai ne ebé bee hodi. Atividade molok atu estabelese kontornu plantas mak hanesan tuir mai: - Marka liña kontornu uza frame A komesa husi foho lolon - Kuda ai husi espésie legume tuir kontornu ne ebé marka ona. Kuda ai musan 3 4 kada ku ak 24
31 - Husik hela plantas moris to o metru 1, depois halo aparu regular. Aparu importante atu evita ai mahon barak ne ebé bele estraga ai han ne ebé Agrikultor sira kuda. - Ai tahan no ai sanak ki ik ne ebé aparu tau hela iha rai leten atu sai hanesan mulsa (adubu) ba ai han. Espésie ne ebé bele uza iha sistema ne e mak hanesan: gamal, ai kafé, kaliandra, du ut elefante no seluk tan. b. Kuda ai ne ebé bele hametin teras Ai fuan no ai han ne ebé mak bele kuda iha liña-liña teras hanesan: Nanas Ai kafé Gamal Du ut elefante Ai fuan no ai han ne ebé kuda iha mós funsaun seluk hanesan ba ai han loroloron, ai han animál no mós bele aumenta estrume no seluk tan. Ai fuan hanesan nanas bele uza hanesan ai han no fa an atu hodi aumenta rendimentu Agrikultor sira. Tabela 2. Proporsi plantas tuir deklive área Deklive Plantas < 15 % 75 % ai han + 25 % ai fuan 15 % - 30 % 50 % ai han + 50 % ai horis 31 % - 45 % 25 % ai han + 75 % ai horis > 45 % 100 % ai horis (ai horis ne ebé nia abut naruk tama ba rai laran) 25
32 5.2.2 Konservasaun ho sistema tekniku sivil a. Teras/kabubu Teras serve atu implementa iha área ne ebé rai (tanah liat) kle an. Dezenvolve teras sei tesi rai tuir kanal kontornu komesa husi foho lolon Sanggul tun mai to o iha foho hun. metódu ida ne e presiza ema barak atu hala o no presiza serbisu mak as. halo iha rai lolon ne ebé fasil atu hetan erozaun. Teras sei halo latan tesik foho nia lolon, no komesa husi foho leten to fo ho hun. Atividade molok atu estabelese kontornu plantas mak hanesan tuir mai: - Hare no analiza konfigurasaun rai lolon no determina pozisaun teras. Foho lolon ho deklive as (boot liu 40%) sei dezenvolve teras ho distánsia s ki ik - Wainhira ke e teras rai husi parte leten no parte kraik tenki fahe (labele tau hamutuk). - Forma rai ne ebé ke e husi kontornu ninin. - Kuda du ut ka espésie legume iha teras okos atu estabelese rai - Kanál bele ke e iha teras kraik b. Guludan Guludan hanesan metódu konservasaun rai ne ebé rai tau hamutuk/hada tuir liña kontornu ka satan foho lolon, atu redus bee ne ebé halai iha rai leten iha tempu udan Guludan Teras gulud c. Teras gulud Teras gulud nia metódu hanesan ho guludan, maibe implementa liuliu iha área ho deklive ás liu no iha posibilidade atu akontese erozaun. Teras guludan estabelese atu aumenta bee tama ba iha rai laran no redus bee halai iha rai leten. Área ne ebé bele implementa mak área ho deklive 10 50%. 26
33 d. Teras kredit/teras simples Teras kredit hanesan modifikasaun ida husi teras gulud. Teras kredit halo ho metódu ida ne ebé ninia kapasidade atu halibur tahu/sedimentasaun boot liu teras gulud. wainhira dezenvolve teras kredit tenki kuda espésie ai ba lutu moris, hametin gulud, ka satan uza fatuk, ai, au. Teras kredit e. Teras bangku Teras bangku ka teras eskada estabelese liuliu atu hamenus foho lolon. Teras ne e establese liuliu iha área ho deklive 20% - 30% no iha rai iha estrume ne ebé klean Teras Banku f. Kontornu uza fatuk Agrikultor sira iha área rai lolon Timor-Leste dezenvolve teras uza fatuk. Sistema kontrola erozaun ida ne e implementa liuliu iha área ne ebé fatuk barak. Agrikultor sira dezenvolve sistema ne e ho hada fatuk (tula ba malu) tuir liña kontornu. Estabelese kontornu fatuk bele mós ajuda Agrikultor sira atu iha fatin barak liu hodi kuda ai han. g. Kontornu uza kompos Dezenvolve kontornu kompos sei hala o wainhira prepara área atu kuda. Du ut no ai ki ik ne ebé hamos tau hamutuk depois hada tuir liña kontornu ne ebé determina tiha ona. Restu husi produtus agricultura (exp: batar kain - Funsaun husi kontornu ne e atu redús bee ne ebé halai iha rai lolon. Iha tempu tuir mai, du ut no ai ki ik ne ebé hada sei sai adubu ne ebé bele hasa e produtus agrikultura 27
34 h. Kontornu uza ai sanak no restu ai han. Métodu ne e uza iha tempu to os kuda tiha ona ho ai legume. Restu husi tempu koleta ai han no ai horis nia sanak (boot ka ki ik) ne ebé tesi iha tempu hamos rai sei uza hodi hasatan rai atu la akontese erozaun. Ai sanak no ai tahan Kontornu kanál Kontornu kanál serve atu implementa iha área ne ebé iha rai bokur barak. Kontornu kanál bele kaer bee kleur no tama ba rai laran neneik. Rai klean Liña sanggul Fatin satan be 3 5 m Liña kanal Kontornu Kanal tekniku ida nebe usa hodi kondus erozaun 28
35 Atividade molok atu estabelese kontornu kanál: a). Marka liña kontornu uza frame A, komesa husi foho leten uza medida hanesan tun to o fatin ne ebé determina ona. b). Ke e kanál (kanáliasaun) tuir liña kontornu. Rai ne ebé ke e tau iha parte leten husi kontornu/kabubu. c). Forma no hametin rai ne ebé ke e tiha ona no kuda ho espésie legume (lamtoro, gamal) ka aihan animál (du ut elefante) hodi hametin rai. Fatin satan be Liña sanggul Fatin satan rai d). Ke e kanál drainase/bee dalan liu husi kontornu kanál hotu e). Ke e fatin atu hasatan rai iha kontornu ka kanál drainase. Ke e ho medida 0.8 m klean x 1 m naruk x 0.5 m luan. Fatin ke e atu hasatan rai ne ebé bee lori. f). Prepara fatin atu satan bee (check dam) iha kanál drainase mais ka menus metru 1 husi fatin hasatan rai. Materiál ne ebé bele uza hodi prepara check dam mak hanesan au ne ebé kesi hamutuk. Cek dam bele uza hodi hamenus bee halai 29
36 5.3 Sistema Agrikultura ne ebé bele Ajuda Kondús Erozaun Kuda ai han troka malu (rotasi) ai han kuda troka malu (uza musan, hanesan batar) ho espésie legume sira (hanesan forai). Kuda batar iha tinan primeiru, forai iha tinan segundu, fore naruk iha tinan terseiro depois fila fali ba batar. Tinan Tahun primeiru pertama Tinan terseiru Tahun ketiga Tinan segundu Tahun kedua Sulan/troka aihan kuda ai han segundu wainhira ai han primeiru sei la koleta. Metódu ne e nia funsaun atu Agrikultor sira la presiza hamos no fila rai bebeik no rai ne ebé uza lori halo to os sempre ense ho ai han Kuda ai han tuir kontornu ai han kuda tuir rai lolon. Dezenvolve teras molok atu kuda Uza kompos wainhira uza kompos, iha parte seluk kompos bele ajuda aumenta atu supa bee ba rai laran. Rai bele supa bee barak liu no bele redus bee halai durante tempu udan Mulsa ai han nia restu (hanesan hare kain, batar kain) tau iha rai leten. Ho metódu ne e sei proteje rai husi udan boot ne ebé bele hamosu bee halai no hodi rai bokur ne ebé iha rai leten. 30
37 6. TEKNIKU HALO LUTU MORIS 6.1 Introdusaun 6.2 Definisaun lutu moris Lutu moris hanesan espésie ne ebé babain komunidade sira uza iha foho ka iha tasi ibun para atu proteje to os no mós natar husi estragu animál. Lutu moris hanesan liña husi ai (bo ot ka ki ik) ne ebé kuda iha baliza to os nian. Wainhira komunidade sira hala o to os iha rai lolon mak lutu moris sei iha funsaun atu konserva rai no kondús erozaun. Iha parte seluk lutu moris mós bele iha funsaun atu uza hanesan adubu ka aihan animál. Komunidade iha Timor-Leste maioria sei la uza lutu moris. Komunidade barak liu sei uza lutu mate hanesan, fatuk, ai sanak, bebak no seluk tan. Lutu moris fo funsaun barak, hanesan; ai sunu, proteje rai husi erozaun no ai han ba animál. Sanak moris arame aitarak/au 6.3 Objetivu lutu moris - Proteje ai han komunidade nian ba tempu naruk - Bele uza hanesan ai han ba animál. - Bele uza hanesan ai sunu. - Iha rai lolon, bele proteje rai husi erozaun 31
República Democrática de Timor-Leste Ministério da Agricultura e Pescas. Tékniku Kuda Fehuk Midar Ne ebé Di ak
República Democrática de Timor-Leste Ministério da Agricultura e Pescas Tékniku Kuda Fehuk Midar Ne ebé Di ak 2013 Nota: Informasaun iha lívru ida ne e hanesan matadalan jerál ba prátika kuda fehuk midar
Leia maisLiufali tan ITIE nian. Modelo transparência Timor-Leste nian
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE GABINETE DO PRIMEIRO-MINISTRO ALOCUÇÃO SUA EXCELÊNCIA PRIMEIRO-MINISTRO KAY RALA XANANA GUSMÃO NIAN IHA OCASIÃO SESSÃO ABERTURA CONFERÊNCIA REGIONAL KONA-BA INICIATIVA
Leia maisREPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE GABINETE DO PRIMEIRO-MINISTRO DISKURSU HOSI SUA EXCELENCIA PRIMEIRU MINISTRU KAY RALA XANANA GUSMÃO
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE GABINETE DO PRIMEIRO-MINISTRO DISKURSU HOSI SUA EXCELENCIA PRIMEIRU MINISTRU KAY RALA XANANA GUSMÃO SEMINÁRIU HO OKASIAUN KONA BA INFORMASAUN 2 Jullu 2009 1 Ha u hakarak
Leia maisRelatorio ba Comissaun C Parlamento nian kona ba TSP II nia Missaun
Relatorio ba Comissaun C Parlamento nian kona ba TSP II nia Missaun Saida mak TSP? TSP nia significado mak Programa ba Tulun Transisaun (Transition Support Program - TSP) programa ida neebe Governo fo
Leia maisAvó Me ar. Tuir imi-nia hanoin, Sandrina tenke halo saida atu ajuda nia avó?
Avó Me ar Autora: Rosa de Sousa no Teresa Madeira Ilustradór: Edi Mario. D. de Carvalho Tuir imi-nia hanoin, Sandrina tenke halo saida atu ajuda nia avó? Baibain iha fulan ida dala ida Sentru Saúde organiza
Leia maisPRESIDÊNCIA DA REPÚBLICA GABINETE DO PRESIDENTE
PRESIDÊNCIA DA REPÚBLICA GABINETE DO PRESIDENTE Alokusaun Sua Exlensia Prezidenti Repúblika Kay Rala Xanana Gusmão, ba Konferensia Timor-Leste ho Parseirus Dezenvolvimentu Hotel Timor, 4 Abril 2006 Exelensia
Leia maisREZUMU ANÁLIZE JURÍDIKU
REZUMU ANÁLIZE JURÍDIKU 20 Marsu 2018 AJAR no JU,S KESTAUN PRINSIPÁL Prinsípiu orientadór Autonomia Eskola Lian (literásia no instrusaun) Alunu ho nesesidade edukativa espesiál (NEE) Dezafiu barak relasiona
Leia maisReflexão Mensal Nº 4 Junho Irmã Rose Therese Nolta, SSpS no Irmão Brian McLauchin, SVD
Reflexão Mensal Nº 4 Junho 2017 HALUAN CIRCULO MARMAK NIA COMPAIXÃO, JUSTIÇA NO DOMIN INCLUSIVO BA MIGRANTES NO REFUGIADO SIRA Irmã Rose Therese Nolta, SSpS no Irmão Brian McLauchin, SVD HARE iha EUA no
Leia maisPobreza no moris iha TL
Pobreza no moris iha TL Semináriu Universidade Monash Dili, 5 Novembru 2014 Husi La'o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste
Leia mais9 \1.?9 DEBATE age 2016 ~ INTERVENCAO INICIAL BANCADA FRETILIN
:;L - \ Q.. -?..Di5 9 \1.?9 DEBATE age 2016 ~ INTERVENCAO INICIAL BANCADA FRETILIN ME~TAR Obrigado e muito Bom dia Sr. Presidente Parlamento Nacional e Caros Colegas Deputados, Sr. Primeiro Ministro ho
Leia maisTimor-Leste MAIS CIDADANIA, MAIS DESENVOLVIMENTO. Mais e melhor intervenção local das Organizações da Sociedade Civil
MAIS CIDADANIA, MAIS DESENVOLVIMENTO Timor-Leste DCI-NSAPVD//3-8 Mais e melhor intervenção local das Organizações da Sociedade Civil Halo intervensaun lokál husi Organizasaun husi Sosiedade Sivil sai barak
Leia maisMINISTÉRIO DA JUSTIÇA. Consulta Pública. Anteprojekto de Lei estabelese Regime Espesial hodi Define Titularidade ba Bens Imoveis (Lei de Terras)
Consulta Pública Anteprojekto de Lei estabelese Regime Espesial hodi Define Titularidade ba Bens Imoveis (Lei de Terras) ONZE CAPÍTULOS: ESTRUTURA -OBJECTO E DEFINIÇÕES -DISPOSIÇÕES GERAIS -POSSE -USUCAPIÃO
Leia maisINTERVENCAO IHA PARLAMENTO NACIONAL DEBATE ORCAMENTO Husi Jose Luis Guterres, Frenti-Mudansa, 23 Novembru 2016
INTERVENCAO IHA PARLAMENTO NACIONAL DEBATE ORCAMENTO 2017 Husi Jose Luis Guterres, Frenti-Mudansa, 23 Novembru 2016 SENHOR PRESIDENTE DO PARLAMENTO NACIONAL SENHOR PRIMEIRO MINISTRO MAUN BOT MINISTRO CONSELHEIRO
Leia maisKomentáriu Ba Diresaun Jerál Estatístika - Ministériu Finansa Timor-Leste. Kestionariu Peskiza ba Atividade Negósiu 2015 Nian.
La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Dom Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel : +670 332 1040 Email: laohamutuk@gmail.com Website:www.laohamutuk.org Komentáriu
Leia maisBoletim Económico. Publikasaun fulan tolu husi Autoridade Bankária no Pagamentos Timor-Leste nian
Publikasaun fulan tolu husi Autoridade Bankária no Pagamentos Timor-Leste nian Volume 1, Númeru 3 Outubro /2003 Loron ba dala uluk husi sirkulasaun osan-besi metalika Timor Leste nian besik dau-daun mai!...
Leia maisProposta Reforma Lei Tributária Hs. Viriato Seac (2)
Aprezentasaun (1) ba Sorumutu Públiku Proposta Reforma Lei Tributária 2008 Organizasaun Sosiadade Sivil-nia Perspetiva April 21, 2008 Ideia Jerál Hs. Viriato Seac (2) Proposta Reforma Lei Tributária, halo
Leia maisKomponente PTM. Efeitu hosi Projetu Tasi Mane ba ekonomia no povu nia moris. Impaktu TMP ba sosio-ambiental. Projetu infrastrutura Petróleu Tasi Mane
Enkontru Públiku Efeitu hosi Projetu Tasi Mane ba ekonomia no povu nia moris Projetu infrastrutura Petróleu Tasi Mane TL hahú servisu ba korredór petróleu Tasi Mane iha 2010. Inklui iha Planu Estratéjiku
Leia maisHelder Lopes Principal Economist and Chief of Staff Ministry of Finance
POLITIKA NO ESTRATEJIA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIKU TIMOR-LESTE Helder Lopes Principal Economist and Chief of Staff Ministry of Finance Dili, 05 Novembru 2014 ESTRUTURA APREZENTASAUN PLANU ESTRATEJIKU DEZENVOLVIMENTU
Leia maisHusi: Decio Ribeiro Sarmento, BMSc, MPH
Dezafius husi mudansa klimatika: oinsa servisu nain saude ambiental no lideransa lokal sira halo hodi minimiza impaktu husi mudansa klimatika iha eskala lokal iha Timor-Leste? Husi: Decio Ribeiro Sarmento,
Leia maisSeja um bom cidadão, seja um novo herói para a nossa Nação Política e Estrategia do Investimento Fundo Petrolífero
Seja um bom cidadão, seja um novo herói para a nossa Nação Política e Estrategia do Investimento Fundo Petrolífero Ministério das Finanças Dili, dia 27 de Outubro de 2016 Tópikus Aprezentasaun 1. Objetivu
Leia maisEkipa dezenvolve Kualifikasaun. Esperensia Dezenvolve Kualifikasaun Nasional no Kursu area Servisu Sosiàl Nivel de Juñu 2017
Ekipa dezenvolve Kualifikasaun Esperensia Dezenvolve Kualifikasaun Nasional no Kursu area Servisu Sosiàl Nivel 3 29 de Juñu 2017 Introdusaun Servisu Sosiál Nivel III a) Prosesu dezenvolve kursu b) Objetivu
Leia maisPareser husi La'o Hamutuk kona ba asuntu agrikultura no rai liga ho proposta orsamentu jeral Estadu 2015
La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua dos Mártires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670 332 1040 email: info@laohamutuk.org Website: www.laohamutuk.org
Leia maisKomentáriu Sosiedade Sivíl ba Enkontru Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste iha Setór Ekonomia. 6 Juñu Konteúdu.
Komentáriu Sosiedade Sivíl ba Enkontru Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste iha 2015 Setór Ekonomia 6 Juñu 2015 Konteúdu Introdusaun... 1 Rendimentu petróleu no gas sei kontinua tun.... 2 Osan Mina-rai
Leia maisDeklarasaun Sosiedade Sivíl ba Enkontru Timor-Leste ho Parseiru Dezenvolvimentu iha Setór Dezenvolvimentu Ekonómiku 1 19 Juñu 2013
Caicoli Street, Dili -Timor Leste / Phone 77422821 / 77265169 Arsen_ctl@yahoo.com.au / nizio_pascal@yahoo.com Deklarasaun Sosiedade Sivíl ba Enkontru Timor-Leste ho Parseiru Dezenvolvimentu iha 2013 Konteúdu
Leia maisVERSÃO EXPERIMENTAL BA JORNAL PARLAMENTO NACIONAL TIMOR-LESTE
VERSÃO EXPERIMENTAL BA JORNAL PARLAMENTO NACIONAL TIMOR-LESTE Segunda-feira, 10 de Fevereiro de 2014 I. Série Número III LEGISLATURA 2. a SESSÃO LEGISLATIVA ANO LEGISLATIVO (2013 2014) SORUMUTU PLENÁRIA,
Leia maisREPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE GABINETE DO PRIMEIRO-MINISTRO
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE GABINETE DO PRIMEIRO-MINISTRO ALOKUSAUN SUA EXCELÊNCIA PRIMEIRO-MINISTRO KAY RALA XANANA GUSMÃO NIAN IHA OKASIAUN BA TOMADA DE POSSE FUNCIONÁRIOS PÚBLICOS FOUN 01 Jullu
Leia maisEPS Servisus móveis (App) manual
Apoio simulasaun kalkulu ba aposentadoria EPS Servisus móveis (App) manual 2015. 10. 외국인력국 외국인보험 교육팀 Tempo Ⅰ. Registra liu husi download applikasaun 1 Ⅱ. EPS Servisus Móveis (App) oinsa atu uja 2 1. Halo
Leia maisMatadalan ba ema ne ebé precisa durubassa (organiza evento ka sai orador)
Matadalan ba ema ne ebé precisa durubassa (organiza evento ka sai orador) DIRAT mak organiza publicação ne e. Título Matadalan ba ema ne ebé precisa durubassa (organiza evento ka sai orador) Compilação
Leia maisSurat posisaun Timor-Leste nian - TSDA nia Futuro
Surat posisaun Timor-Leste nian - TSDA nia Futuro Atu halosá Governo Timor-Leste prepara surat ida ne e atu facilita discursaun kona ba futuro estatus Autoridade Nomeada Tasi Timor nian (ANTT) (TSDA) hatuir
Leia maisLa o Hamutuk Institute Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Pergunta Taur Matan Ruak Francisco Guterres Lu-Olo
La o Hamutuk Institute Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670 332 1040 email: info@laohamutuk.org Website: www.laohamutuk.org Dili,
Leia maisSábado, 30 de junho de 2018 I Série-A / N.º 5 JORNAL V LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( ) REUNIÃO PLENÁRIA DE 30 DE JUNHO DE 2018
Sábado, 30 de junho de 2018 I Série-A / N.º 5 JORNAL do Parlamento Nacional V LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA (2018-2019) REUNIÃO PLENÁRIA DE 30 DE JUNHO DE 2018 Presidente: Ex. mo Arão Noé de Jesus
Leia maisREPÚBLICA DEMOCRÁTICA TIMOR-LESTE
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA TIMOR-LESTE DISKURSU SUA EXCELÊNCIA PRIMEIRO-MINISTRO KAY RALA XANANA GUSMÃO NIAN IHA OCASIÃO APRESENTAÇÃO PROPOSTA KONA-BA LEI ORÇAMENTO GERAL ESTADO TINAN 2012 PARLAMENTO NACIONAL
Leia maisOrsamentu Jeral Estadu 2012 ha belit liu tan Malisan Rekursu ba Timor-Leste
Orsamentu Jeral Estadu 2012 ha belit liu tan Malisan Rekursu ba Timor-Leste TEMPO SEMANAL, 31 Outubru 2011 http://temposemanaltimor.blogspot.com/2011/10/orsamentu-jeral-estadu-2012-habelit-liu.html Husi
Leia maisSubmisaun Ba Prezidente da Repúblika Timor-Leste. Husi. La o Hamutuk. relasiona ho
La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670 3321040 no +670 7234330, email: info@laohamutuk.org Website: www.laohamutuk.org
Leia mais1. Ha'u halo ona alerta katak investimentu daudaun nian labele sakrifika dezenvolvimentu aban-bainrua nian.
MENSAJEN HOSI PREZIDENTE REPÚBLIKA TIMOR-LESTE, TAUR MATAN RUAK, BA PARLAMENTU NASIONÁL HO FUNDAMENTUS KONA-BA NIA VETU BA ORSAMENTU JERÁL ESTADU 2016 NIAN (Dekretu hosi Parlamentu Nasionál nr. 20/III,
Leia maisOGE 2018 : BAZE LEGAL, MONTANTE, FONTES, FOKUS EXECUCAO, ALOKASAUN SEITORAL. Mericio Juvinal dos Reis AKARA (Secretario Estado Comunicacao Social)
OGE 2018 : BAZE LEGAL, MONTANTE, FONTES, FOKUS EXECUCAO, ALOKASAUN SEITORAL Mericio Juvinal dos Reis AKARA (Secretario Estado Comunicacao Social) 7/11/2018 1 BAZE LEGAL 7/11/2018 2 1 1. Lei Orsamentu,
Leia maisVERSÃO EXPERIMENTAL BA JORNAL PARLAMENTO NACIONAL TIMOR-LESTE
VERSÃO EXPERIMENTAL BA JORNAL PARLAMENTO NACIONAL TIMOR-LESTE Sexta-feira, 20 de Março de 2015 I. Série Número III LEGISLATURA 3. a SESSÃO LEGISLATIVA ANO LEGISLATIVO (2014-2015) REUNIÃO PLENÁRIA, 02 DE
Leia mais[SCAN HUSI FOTOKOPIA]
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE MINISTÉRIO DA JUSTIÇA Direcção Nacional de Terras, Propriedades e Serviços Cadastrais Opsaun ba Politikas hodi Resolve Kestaun Rai no Propriedade iha Timor-Leste [SCAN
Leia maisAVALIASAUN BA SETÓR NE E (SUMÁRIU): TRANSPORTE TERRESTRE/ESTRADA. 1. Dezempeñu, Problema, no Oportunidade sira iha Setór ne e
Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan 2010 2015 AVALIASAUN BA SETÓR NE E (SUMÁRIU): TRANSPORTE TERRESTRE/ESTRADA Mapa Dalan iha Setór ne e 1. Dezempeñu, Problema, no Oportunidade sira iha Setór
Leia maisSubmisaun Hamutuk Sosiedade Sivil-nian ba Ministeriu da Justisa kona-ba Anteprojecto Lei de Terras (Versaun Segundu) 19 Outubro 2009
Submisaun Hamutuk Sosiedade Sivil-nian ba Ministeriu da Justisa kona-ba Anteprojecto Lei de Terras (Versaun Segundu) 19 Outubro 2009 Introdusaun Konflitus hadau-malu rai no uma mak dimensaun ida husi Krize-2006
Leia maisInstituisaun Mídia Profisionál no Rekursu Jornalista iha Timor-Leste
Relatóriu Rezultadu Levantamentu Nasionál: Instituisaun Mídia Profisionál no Rekursu Jornalista iha TimorLeste Relatóriu CI Nú. 01, 10 Maiu 2017 Website: www.conselhoimprensa.tl 2017 Konteúdu sira 1. Introdusaun
Leia maisSérie I, N. 42 SUMÁRIO. Jornal da República. Quarta-Feira, 23 de Novembro de 2011 $ 1.00 DIPLOMA MINISTERIAL NO. 23/ 2011.
Quarta-Feira, 23 de Novembro de 2011 Série I, N. 42 $ 1.00 SUMÁRIO MINISTÉRIO DA JUSTIÇA: DIPLOMA MINISTERIAL NO. 23/ 2011 de 23 de Novembro...5453 DIPLOMA MINISTERIAL NO. 23/ 2011 de 23 de Novembro O
Leia maisREPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTER GABINETE DO PRIMEIRO-MINISTRO
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTER GABINETE DO PRIMEIRO-MINISTRO Diskursu Primeiro-Ministro Mari Alkatiri nian iha sesaun abertura SORUMUTUK TIMOR-LESTE HO PARSEIRU DEZENVOLVIMENTU NIAN SIRA Hotel Timor,
Leia maisSertifikadu Investidór Certificado de Investidor. Kestionáriu Questionário
Sertifikadu Investidór Certificado de Investidor Kestionáriu Questionário -Favor, hatan pergunta tuir mai ne e- Karik ita iha dúvida ruma hodi, halo favor kontaktu TradeInvest hodi hetan klarifikasaun.
Leia maisUPDATE No.9 Quarta feira, 9 de Maio 2001 TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E
Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized UPDATE No.9 Quarta feira, 9 de Maio 2001 TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E Banku Mundial ho
Leia maisTerça-feira, 26 de Junho de 2018 I Série-A / N.º 4 JORNAL V LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( ) REUNIÃO PLENÁRIA DE 26 DE JUNHO DE 2018
Terça-feira, 26 de Junho de 2018 I Série-A / N.º 4 JORNAL do Parlamento Nacional V LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA (2018-2019) REUNIÃO PLENÁRIA DE 26 DE JUNHO DE 2018 Presidente: Ex. mo Sr. Arão Noé
Leia maisSegunda-Feira, 19 de Outubro de 2015 I Série-A 10 JORNAL III LEGISLATURA 4.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( ) REUNIÃO PLENÁRIA DE 19 DE OUTUBRO DE 2015
Segunda-Feira, 19 de Outubro de 2015 I Série-A 10 JORNAL do Parlamento Nacional III LEGISLATURA 4.ª SESSÃO LEGISLATIVA (2015-2016) REUNIÃO PLENÁRIA DE 19 DE OUTUBRO DE 2015 Presidente: Ex. mo Sr. Adérito
Leia maisQuarta-feira, 06 de Setembro de 2017 I Série-A -2 JORNAL IV. LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( )
Quarta-feira, 06 de Setembro de 2017 I Série-A -2 JORNAL do Parlamento Nacional IV. LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA (2017-2018) REUNIÃO PLENÁRIA DE 06 DE SETEMBRO DE 2017 Presidente: Ex. mo Sr. Aniceto
Leia maisMatadalan ba Orsamentu
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE Matadalan ba Orsamentu 2013 Sai sidadaun diak, sai heroi diak ba ita nia nasaun Introdusaun Sai sidadaun ida-ne ebé di ak, mak sai mós eroi foun ba ita-nia nasaun hanesan
Leia maisObservasaun Preliminariu KKFP kona ba Orsamento Geral do Estado 2009
Konsellu Konsultivo Fundu Petroliferu (KKFP) Observasaun Preliminariu KKFP kona ba Orsamento Geral do Estado 2009 Komisaun C, Dezembro 2008 Apresenta husi :Ekipa KKFP Asunto mak atu koalia Rendimento Sustentavel
Leia maisProposta Lei Komisaun Anti Korupsaun
La o Hamutuk Institutu ba Analiza no Monitor ba Desenvolvimentu iha Timor Leste Timor Leste Institute for Development Monitoring and Analysis 1/1a Rua Mozambique, Farol, Dili, Timor Leste Tel: +670 3325013
Leia maisDISKURSU EXSELÊNSIA PRIMEIRU-MINISTRU KAY RALA XANANA GUSMÃO IHA OKASIAUN SESAUN PLENÁRIA EXTRAORDINÁRIA DISKUSAUN NO VOTASAUN IHA JENERALIDADE BA
DISKURSU SUA EXSELÊNSIA PRIMEIRU-MINISTRU KAY RALA XANANA GUSMÃO IHA OKASIAUN SESAUN PLENÁRIA EXTRAORDINÁRIA DISKUSAUN NO VOTASAUN IHA JENERALIDADE BA PROPOSTA LEI NO. 15/III (3) GOVERNU NE EBÉ PROSEDE
Leia maisREJIME ATU REGULA NA IN BA BENS IMÓVEIS NE EBÉ LAIHA DISPUTA
REJIME ATU REGULA NA IN BA BENS IMÓVEIS NE EBÉ LAIHA DISPUTA Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, iha artigu 54. 0 hametin ona katak sidadaun Timor oan hotu-hotu iha direitu atu sai na in privadu
Leia maisLa o Hamutuk. Ezboso Lei Anti-Korupsaun
La o Hamutuk The Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis Rua dos Martires da Pátria, Bebora, Dili, Timor-Leste P.O. Box 340, Phone: +670 332 1040 or +670-7234330 Email: info@laohamutuk.org
Leia maisKomentáriu husi La o Hamutuk ba Enkontru Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste iha Jullu 2016
La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670-3321040 ka +670-77234330 (mobile) email: laohamutuk@gmail.com Website:
Leia maisSubmisaun ba Departamentu Area Protejidu Sekretariadu Estadu Floresta, RDTL. 26 Marsu 2013
La o Hamutuk Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis Rua dos Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670 3321040 Mobile: +670 77348703 Email: info@laohamutuk.org Website:
Leia maisSegunda-feira, 28 de Setembro de 2015 I Série-A 04 JORNAL III LEGISLATURA 4.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( )
Segunda-feira, 28 de Setembro de 2015 I Série-A 04 JORNAL do Parlamento Nacional III LEGISLATURA 4.ª SESSÃO LEGISLATIVA (2015-2016) REUNIÃO PLENÁRIA DE 28 DE SETEMBRO DE 2015 Presidente: Ex. mo Sr. Vicente
Leia maisHanoin balu husi La o Hamutuk ba Konferensia Regional EITI iha Timor-Leste
La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Desenvolvimentu Rua dos Martires da Pátria, Bebora, Dili, Timor-Leste P.O. Box 340, Tel +670 332 1040 or +670-7234330 Email: info@laohamutuk.org
Leia maisIII LEGISLATURA 3.ª SESSÃO LEGISLATIVA
Terça-feira, 18 de Agosto de 2015 I Série-A AR JORNAL do Parlamento Nacional III LEGISLATURA 3.ª SESSÃO LEGISLATIVA (2014-2015) COMISSÃO PERMANENTE REUNIÃO DE 18 DE AGOSTO DE 2015 Presidente: Ex. mo Sr.
Leia maisQuarta-feira, 13 de Junho de 2018 I Série A - N.º 1 JORNAL V LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( ) REUNIÃO PLENÁRIA DE 13 DE JUNHO DE 2018
Quarta-feira, 13 de Junho de 2018 I Série A - N.º 1 JORNAL do Parlamento Nacional V LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA (2018-2019) REUNIÃO PLENÁRIA DE 13 DE JUNHO DE 2018 Presidente: Ex. mo Sr. Aniceto
Leia maisSubmisaun Luta Hamutuk Orçamento Rectificativo do Orçamento Geral do Estado 2010
Submisaun Luta Hamutuk Orçamento Rectificativo do Orçamento Geral do Estado 2010 Bazeia ba Proposta de Lei kona-ba Orsamento Rectificativo (OR) 2010 nebe guverno haruka ona ba Parlamento Nasional iha dia
Leia maisGLOSÁRIU ELEISAUN NIAN
GLOSÁRIU ELEISAUN NIAN lia fuan kona ba eleisaun ho lian Tetun, Portugés, Inglés ho Indonézia Abríl 2002 GLOSÁRIU ELEISAUN NIAN lia fuan kona ba eleisaun ho lian Tetun, Portugés, Inglés ho Indonézia Abríl
Leia maisTimor-Leste Estratéjia Dezenvolvimentu Akikultura Nasionál ( )
Timor-Leste Estratéjia Dezenvolvimentu Akikultura Nasionál (2012-2030) Direcção Nacional de Pescas e Aquicultura Ministério da Agricultura e Pescas Timor-Leste 2012 Direitu hotu-hotu rezervadu. La presiza
Leia maisREJIME ESPESIÁL KONA-BÁ DEFINISAUN NA IN BA BEM IMÓVEL NIAN
Rede ba Rai Sekretáriadu, Fundasaun Haburas, Rua Celestino da Silva, Farol, Dili- Timor-Leste Email: redebarai@gmail.com Telemovel: +670 7922648 Segundu Submisaun ba Ministériu Justisa Repúblika Demokrátika
Leia maisHusi almamater ida, ho neon ida, hamutuk nu udar roman ba Timór-Leste
ALUMNI Husi almamater ida, ho neon ida, hamutuk nu udar roman ba Timór-Leste Departamento de Estudantes, Alumni e Empregabilidade I. Perfíl Alumni Universidade Nacional Timor Lorosa e (UNTL) nu udar Universidade
Leia maisINFORMASUN KONA-BA POLÍTIKA RAI
INFORMASUN KONA-BA POLÍTIKA RAI Dezembru 2016 KONKLUZAUN XAVE HOSI LEVANTAMENTU KONA-BA ASESU BA RAI, SEGURANSA POSE NO KONFLÍTU KONA- BA RAI IHA TIMOR-LESTE munisípiu programa munisípiu la'o s programa
Leia maisLA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN #1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA
LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN #1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA UNITED NATIONS DEVELOPMENT GROUP ASIA AND THE PACIFIC for more information or to request another copy
Leia maisTRUST FUND BA TIMOR LOROSA E. UPDATE No.5 Terça feira,dezembro 12, 2000
Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E Banku Mundial ho Banku ba Desenvolvimento Asia nian maka
Leia maisHaree ba lalehan. Autór Curt Gabrielson, Katrina Langford, no Ekipa Kurrikulár EB 3-6. Ha u Hadomi Lee
3-6 Ha u Hadomi Lee Haree ba lalehan Autór Curt Gabrielson, Katrina Langford, no Ekipa Kurrikulár EB Lia Maklokek Ho orgullu tebes Ministériu Edukasaun aprezenta livru ne e. Ministériu halo esforsu boot
Leia maisAVALIASAUN BA SETÓR PRIVADU (SUMÁRIU)
Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan 2011 2015 AVALIASAUN BA SETÓR PRIVADU (SUMÁRIU) A. Barreira sira-ne ebé Setór Privadu Enfrenta 1. Timor-Leste ninia setór privadu iha faze sira inisiál ba dezenvolvimentu
Leia maisBoletim Informativo Parlamentar
Boletim informativo -6#. dezembro de 2018 Embaixador China halo reunião ho Presidente do Parlamento Nacional Boletim Informativo Parlamentar mós agradece ba apoio tomak hussi Republica China nian durante
Leia maisSegunda-feira, 11 de Setembro de 2017 I Série-A - 3 JORNAL IV LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( )
Segunda-feira, 11 de Setembro de 2017 I Série-A - 3 JORNAL do Parlamento Nacional IV LEGISLATURA 1.ª SESSÃO LEGISLATIVA (2017-2018) REUNIÃO PLENÁRIA DE 11 DE SETEMBRO DE 2017 Presidente: Ex. mo Sr. Aniceto
Leia maisINTERVENSAUN POLITIKA BANKADA PARTIDO CNRT NIAN, IHA ÂMBITU RE-APRESIASAUN BA VETO POLITIKO BA OJE 2016, HUSI SUA EXCELÊNCIA,...
INTERVENSAUN POLITIKA BANKADA PARTIDO CNRT NIAN, IHA ÂMBITU RE-APRESIASAUN BA VETO POLITIKO BA OJE 2016, HUSI SUA EXCELÊNCIA,... Bankada Cnrt Friday, January 8, 2016, Dr. Vicente Guterres Senhores Vice-Presidentes
Leia maisUPDATE No.6 Sexta feira, 9 Fevereiru 2001 TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E
Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized UPDATE No.6 Sexta feira, 9 Fevereiru 2001 TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E Banku Mundial
Leia maisREPUBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE NIAN SEKRETÁRIA ESTADU JUVENTUDE NO DESPORTU
REPUBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE NIAN SEKRETÁRIA ESTADU JUVENTUDE NO DESPORTU Prefásiu Ha u-nia solok hanesan Sekretáriu Estadu ba Juventude no Desportu atu aprezenta Polítika Nasionál Juventude foun
Leia maisFavor revee hikas projesaun husi reseita no despeza total bainhira ita-boot halo revizaun ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2015.
La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua dos Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670 332 1040 Mobile: +670 7734 8703 Email: info@laohamutuk.org Website:
Leia maisJornal da República DIPLOMA MINISTERIAL N.º 47/2017 DIPLOMA MINISTERIAL N.º 47/2017. de 2 de Agosto. de 2 de Agosto
DIPLOMA MINISTERIAL N.º 47/2017 DIPLOMA MINISTERIAL N.º 47/2017 de 2 de Agosto REGULAMENTO SOBRE OS PROCEDIMENTOS DE CONSULTA PÚBLICA E REQUISITOS DURANTE O PROCESSO DE AVALIAÇÃO AMBIENTAL de 2 de Agosto
Leia maisINFORMASAUN MERKADU TRABALLU LABOR MARKET OUTLOOK
REPÚBLICA DEMOCRATICA DE TIMOR-LESTE SECRETARIA DE ESTADO PARA A POLITICA DE FORMAÇÃO PROFISSIONAL E EMPREGO DIRECÇÃO GERAL DEPARTAMENTO DE INFORMAÇÃO DO MERCADO DE TRABALHO INFORMASAUN MERKADU TRABALLU
Leia maisTerça-Feira, 29 de Setembro de 2015 I Série-A 05 JORNAL. do Parlamento Nacional III LEGISLATURA 4.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( )
Terça-Feira, 29 de Setembro de 2015 I Série-A 05 JORNAL do Parlamento Nacional III LEGISLATURA 4.ª SESSÃO LEGISLATIVA (2015-2016) REUNIÃO PLENÁRIA DE 29 DE SETEMBRO DE 2015 Presidente: Ex. mo Sr. Vicente
Leia mais6:16 das kwat minut śiźɨme 6:37 kɨź kwiń minuttek śiźɨm 7:07 śiźɨm minut támɨse 7:51 ukmɨs minuttek támɨs 10:00 das ćas. Kəńa aĺi dɨr?
Kəńa aĺi dɨr? 2:03 kwiń minut kwińe 2:30 kɨk no ǯɨnɨ 4:20 kɨź minut vice 4:30 ńɨĺ no ǯɨnɨ 4:40 kɨź minuttek vit 6:16 das kwat minut śiźɨme 6:37 kɨź kwiń minuttek śiźɨm 7:07 śiźɨm minut támɨse 7:51 ukmɨs
Leia maisDEKLARASAUN UNIVERSÁL DIREITUS UMANUS NIAN
DEKLARASAUN UNIVERSÁL DIREITUS UMANUS NIAN Adota no haklaken tuir Rezolusaun 217 (III) Loron 10 fulan Dezembru, tinan 1948 Asembleia Jerál Nasoens Unidas Nian PREÁMBULU Konsidera katak rekoñesimentu ba
Leia maisINTERVENSAUN BA PLENÁRIA EXTRAORDINÁRIA IHA PARLAMENTU NASIONAL KONA BA APRESIASAUN FOUN DEKRETO PARLAMENTU NASIONAL Nº20/III - OGE 2016
INTERVENSAUN BA PLENÁRIA EXTRAORDINÁRIA IHA PARLAMENTU NASIONAL KONA BA APRESIASAUN FOUN DEKRETO PARLAMENTU NASIONAL Nº20/III - OGE 2016 Parlamentu Nasional 8 de Janeiru de 2015 Sua Eselénsia Sr Prezidenti
Leia maisLA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 5 JOVEN SIRA HO DEFISIENSIA
LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 5 JOVEN SIRA HO DEFISIENSIA UNITED NATIONS DEVELOPMENT GROUP ASIA AND THE PACIFIC for more information or to request another copy
Leia maisREPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE PARLAMENTU NASIONAL
REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE PARLAMENTU NASIONAL ESTATUTU KONA BA GRUPU FETO PARLAMENTAR TIMOR-LESTE NIAN Halo alterasaun iha loron 12 fulan Marsu tinan 2008 Sei konsidera ba buat ne ebé mak hakerek
Leia maisUPDATE No.7 Sexta feira, 9 Março 2001 TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E
Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized UPDATE No.7 Sexta feira, 9 Março 2001 TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E Banku Mundial ho Banku
Leia maisUPDATE No.8 Segunda feira, 9 de Abril 2001 TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E
UPDATE No.8 Segunda feira, 9 de Abril 2001 TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E Banku Mundial ho Banku ba Desenvolvimento Asia nian maka kair/administra Fundu Depositariu ba Timor Lorosa e, hodi simu fundus hossi
Leia maisSegunda-feira, 13 de Outubro de 2015 I SÉRIE-A 9 JORNAL III LEGISLATURA 4.ª SESSÃO LEGISLATIVA ( ) REUNIÃO PLENÁRIA DE 13 DE OUTUBRO DE 2015
Segunda-feira, 13 de Outubro de 2015 I SÉRIE-A 9 JORNAL do Parlamento Nacional III LEGISLATURA 4.ª SESSÃO LEGISLATIVA (2015-2016) REUNIÃO PLENÁRIA DE 13 DE OUTUBRO DE 2015 Presidente: Ex. mo Sr. Adérito
Leia maisOutubru 2011 Edisaun No. 4
Outubru 2011 Edisaun No. 4 Konaba ADB nian Estratejia Parseria Pais Estratejia Parseria Pais (EPP) mak Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) nian plataforma prinsipal atu halo dezenu operasaun hodi presta
Leia maisVERSÃO EXPERIMENTAL BA JORNAL PARLAMENTO NACIONAL TIMOR-LESTE
VERSÃO EXPERIMENTAL BA JORNAL PARLAMENTO NACIONAL TIMOR-LESTE Sexta-feira, 21 de Fevereiro de 2014 I. Série Número III LEGISLATURA 2. a SESSÃO LEGISLATIVA ANO LEGISLATIVO (2013 2014) SORUMUTU PLENÁRIA,
Leia maisSURVEY 2013 IHA TIMOR-LESTE KONA-BA ASUNTU SEGURANSA NO POLÍTIKA
SURVEY 2013 IHA TIMOR-LESTE KONA-BA ASUNTU SEGURANSA NO POLÍTIKA INTRODUSAUN Iha 2013, Fundasaun Ázia hala o levantamentu nasionál ba daruak ho objetivu atu halibur opiniaun pesoál sira hodi tulun sukat
Leia maisKONVENSAUN INTERNASIONÁL KONA-BA DIREITU EKONÓMIKU, SOSIÁL NO KULTURÁL
KONVENSAUN INTERNASIONÁL KONA-BA DIREITU EKONÓMIKU, SOSIÁL NO KULTURÁL KONVENSAUN INTERNASIONÁL KONA-BA DIREITU EKONÓMIKU, SOSIÁL NO KULTURÁL Tradusaun La Ofisial KONVENSAUN INTERNASIONÁL KONA-BA DIREITU
Leia maisBA PROPOSTA ORSAMENTU PARLAMENTU NASIONAL TINAN FISKAL 2014 Luta Hamutuk, Haburas Foundation, Fundasaun Mahein, CEPAD & TLMDC
DEKLARASAUN KONJUNTA BA PROPOSTA ORSAMENTU PARLAMENTU NASIONAL TINAN FISKAL 2014 Luta Hamutuk, Haburas Foundation, Fundasaun Mahein, CEPAD & TLMDC DISPOZISAUN JERAL Tinan fiskal 2013 atu remata dadaun,
Leia maisInclução Social: Biblia bele inspira?
Reflexão Mensal Nº 1 Março 2017 Dimenção Social husi Evangelização: Jesus nia Praxis mak: domin inclusivo ba ema hotu, Dutrina Sosial Creda nian no istoria SSpS iha inclução social Husi: Me Mary John Kudiyiruppil
Leia maisTRUST FUND BA TIMOR LOROSA E. UPDATE No.4 Quinta feira, 9 Novembro 2000
Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized TRUST FUND BA TIMOR LOROSA E Banku Mundial ho Banku ba Desenvolvimento Asia nian maka
Leia maisESBOSU BA KONSULTA REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE. DEKRETU LEI KONA BA BIODIVERSIDADE No. /2012
ESBOSU BA KONSULTA REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE DEKRETU LEI KONA BA BIODIVERSIDADE No. /2012 Timor-Leste iha biodiversidade boot, no nia iha ekosistema no espésie endémika bara barak ne ebé iha
Leia maisKonstrusaun Estadu ba tinan sanulu oin mai: Reflesaun kona ba esperiênsia no expektativas Timor-Leste nian kona ba konstrusaun Estadu
ALOKUSAUN SUA EXSELÊNSIA PRIMEIRU-MINISTRU NO MINISTRU DEFESA NO SEGURANSA KAY RALA XANANA GUSMÃO IHA OKAZIAUN REUNIAUN HO PARSEIRUS DEZENVOLVIMENTU TIMOR-LESTE NIAN Konstrusaun Estadu ba tinan sanulu
Leia maisJornal da República DIPLOMA MINISTERIAL N.º 45 /2017 DIPLOMA MINISTERIAL N.º 45 /2017. de 2 de Agosto. de 2 de Agosto
DIPLOMA MINISTERIAL N.º 45 /2017 de 2 de Agosto REGULAMENTO RELATIVO AO ESTATUTO E REGRAS DE PROCEDIMENTOS PARA A COMISSÃO DE AVALIAÇÃO PARA A GESTÃO DO PROCESSO DE AVALIAÇÃO AMBIENTAL PARA PROJETOS DA
Leia maisLIAN FOUN: Juventude Timor-oan nia Envolvimentu iha Prosesu Polítiku
LIAN FOUN: Juventude Timor-oan nia Envolvimentu iha Prosesu Polítiku i Organizasaun Counterpart International no Belun halo peskiza hamutuk. Counterpart International servisu hamutuk ho organizasaun nao-governu
Leia maisLia ba loron ohi maka ne e deit obrigado no consederação.
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR LESTE RDTL FRENTE REVOLUCIONARIA DO TIMOR LESTE INDEPENDENTE FRETILIN-MOVIMENTU CONSELHO POPULAR DEMOCRATICU DA RDTL CPD-RDTL Assunto : Reseita Proposta do Secretario Geral
Leia mais